Lucas 18
Lau New Testament (LLU) vs ARC
1 A Jesus e faarongoa na oote fafurongo nia gi ana si baea oomelawane naa, eeri ka faatainia fuada gera ka fooa sulia dani ma langi dasi fiitala.
1 E contou-lhes também uma parábola sobre o dever de orar sempre e nunca desfalecer,
2 Nia ka bae urii, <<Tee wane ni keketolaa e too ana tee fera, ma e langi kasi moungia a God ma e langi kasi haebaita go ana ta wane.
2 dizendo: Havia numa cidade
3 Ma tee geni oru i laona na fera nae e lea mai sulia dani siana uria ingolaa ma ka bae urii, <I nau ku dooria oko keketo ana oꞌoloa fuagu uria na maalimaea nau.>
3 Havia também naquela mesma cidade
4 Ma sulia si kada e tau, na wane ni keketolaa nae kasi aala go faafia. Sui i buri nia ka bae urii fuana i talana, <Sui boroi ana nau kusi moungia go a God ma langi kusi haebaita go ana ta wane,
4 E, por algum tempo, não quis; mas, depois, disse consigo: Ainda que não temo a Deus, nem respeito os homens,
5 tara nau ku keketo oꞌolo na agu fuana na aai oru na e faaꞌabero nau ka lea ngado go mai ana, aata ni nia ka faaulafu nau ana na oolilagulaa mai!>>>
5 todavia, como esta viúva me molesta, hei de fazer-lhe justiça, para que enfim não volte e me importune muito.
6 Ma a Jesus na Lord ka bae urii, <<Muka rongoa fasi si doo na wane ni keketo taꞌa nae e haea.
6 E disse o Senhor: Ouvi o que diz o injusto juiz.
7 Utaa? A God kasi falea go na oꞌolo fuana na iimola aadafilia nia gi na da aangi fuana ana fe hato ma fe rodo? Utaa? Nia kasi adomi aliꞌali go ani gera?
7 E Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que clamam a ele de dia e de noite, ainda que tardio para com eles?
8 Nau ku haea fuagamu, i nia ka fale aliꞌali ana na oꞌoloa fuada. Ma si kada nau na Wela nia Iimola gi ku ooli mai ana lao molaagali, tara kuka daotoona agu aange tooa gi na da manata mamana.>>
8 Digo-vos que, depressa, lhes fará justiça. Quando, porém, vier o Filho do Homem, porventura, achará fé na terra?
9 A Jesus e haea na oomelawane naa fuada teni tooa gi na da manata ngado ani gera i talada hasa da oꞌolo ma daka sinitainia teni tooa aai gi, ka urii,
9 E disse também esta parábola a uns que confiavam em si mesmos, crendo que eram justos, e desprezavam os outros:
10 <<Tee roo wane da lea i laona na Beu Aabu a God uria na fooalaa. Tee wane na Farisi, ma ta wane aai na wane faafefe na e goni na malefo ana takisi.
10 Dois homens subiram ao templo, a orar; um, fariseu, e o outro, publicano.
11 Na Farisi nae e take taifilia nia, ma ka fooa urii, <God ae, i nau ku tango oe sulia e langi kusi iilingia na wane aai eꞌete gi sui. Sulia gera da beli ma da iilia na doo taꞌa gi ma daka ooe. Nau langi kusi iilingia na wane taꞌa loko na e gonia na malefo ana takisi.
11 O fariseu, estando em pé, orava consigo desta maneira: Ó Deus, graças te dou, porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros; nem ainda como este publicano.
12 Nau ku aabu fanga ana roo si kada laona tee fe wiki, ma ku falea na tangafulu ana na doo nau gi na ku toda fuamu.>
12 Jejuo duas vezes na semana
13 <<Sui na wane na e gonia na malefo ana na takisi, nia e take tau mai ana. Ma nia kasi aada kou uria i langi, sulia ni nia e ida laugo ana. Ma nia ka faatainia na rakebukonulaa ka gumulia na ruruuna, ma ka bae urii, <God ae, oko manatai nau mai, i nau na wane fualangaa!>>>
13 O publicano, porém, estando em pé, de longe, nem ainda queria levantar os olhos ao céu, mas batia no peito, dizendo: Ó Deus, tem misericórdia de mim, pecador!
14 Ma a Jesus e bae laugo urii, <<Nau ku haea fuagamu, na wane aai na e rakebukonu naa, a God e faaꞌoꞌolo ana si kada nia e ruu kou i maa. Haia, ma na Farisi ka langi. Sulia na tooa gi na da faabaita gera i talada, a God tara ka faatoꞌou gera. Ma na tooa gi na da faatoꞌou gera i talada, a God tara ka faabaita gera.>>
14 Digo-vos que este desceu justificado para sua casa, e não aquele; porque qualquer que a si mesmo se exalta será humilhado, e qualquer que a si mesmo se humilha será exaltado.
15 Ma teni tooa gi gera ngalia mai gala wela gera gi siana Jesus, eeri ka aalua abana fafona gwouda ma ka faadiana gera. Ma si kada oote fafurongo nia gi da rikia, gera ka ngatafida.
15 E traziam-lhe também crianças, para que ele as tocasse; e os discípulos, vendo isso, repreendiam-nos.
16 Sui Jesus ka soea mai gala wela nae gi siana, ma ka bae fuana oote fafurongo nia gi ka urii, <<Muka faalamainia na gala wela gi daka lea mai ada siagu, langi musi luida, sulia ni tei naa e manata mamana ka iilingia gala wela, nia ka bobola uria toolaa lao Initooa nia a God. Nia naa, langi musi luida faasia lealaa mai siagu.
16 Mas Jesus, chamando-as para si, disse: Deixai vir a mim os pequeninos e não os impeçais, porque dos tais é o Reino de Deus.
17 Doo mamana nau ku haea fuagamu, so ni tei na e langi kasi manata mamana iilingia na gala wela, nia langi kasi bobola uria toolaa laona Initooa nia a God.>>
17 Em verdade vos digo que qualquer que não receber o Reino de Deus como uma criança não entrará nele.
18 Tee wane baita gera Jiu e ledia a Jesus ka bae urii, <<Faatolomai diana ae, si doo taa na kuka aadea eeri kuka too ana mouria na langi kasi sui?>>
18 E perguntou-lhe um certo príncipe, dizendo: Bom Mestre, que hei de fazer para herdar a vida eterna?
19 Jesus e oolisia ka bae urii, <<Utaa na oko haea nau ku diana? E langi ta wane kasi diana, ma ta taifilia a God go.
19 Jesus lhe disse: Por que me chamas bom? Ninguém há bom, senão um,
20 Oe o haitamana kwaieresia God nia urii, <Langi osi ooe, osi hauwane, osi beli, osi suge faafia ta wane, ma oko manata baita ana maa oe ma ni tee oe.>>>
20 Sabes os mandamentos: Não adulterarás, não matarás, não furtarás, não dirás falso testemunho, honra a teu pai e a tua mãe.
21 Wane nae e oolisia ka bae urii, <<Ana toꞌoulagu mai lea ka dao i taraꞌena, nau ku aade mai sulia kwaieresia nae gi sui.>>
21 E disse ele: Todas essas coisas tenho observado desde a minha mocidade.
22 Ma si kada Jesus nia rongoa si doo nae, nia ka bae urii fuana, <<Tesi doo lau ua fuamu oko aadea. Lea kou, oko faafoli ana doo oe gi sui, ngalia si malefo nae gi, oko falea fuana tooa na da siofaa, eeri oko too ana rikidooa i langi. Sui oko lea mai suli nau.>>
22 E, quando Jesus ouviu isso, disse-lhe: Ainda te falta uma coisa: vende tudo quanto tens, reparte-
23 Ma si kada wane nae e rongoa si doo nae, na liona ka dila asianaa, sulia nia na wane rikidoo.
23 Mas, ouvindo ele isso, ficou muito triste, porque era muito rico.
24 Ma si kada Jesus nia rikia wane nae na liona e dila, nia ka bae urii, <<Nia tara ka afetai asianaa fuana tooa na da rikidoo gera ka ruu i laona Initooa a God.
24 E, vendo Jesus que ele ficara muito triste, disse: Quão dificilmente entrarão no Reino de Deus os que têm riquezas!
25 Ma e afetai ka tasa asianaa fuana ta wane na e rikidoo so ka ruu laona Initooa a God faasia na doo fai ae baita so ka ruu i laona mae kwakwada ana ogilaa.>>
25 Porque é mais fácil entrar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no Reino de Deus.
26 Haia, si kada tooa na da rongo si baelaa nae gi, gera ka ledia daka bae urii, <<Lea nia afetai urinae, ni tei mone ana na tara ka ngalia na mouria firi?>>
26 E os que ouviram isso disseram: Logo, quem pode salvar-se?
27 Ma Jesus ka oolisia ka urii, <<Si doo nae nia ka afetai fuana wane, sui taa fuana God nia langi kasi afetai.>>
27 Mas ele respondeu: As
28 Ma a Peter ka bae urii fuana Jesus, <<Ma ni gemelu mone? Sulia gemelu melu lugasia teefou na ana afutana si doo gemelu gi ma melu ka lea na mai suli oe.>>
28 E disse Pedro: Eis que nós deixamos tudo e te seguimos.
29 Jesus ka bae urii, <<Iiuka. Ma ni nau ku haea fuagamu, so ni tei na e lugasia luma nia, afe nia, bare haasina gi, maa nia ma ni tee nia, ma na wela nia gi i nunufana Initooa nia a God,
29 E ele lhes disse: Na verdade vos digo que ninguém há, que tenha deixado casa, ou pais, ou irmãos, ou mulher, ou filhos pelo Reino de Deus
30 tara nia ka toda si doo oro laona molaagali na liufia si doo baa gi nia lugasida. Haia, ana mouria faalu na e lea mai, tara wane nae ka ngalia na mouria firi.>>
30 e não haja de receber muito mais neste mundo e, na idade vindoura, a vida eterna.
31 Ma si kada Jesus nia lea fai nia oote fafurongo nia gi taifili gera, nia ka bae urii fuada, <<Golu lea agolu kou i Jerusalem eeri gera ka faafonoa si doo baa gi na profet gi da kedea suli nau na Wela nia Iimola gi ana.
31 E, tomando consigo os doze, disse-lhes: Eis que subimos a Jerusalém, e se cumprirá no Filho do Homem tudo o que pelos profetas foi escrito.
32 Tara gera ka fale nau laona abana tooa da maadiu gi eeri gera daka onionga ani nau, ma daka kwalangi nau, ma daka ngisufi nau.
32 Pois há de ser entregue aos gentios e escarnecido, injuriado e cuspido;
33 Gera ka rabusi nau, ma gera ka haumaeli nau. Sui ana ooulana fe dani, tara nau kuka mouri lau.>>
33 e, havendo-
34 Sui na oote fafurongo gi langi gera kasi haitamana go baelaa nae gi a Jesus e haeda, sulia God e haufinia na malutana faasida. Nia naa e aadea gera dasi haitamana taa na Jesus nia bae sulia gi.
34 E eles nada disso entendiam, e esta palavra lhes era encoberta, não percebendo o que se lhes dizia.
35 Si kada Jesus e dao garangia maefera i Jeriko, tee wane maa rodo e gwouru i ninimana tala. Ma sulia dani nia soe malefo siana tooa.
35 E aconteceu que, chegando ele perto de Jericó, estava um cego assentado junto do caminho, mendigando.
36 Ma si kada nia rongoa wane oro gi da liu siana, nia ka soeledi gera ka bae urii, <<Taa nae?>>
36 E, ouvindo passar a multidão, perguntou que era aquilo.
37 Ma gera oolisia daka bae urii, <<A Jesus na wane baa faasia i Nasaret na e lea mai.>>
37 E disseram-lhe que Jesus, o Nazareno, passava.
38 Ma wane maa rodo nae nia ka rii ma ka bae urii, <<Jesus ae, oe na Aaofia ana kwalafaa a David, o manatai nau!>>
38 Então, clamou, dizendo: Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
39 Ma tooa na da eeta i nao daka ngatafia, ma gera daka haea nia ka too aaroaro. Sui nia kafi rii baita tasa ma ka bae urii, <<Oe Aaofia ana kwalafaa David, o manatai nau.>>
39 E os que iam passando repreendiam-no para que se calasse; mas ele clamava ainda mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
40 Sui Jesus e take ma ka haea fuagera hai daka talai nia mai siana. Si kada nia dao garangia, Jesus ka ledia,
40 Então, Jesus, parando, mandou que lho trouxessem; e, chegando ele, perguntou-lhe,
41 <<Taa naa o dooria kuka aadea fuamu?>>
41 dizendo: Que queres que te faça? E ele disse: Senhor, que eu veja.
42 Jesus ka bae urii fuana, <<Oko aada naa. God e guraa oe sulia o manata mamana ani nau.>>
42 E Jesus lhe disse: Vê; a tua fé te salvou.
43 Ma aliꞌali nia ka aada naa, ma ka lea fai nia a Jesus, ma ka tangoa a God. Ma si kada tooa gi da rikia, gera ka baelafea God.
43 E logo viu e seguia-o, glorificando a Deus. E todo o povo, vendo isso, dava louvores a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.