Mateus 10
Lau New Testament (LLU) vs ARC
1 A Jesus e soea na aakwala ma roo wane ni fafurongo nia gi siana, ma ka falea na mamanaa fuada uria na tarilana na aagalo taꞌa gi ma uria na guralana na mataia eꞌete kwailiu gi sui.
1 E, chamando os seus doze discípulos, deu-lhes poder sobre os espíritos imundos, para os expulsarem e para curarem toda enfermidade e todo mal.
2 Ma nia naa na hatada na aakwala ma roo wane Aposol nia gi: Na eetana, a Simon (na nia ka alangia ana a Peter), ma na haasina a Andrew, ma a James, ma a John, roo wela nia gi a Sebedi.
2 Ora, os nomes dos doze apóstolos são estes: O primeiro, Simão, chamado Pedro, e André, seu irmão; Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão;
3 Ma a Filip, ma a Batolomiu, ma a Tomas, ma a Matthew, na wane baa ni gonilana malefo ana takisi, ma a James na wela nia a Alfeas, ma a Tadeas,
3 Filipe e Bartolomeu; Tomé e Mateus, o publicano; Tiago, filho de Alfeu, e Lebeu, apelidado Tadeu;
4 ma a Simon na wane ana figua na da hasi uria tarilana na initooa faasia i Rom, ma a Judas Iskariot na e falea Jesus fuana maalimaea nia gi.
4 Simão, o Zelote, e Judas Iscariotes, aquele que o traiu.
5 Ma a Jesus e falea na aakwala ma roo wane nae gi, ka urii, <<E langi molu si lea i matangada tooa maadiu gi, ma molu si ruu i laona na bali fera na tooa gi i Samaria.
5 Jesus enviou estes doze e lhes ordenou, dizendo: Não ireis pelo caminho das gentes, nem entrareis em cidade de samaritanos;
6 Molu lea go amolu i siada na tooa gi i Israel, na da iilingia na sipsip gi na da langi ada.
6 mas ide, antes, às ovelhas perdidas da casa de Israel;
7 Ma si kada molu lea ana, molu ka funao urii, <Na Initooa i Langi e dao garangi naa!>
7 e, indo, pregai, dizendo: É chegado o Reino dos céus.
8 Ma molu ka guraa na tooa matai gi, ma molu ka tataea na tooa mae gi, ma molu ka faamafoa na tooa gi na fura e labasida, ma molu ka taria na aagalo taꞌa gi. I gomolu molu ngali oꞌoni, nia naa molu ka falea oꞌoni laugo.
8 Curai os enfermos, limpai os leprosos, ressuscitai os mortos, expulsai os demônios; de graça recebestes, de graça dai.
9 — ausente —
9 Não possuais ouro, nem prata, nem cobre, em vossos cintos;
10 — ausente —
10 nem alforjes para o caminho, nem duas túnicas, nem sandálias, nem bordão, porque digno é o operário do seu alimento.
11 <<Haia, lea molu dao ana fera, molu aada uria ta wane na e dooria gonitai gamu uria i laona luma nia. Ma muka too fai nia wane nae lea ka dao ana si kada molu lea faasia maefera nae.
11 E, em qualquer cidade ou aldeia em que entrardes, procurai saber quem nela seja digno e hospedai-vos aí até que vos retireis.
12 Ma ana si kada molu ruu i laona ta luma, molu bae urii fuana tooa nae gi da too i seenae, <Si fanualama ka too fai gamu.>
12 E, quando entrardes nalguma casa, saudai-a;
13 Lea na tooa laona luma nae gera ka kwaimaani fai gamu, tara na fanualama ka too ani gera. Ma lea e langi, sui boroi ana molu ka haea fuada, tara na fanualama kasi too go faida.
13 e, se a casa for digna, desça sobre ela a vossa paz; mas, se não for digna, torne para vós a vossa paz.
14 Haia, ma lea molu dao ana fera ma langi ta luma ma ka langi ta wane si maabe go uria gonitailamolu, ma langi daka noni eela uria rongolana baelamolu, haia molu lea faasia gula nae. Ma ana si kada molu lea faasia ana, molu ka kwae tafusia si gano faasia ae molu, eeri ka faatainia tara a God ka falea kwakwaea fuana tooa ana fera nae.
14 E, se ninguém vos receber, nem escutar as vossas palavras, saindo daquela casa ou cidade, sacudi o pó dos vossos pés.
15 Ma ni nau ku bae doo mamana fuamolu, ana fe dani a God tara ka ketoa ana molaagali, si kwakwaelaa na nia tara ka falea fuana tooa naa na e baita ka tasa, liufia si kwakwaea baa a God tara e falea fuana tooa taꞌa baa gi i laona roo maefera baa gi i Sodom fai i Gomora.>>
15 Em verdade vos digo que, no Dia do Juízo, haverá menos rigor para o país de Sodoma e Gomorra do que para aquela cidade.
16 Ma Jesus e bae lau urii, <<Gamu faarongo diana, nau ku oodu gamu kou uria na afetailaa. Sulia mu lea uusulia na sipsip gi siana tooa taꞌa gi na da uusulia na kui kwasi gi na da doori labasi gamu. Nia naa, muka aadaada diana, sui muka hahaore laugo.
16 Eis que vos envio como ovelhas ao meio de lobos; portanto, sede prudentes como as serpentes e símplices como as pombas.
17 Muka aadasuli gamu, sulia teni wane tara daka dumuli gamu, ma daka talai gamu siana wane ni keketolaa, ma gera ka rabusi gamu i laona Beu Aabu ni figulaa gera gi.
17 Acautelai-vos, porém, dos homens, porque eles vos entregarão aos sinédrios e vos açoitarão nas suas sinagogas;
18 Aena sulia na mu lea suli nau, tara gera ka lafi gamu siana wane baita ma na aaofia gera gi eeri gera ka keto gamu. Ma ana si kada gera iili urinae naa, muka faatalo na ana na Faarongolaa Diana fuada ma fuana teni tooa maadiu gi faasia Jiu.
18 e sereis até conduzidos à presença dos governadores e dos reis, por causa de mim, para
19 Kada gera ngali gamu i naona wane ni keketolaa, langi musi manata aꞌabo uria tesi taa na muka haea ma tara muka bae utaa ana, sulia God ana tara ka falea si baea fuana muka haea ana si kada nae.
19 Mas, quando vos entregarem, não vos dê cuidado como ou o que haveis de falar, porque, naquela
20 Tara langi molu si faarai taifili gamu naa. Na Aanoedoo a God na Maa gamu mai langi naa tara ka faahaitamadoo gamu.
20 Porque não sois vós quem falará, mas o Espírito de vosso Pai é que fala em vós.
21 <<Wane oro tara daka ngalia waihaasi gera gi na da manata mamana ani nau fuana tooa eeri gera ka haungida. Ma wane oro gi laugo tara daka iili urinae laugo ana wela gera gi na gera manata mamana ani nau. Ma wela oro gi laugo tara gera ka maalimaea na maa fai nia ni tee, ma gera ka ngali gera siana tooa uria haungilada.
21 E o irmão entregará à morte o irmão, e o pai, o filho; e os filhos se levantarão contra os pais e os matarão.
22 Tara tooa oro da eekwatai gamu sulia gamu na fafurongo nau gi. Ma lea so ni tei ani gamu na ka manata mamana dongaa lelea ka dao ana na iꞌisilaa, God tara ka faamouri nia.
22 E odiados de todos sereis por causa do meu nome; mas aquele que perseverar até ao fim será salvo.
23 Lea tooa ana tee fera da maalimae gamu, muka tafi, muka lea faasia maefera nae aliꞌali, molu ka lea lau amolu uria ta fera aai. I nau ku haea fuagamu, e afetai molu ka faasuia ua go na raolaa gamu ana maefera gi Israel, i nao ana i nau, na Wela nia Iimola gi, tara kuka dao mai.
23 Quando, pois, vos perseguirem nesta cidade, fugi para outra; porque em verdade vos digo que não acabareis de sem que venha o Filho do Homem.
24 <<Haia, na wela sukulu e langi kasi baita liufia na wane na e faatolomai nia. Ma na wane ni rao e langi kasi baita liufia na aarai baita nia.
24 Não é o discípulo mais do que o mestre, nem é o servo mais do que o seu senhor.
25 Nia e diana fuana wela sukulu tara ka uusulia na wane faatolomai nia. Ma laugo si doo na e haungia na wane baita, tara ka haungia laugo na wane raoa nia gi. Ma lea so ni nau, na wane baita gamu, gera alangi nau ana Bielsebul na wane baita gera aagalo taꞌa gi, haia, ma ni gamu, tara gera ka alangi gamu ana ta hata na e taꞌa ka tasa.>>
25 Basta ao discípulo ser como seu mestre, e ao servo ser como seu senhor. Se chamaram Belzebu ao pai de família, quanto mais aos seus domésticos?
26 A Jesus e bae lau fuada na oote fafurongo nia gi ka urii, <<E langi molu si mou ana na tooa gi. Si doo gi sui na tooa gi da haufinia, tara a God ka faatainia. Ma na doo aagwa gi sui, a God tara ka faataloa.
26 Portanto, não os temais, porque nada há encoberto que não haja de revelar-se, nem oculto que não haja de saber-se.
27 Ma na doo naa gi na ku haeda fuagamu i laona na rodo, muka haeda lau go ana dani. Ma si doo na ku fuarotainia fuagamu, muka faataloa fuada na tooa gi sui.
27 O que vos digo em trevas, dizei-o em luz; e o que escutais ao ouvido, pregai-
28 Ma e langi musi moungia na tooa gi na da haumaelia na noni, sui ma ka afetai uria na haumaelilana na aanoedoo. Muka moungia a God sulia nia naa e bobola fai nia na faafunuilana na aanoedoo ma na noni doo i laona na gula ana maea.
28 E não temais os que matam o corpo e não podem matar a alma; temei, antes, aquele que pode fazer perecer no inferno a alma e o corpo.
29 Ma na manu toꞌou gi boroi na da liu toꞌou go ana, e afetai uria tefe manu ada ka asia i aano lea so na Maa gamu i langi e langi kasi faalamainia.
29 Não se vendem dois passarinhos por um ceitil? E nenhum deles cairá em terra sem
30 Haia, ma na fita iifuna na i ketemu boroi, a God e haitamada sui go.
30 E até mesmo os cabelos da vossa cabeça estão todos contados.
31 Nia naa e langi musi mou, sulia i gamu mu liu baita ka tasa liufia na manu toꞌou oro gi!
31 Não temais, pois; mais valeis vós do que muitos passarinhos.
32 <<Ma so ni tei na e haea fuana na tooa gi hasa nia e manata mamana ani nau, i nau ku haea urinae laugo fuana na Maa nau i langi.
32 Portanto, qualquer que me confessar diante dos homens, eu o confessarei diante de meu Pai, que
33 Ma so ni tei na e kwaigoloi ani nau i maana tooa gi, i nau ku haea kwaigoloi ani nia laugo fuana na Maa nau i langi.>>
33 Mas qualquer que me negar diante dos homens, eu o negarei também diante de meu Pai, que
34 Ma a Jesus ka bae urii lau, <<Langi musi manata haea hasa nau ku lea mai uria ngalilana mai na fanualama fuana molaagali. Nau langi kusi ngalia mai fanualama. Nau ku lea mai eeri ni tei gera na langi gera kasi manata mamana ani nau, tara gera ka firu fai nia na tooa nau gi.
34 Não cuideis que vim trazer a paz à terra; não vim trazer paz, mas espada;
35 — ausente —
35 porque eu vim pôr em dissensão o homem contra seu pai, e a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 — ausente —
36 E, assim, os inimigos do homem serão os seus familiares.
37 <<So ni tei na e rakediana ana na maa nia ma langi ni tee nia liufi nau, nia langi kasi faoragu. Ma so ni tei na e rakediana ana na wela nia gi ka liufi nau, nia langi kasi faoragu.
37 Quem ama o pai ou a mãe mais do que a mim não é digno de mim; e quem ama o filho ou a filha mais do que a mim não é digno de mim.
38 Ma so ni tei na kasi ngalia na airarafolo ana nonifiilaa nia ma kasi lea suli nau, nia langi kasi faoragu.
38 E quem não toma a sua cruz e não segue após mim não é digno de mim.
39 Ma so ni tei na e hasi uria na mourilaa, tara ka mae, ma so ni tei na e lugasia na mourilana uri nau, tara nia ka mouri.
39 Quem achar a sua vida perdê-la-á; e quem perder a sua vida por amor de mim achá-la-á.
40 <<Ma so ni tei na ka gonitai gamu, nia ka gonitai nau laugo. Ma so ni tei na e gonitai nau, nia ka gonitainia laugo a God na e fale nau mai.
40 Quem vos recebe a mim me recebe; e quem me recebe a mim, recebe aquele que me enviou.
41 Ma so ni tei na ka gonitai nia na profet sulia na wane nae e rao fuana a God, tara nia ka ngalia na kwaiaraa iilingia na profet. Ma so ni tei na ka gonitainia na wane oꞌolo sulia na wane nae e oꞌolo, tara nia ka ngalia na kwaiaraa iilingia na wane oꞌolo.
41 Quem recebe
42 Ma lea so ta wane ka falea si mae kafo gwari mone ana fuana ta tee wane ada na oote fafurongo nau naa gi, i sulia i nia na fafurongo nau, nau ku bae mamana ana fuagamu, i nia tara ka ngalia naa mone si kwaiaraa.>>
42 E qualquer que tiver dado só que seja um copo de
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.