Mateus 15
Lau New Testament (LLU) vs NTLH
1 Sui teni Farisi ma na faatolomai gi ana kwaieresia gi, gera ka lea mai faasia i Jerusalem siana Jesus uria soeledilanalaa.
1 Então alguns fariseus e alguns mestres da Lei vieram de Jerusalém para falar com Jesus e lhe perguntaram:
2 Gera ka bae urii, <<Utaa na oote fafurongo oe gi langi gera kasi lea sulia na malutaa gera koo gia gi ua mai nao na gera sau aba suifetei gera kafi fanga?>>
2 — Por que é que os seus discípulos comem sem lavar as mãos, desobedecendo assim aos ensinamentos que recebemos dos antigos?
3 Jesus e oolisi gera ka urii, <<Gamu laugo, utaa na molu ka lea amolu sulia malutaa gamu gi i talagamu ma langi molu kasi lea sulia kwaieresia a God gi?
3 Jesus respondeu:
4 Sulia God e bae uria, <Muka manata baita ana maa gamu gi ma ni tee gamu gi.> Ma nia ka bae urii lau, <So ni tei na e bae tolingia na maa nia ma ni tee nia, nia bobola fai nia gera ka haumaelia!>
4 Pois Deus disse: “Respeite o seu pai e a sua mãe!” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
5 Sui boroi ana, molu haea hasa lea so ta wane ka too ana teni si doo na e bobola nia ka falea uria adomilana ana maa nia ma ni tee nia, sui ka bae, <Nau tara ku falea si doo naa fuana God,>
5 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, em sinal de respeito, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
6 nia naa molu haea hasa langi kasi bobola uria adomilaa daaro. Nia naa gomolu faatolomainia na tooa fuana gera ka aaburongo ana kwaieresia a God gi ma daka roosulia na faatolomaia gomolu.
6 então não precisa ajudar os seus pais. Assim vocês desprezam a mensagem de Deus para seguir os seus próprios ensinamentos.
7 Haia, gomolu haea molu roosulia God, ma nia langi kasi mamana go. Nia naa, si taa naa Aesea na profet nia e bae sulia mai nao baa nia e mamana naa.
7 Hipócritas! Isaías estava certo quando disse a respeito de vocês o seguinte:
8 Nia ka bae urii, <God e haea: Tooa naa da faabaita nau go ada ana baelada, ma na mourilada e nia tau faasi nau.
8 “Deus disse:
9 Na kwaieresia gera gi i talada go ana na gera faatolomainia ana tooa, sui gera ka haea ada na faatolomailaa nau gi. Ma sulia gera aade urinae, na fooalaa na gera aadea fuagu na doo tatagwai go ana.>>>
9 A adoração deste povo é inútil,
10 Haia, Jesus e soea mai na tooa oro siana, ma ka bae urii fuada, <<Molu ka fafurongo diana eeri molu ka haitamana.
10 Jesus chamou a multidão e disse:
11 Langi lau si doo na e ruu kou i laona fakana wane na e faabilia mourilana. Langi! Haia, si doo na e haga mai faasia fakana wane ana na e faabilia na mourilana wane.>>
11 Não é o que entra pela boca que faz com que alguém fique
12 Sui na oote fafurongo a Jesus gi gera ka idu mai siana, gera ka bae urii fuana, <<Si doo baa gi o haeda baa, na Farisi gi gera ka rongoa, ma na manatada ka langi kasi diana sulia.>>
12 Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Sabe que os
13 Ma Jesus e oolisida ka urii, <<Tara God e labasia na faatolomaia garo gi sui na e langi kasi lea mai faasi nia iilingia ta wane na e kwai faililana na doo taꞌa na da bulao mai garangia na nia kasi fasida.
13 Jesus respondeu:
14 Haia, langi molu si manata aꞌabo ana Farisi nae gi. Sulia gera da uusulia go ada na wane maa rodo na e talaia na tooa maa rodo lau. Ma molu ka haitamana laugo, lea ta wane na maana e rodo ma ka talaia laugo ta wane na maana e rodo, tara daaro sui go daaro ka asi daaro i laona mae kilu.>>
14 Não se preocupem com os fariseus. São guias cegos. E, quando um cego guia outro, os dois acabam caindo num buraco.
15 Ma Peter ka bae urii fuana Jesus, <<O inifitaa fasi mai na malutana baelaa baa gi o kafi haeda go kou baa fuamelu.>>
15 Então Pedro pediu: — Explique para nós aquilo que o senhor disse antes.
16 Jesus e oolisia ka bae urii, <<Gomolu naa na kete molu e rorodoa laugo mala ni gera?
16 Jesus disse:
17 Utaa na langi molu si haitamana si doo naa gi? Haia, si doo na e ruu kou laona fakana wane, tara ka lea dongaa na ana i laona rake, ma i buri tara ka haga lau go mai ana faasia la noni.
17 O que entra pela boca vai para o estômago e depois sai do corpo.
18 Haia, ma si baea taꞌa gi na e haga mai faasia fakana wane, nia na e ita mai faasia laona manatana wane. Nia naa, si doo nae ana na e haitamana ka faataꞌa na mourilana wane.
18 Mas o que sai da boca vem do coração. É isso que faz com que a pessoa fique impura.
19 Doo mala manata taꞌa gi, hauwanelaa, ooeoelaa, aade taꞌalaa fai nia ta wane, sugelaa faafia ta wane, belilana tesi doo ta wane, fai nia na uunuunu dongaalaa taꞌa sulia teni wane. Haia, ma si doo nae gi e haga mai faasia lao manatalana wane.
19 Porque é do coração que vêm os maus pensamentos, os crimes de morte, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, as mentiras e as calúnias.
20 Si doo nae gi haitamana ka faabilia ana mourilana wane. Sui na sau abalaa i naona fangalaa iilingia na malutaa na kokoo gia gi da faatolomai gia mai ana, sui boroi ana ta wane langi kasi aade sulia, na mourilana kasi taꞌa go.>>
20 São essas coisas que fazem com que alguém fique impuro. Mas comer sem lavar as mãos não torna ninguém impuro.
21 A Jesus e tafusia si gula nae, ma ka lea uria na bali fera i Taea ma i Saedon.
21 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto das cidades de Tiro e de Sidom .
22 Ma tee geni ana tooa maadiu gi i Kanan e lea mai siana, ma ka rii urii, <<Aaofia ae, oe na Aaofia ana kwalafaa a David, o manatai nau mai! Na aagalo taꞌa naa e adosia na haari nau, ma ka nonifii asianaa.>>
22 Certa mulher cananeia, que morava naquela terra, chegou perto dele e gritou: — Senhor,
23 A Jesus e langi kasi oolisia go ana tesi baea. Ma na oote fafurongo nia gi daka lea mai siana Jesus, ma daka urii, <<O oodu nia ka lea kou amu, sulia ni nia e rii ka lea dongaa go ana i buri golu.>>
23 Mas Jesus não respondeu nada. Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Mande essa mulher embora, pois ela está vindo atrás de nós, fazendo muito barulho!
24 A Jesus ka bae fuana geni nae ka urii, <<A God e fale nau go mai ana uria na tooa Jiu gi na da iilingia na sipsip gi na da langi ada.>>
24 Jesus respondeu:
25 Sui na geni nae e lea mai, ma ka boururu na ana i maana aena ka urii, <<Wane baita ae, o adomi nau mai!>>
25 Então ela veio, ajoelhou-se aos pés dele e disse: — Senhor, me ajude!
26 A Jesus e oolisia ka urii, <<E langi kasi oꞌolo uria ngalilana na fanga gera na wela gi ma daka ui ania fuana na kui gi.>>
26 Jesus disse:
27 Na geni nae ka urii, <<Iiuka. Sui, na kui gi boroi haitamana daka ania go ada na mumuduna fanga na e asia faasia na tafe gera na wane gi na da hareda.>>
27 — Sim, senhor, — respondeu a mulher — mas até mesmo os cachorrinhos comem as migalhas que caem debaixo da mesa dos seus donos.
28 Sui a Jesus e oolisia ka urii, <<Geni ae, na manata mamanalaa oe e baita asianaa! Ma na doo na o gania, nau kuka falea fuamu.>> Ma na haari nia ka akwaa na ana si kada nae.
28 — Mulher, você tem muita fé! — disse Jesus. — Que seja feito o que você quer! E naquele momento a filha dela ficou curada.
29 Kada Jesus e lea mai faasia maefera nae, nia ka ooli mai sulia tala na e liu kamena aasi i Galili. Ma nia ka tae gwouna tefe uuo, ma ka gwouru seenae.
29 Jesus saiu dali e foi até o lago da Galileia. Depois subiu um monte e sentou-se ali.
30 Ma ana si kada nae, tooa oro gi asianaa gera ka lea mai siana. Ma gera ka ngalia laugo mai tooa oro gera matai gi, teni tooa aeda e mae ma na abada ka mae, tooa maada ka rodo, ma tooa fakada ka ato. Gera aaluda i naona aena a Jesus, ma nia ka gurada, ma gera ka akwaa teefou.
30 E foram até Jesus grandes multidões levando coxos, aleijados, cegos, mudos e muitos outros doentes, que eram colocados aos seus pés. E ele curou todos.
31 Ma na tooa nae gi na gera koni uria bubulaa, gera ka kwele asianaa ana si kada gera rikia wane gi na fakada e ato ma daka faarai lau, ma tooa na aeda e mae ma na abada e mae gera ka diana lau, ma ni tei gera na langi gera si fali diana gera ka fali diana naa, ma na tooa na maada e rodo gera ka aada lau. Ma sulia na gera rikia si doo nae gi, gera kafi hae initoo ana God gera Israel.
31 O povo ficou admirado quando viu que os mudos falavam, os aleijados estavam curados, os coxos andavam e os cegos enxergavam. E todo o povo louvou ao Deus de Israel.
32 Sui a Jesus ka soea oote fafurongo nia gi siana, ka urii fuada, <<Nau ku kwaimanatai asianaa fuana tooa naa, sulia gera too fai golu oolu maedani e sui naa, ma na fanga gera gi ka sui naa. Haia, ma ni nau langi kusi dooria oodu gera fui fera gera gi ana si kada gera fiolo ana, aata ta wane ada makeso ma ka asimaelia sulia tala.>>
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse:
33 Oote fafurongoa nia gi gera oolisia daka bae urii fuana, <<I laona fera gwou urii tara golu ka daotoona na fanga i fai eeri ka bobola fai nia tooa oro urii?>>
33 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
34 Ma Jesus e soeledi gera ka urii, <<Fita fe beredi na molu too ana?>>
34 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete pães e alguns peixinhos! — responderam eles.
35 Ana si kada nae, Jesus ka haea tooa gi gera ka gwouru i aano.
35 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão.
36 Sui, nia ka ngalia fiu fe beredi fai nia gwe iia nae gi, ka baelafea God. Sui nia ka niia, sui ka falea fuana abada oote fafurongo nia gi, eeri gera ka tolingia fuana tooa nae gi.
36 Depois pegou os sete pães e os peixes e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
37 Ma tooa nae gi sui go da fanga, ma gera ka aabusu. Buira gera fanga sui, na oote fafurongo gi gera ka faafungua fiu koko ana oorengana fanga na e oore.
37 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
38 Tooa na da ania fanga naa, gera fai tooni wane. Langi gera si iidumia go na geni ma na wela gi.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
39 Haia, ma buira gera fanga sui, Jesus kafi oodu gera i fera gera gi. Ma nia fai nia oote fafurongo nia gi gera ka sifo ma gera ka tae laona tee baru gera ka lea uria maefera gera alangia ana Magadan.
39 Então Jesus mandou o povo embora, subiu no barco e foi para a região de Magadã .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.