Mateus 26
Label NT (LBB_WBT) vs NTLH
1 Ning e Iesu ka atong arop tar a warwarala ne, i atai anuna kakak a asaerla mang,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Mulo ka tasmani ning naur a pukakiar ir rop, dir turpas a tnan pukakiar a lotu na Hanlakai, pa dir saran tar a Nat a Barsan sur dir sai ahati saot na rakai kutus.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ana tuka kamis ot ning a leklek na tena artabarla tetek e God pa na ningnigo anuna tarai, la kes taum ting na tnan rumai ane Kaiapas, a ningnigo na tena artabar.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 La warwara taum pas sur lar tong kumnan e Iesu, pa lar umkoli.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 La atongi mang, “Gong dala toli ana tnan pukakiar a lotu, sakana a taraila lar akamtur ta harum.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 E Iesu i kes tumo e Betani, ting na rumai ane Saimon, esaning nating i sasam ana lepra.
6 — ausente —
7 Ning a hane i han tetek e Iesu ana polo na tomtoboh, a matana i abit kol, kaning na koto ning di toli ana hat. I peki saot na pukul e Iesu, ning kaning ot e Iesu i hangan.
7 — ausente —
8 Ning a kakak a asaerla la oroi i, la balakut kol ono, pa la atongi mang, “Sur asa ning i pek orosan a polo na tomtoboh ne?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Sur asa ning bel di siuran pasi sur al galis a mani sur dir tabar na kapan a tarai ono?”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 E Iesu ka tasman asaning la warwara ono, pa i atai la mang, “Sur asa ning mulo saran a mamahat tetek a hane ne? I ka tol tar a wakak a titol hok.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 A kapan a taraila lar laun bolbolos taum ot o mulo. Ika iau, bel ar kes bolbolos napirimulo.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 I pek tar a polo na tomtoboh ne te na palaok sur ir sang iau sur a pukakiar ning ar mat pa dir akas a minatik ting na kulam a minat.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 A atong momoli ta mulo, ana hananuala te na rakrakan hanua, ning dir warawai ana Wakak a Warwara tingia, dir patuai otleng ana sa ning a hane ne ka tol tari, sur dir nuk akes pasi.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 E Judas Iskariot, a halin ning a bonot pa pisir naur a kakak a asaer, i han tetek a leklek na tena artabarla tetek e God.
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 Pa i deken la mang, “Ning ar saran tar e Iesu tetek mulo, asa mulor tokom iau ono?” Pa la saran tar natol a bonot a silwa tana.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Turpasi ana pukakiar ning i nuknuk sur ta wakak a pukakiar ning ir saran tar e Iesu tetek la.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Ana ningnigo na pukakiar ana tatatnan pukakiar a lotu na bret ning belal is ono, na kakak a asaer la han tetek e Iesu, pa la dekeni mang, “U mang sur milar sang andala a utna sur a tnan pukakiar a lotu na Hanlakai tahaia?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Pa i keles la mang, “Mur han kas usaot e Jerusalem, mur barat ning a barsan, pa mur atai i mang, ‘A Tena Asaer i atongi mang: Anuk a pukakiar ka milau. Mila taum ana nuk a kakak a asaerla milar asilang a tnan pukakiar a lotu na Hanlakai ting na num a rumai.’”
18 Ele respondeu:
19 Naur a kakak a asaer dia tol ot asaning e Iesu ka atong tari tandiau, pa dia sang a utna na Hanlakai.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Ning ka rah, e Iesu taum ana nuna ning a bonot pa pisir naur a kakak a asaer la kes ana utna na hangan.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 La hangan pa i atongi mang, “A atong momoli ta mulo, takai o mulo ir saran tar iau na kun a hiruala.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 La bal maris kol pa la rop taktakai la tur pas a deke teteki mang, “Leklek, belsur iau gepi?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 E Iesu i keles la mang, “Esaning mia amurung taum amiau naur a dia bret te na besen, i ning ir saran tar iau na kun a hiruala.
23 Jesus respondeu:
24 A Nat a Barsan ir hirua arlar larot ning di ka tumus tari ting na Buk Tabu. Ika ir laulau kol tetek a barsan ning ir saran tari tetek a hiruala. Ir wakak teteki ning bel dir agoni.”
24 Pois o
25 E Judas, esaning ir saran tari tetek a hiruala, i dekeni mang, “Tena Asaer, belsur iau gepi?” I kelesi mang, “U ka.”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ning kaning ot la hangan, e Iesu i kibas pas a bret, i atong wakak pas ono, i tibiki, pa i tabar anuna kakak a asaerla ono, pa i atongi mang, “Mulor kibasi pa mulor ieni. Ine a palaok.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Lamur i kibas a kap, i atong wakak pas ono pa i sarani tanla. I atongi mang, “Mulo rop mulor gang ono.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Ine a sulukik, ning i amomol tar a kunubus ning i dat taum tar e God pa a tarai. A sulukik ne, i tapek sur ir kepsen na toltol laulau anuna galis a tarai.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 A atongi ta mulo mang, bel ar gang ulak al wain, tuk ning dalar gang a tona wain saot na matanitu ane Tata.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Ning la ka saken tar a saksak a lotu, la han usaot na Mangir Oliw.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 E Iesu i atongi tanla mang, “Mese na morom, mulo rop mulor han kusun iau. Anasa di ka tumus tari ting na Buk Tabu mang,
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Ika ning ia ka kamtur ulak kusun a minat, ar nigo utumo e Galili.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 E Pita i atai i mang, “Ning la rop lar han kusun u, ika iau bel.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 E Iesu i kelesi mang, “A atong momoli tam, mese na morom, ning a kakaruk belot ir kurkurakuk, ur puai munatol mang bel u tasman iau.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 E Pita i atai i mang, “Belar puain sen u. Ning iau otleng ar hirua taum hom, i wakak ka.” Pa kakak a asaerla rop la atongi otleng larning.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 E Iesu taum ana nuna kakak a asaerla la hanot ting na pukna a risana e Getsemani, pa i atai la mang, “Mulor kes ka te, pa iau ar han utumo, sur ar nunung.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 I ben pas e Pita taum ana naur a nat e Sebedi. I turpas a bal maris pa i mamahat kol a nuknukna.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 I atai ditol mang, “Anuk a lalaun i mamahat kol ana bal maris, milau ar mat ono. Mutol ir kes ka te, pa mutol ir koikoi tar taum hok.”
38 e disse a eles:
39 I han siklik tar usa lanigo, i punga tuntudu tar ting na piu, pa i nunung mang, “Tata, ngandek ning ir sot, ur kibas sen a kap a mamahat ne kusun iau. Ika gong u mur a nuknukik, ur mur ot a nuknukim.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 I ulak tetek natol a kaklik a asaer, pa i oroi ditol, ditol ka borbor duman. I deken e Pita mang, “I mangasa, bel mutol tolsot sur mutol ir koikoi taum hok on ta tuka kamis lik ka?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Mutol ir koikoi, pa mutol ir nunung, sur gong mutol punga ana alam. A ingumutol i mang sur ir longor, ika a palaomutol i ngoro.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Munaur a tinan ulak i han kusun ditol, pa i nunung mang, “Tata, ning bel i sot sur ur kibas sen a kap a mamahat ne kusun iau, i wakak ka sur ar kilangi. Ar muri ot a nuknukim.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ning i ulak, i oroi ditol, ditol ka borbor duman ulak, anasa a matanditol ka sulam kol.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Pa i han ulak kusun ditol, i munatol ana nunung, pa i paliu ulak a nunung ning ka atong tari kaba.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Lamur i ulak tetek natol a kaklik a asaer, i atai ditol mang, “Mutol ir borbor liklik kama pa mutol ir manah? Oroi i, a tuka kamis ka milau, ning dir saran tar a Nat a Barsan uting na kun a tena laulaula.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Mutol kamtur, dala kar han! Oroi, a barsan ning ir saran tar iau uting na kun a hiruala, ka hanot.”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Ning e Iesu kaning ot i warwara, e Judas, a hala ning a bonot pa pisir naur a kakak a asaer, i hanot, la taum ana kunum a tarai. La los na liwan a harum pa na nalnal. A leklek a tena artabarla tetek e God pa na ningnigo anuna tarai, la sune sen la.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Esaning ir saran tar e Iesu uting na kun a hiruala ka atai nigon tar a kunum a tarai ana akinalang ning ir toli larne, “Esaning ar goro a ris a pahana, i ning. Mulor tong akesi.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Ono otning e Judas i han tetek e Iesu pa i atongi mang, “Wakak a morom, Tena Asaer!” Pa i goro i.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 E Iesu i kelesi mang, “Halik, ur tol ka asaning u han ute suri.” Pa a taraila ning, la han tetek e Iesu, la tong akes pasi pa la dati.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Takai onla ning la han taum o e Iesu, i dat pas anuna liwan a harum, pa i ting kutus sen a talngan a tena titol oros anuna ningnigo na tena artabar tetek e God.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 E Iesu i atai i mang, “Akas ulak anuma liwan ting na ngasna, anasa la rop ning la arting taum ana liwanla na harum, lar hirua taum ana liwanla na harum.
52 Aí Jesus disse:
53 I mangasa, u nuki mang, bel ar tolsot sur ar nunung e Tata sur al galis a rip a angelo, pa ono otne ir sune sen la tetek iau?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Ika, ning ar toli larne, bel dir tolsot pas a warwarala ting na Buk Tabu ana ututnala ning i sot sur dir toli hok.”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Ana taem ning, e Iesu i atai a kunum a tarai mang, “I mangasa, ngandek iau a tena harum pa a tena kinkinau, sur i ma ne mulo hanot taum ana liwanla na harum pa na nalnal sur mulor tong akes iau? Ana pukakiarla rop a sira kes tingui na woroh na rumai a artabar, a sira asaer a taraila, pa bel mulo tong akes iau.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Ika a ututnala rop ne i hanot sur dir tolsot pas na tumtumus anuna propetla.” Lamur anuna kakak a asaerla rop la liu sarara pas kusuni.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 La ning la ka tong akes pas e Iesu, la beni uting na rumai ane Kaiapas a ningnigo na tena artabar tetek e God. Na tena asaer tagun a warkurai pa a ningnigola kaning la kes taum.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 E Pita i mur amon e Iesu, ika i bakbak ot kusuni, sur uting na pukna anuna ningnigo na tena artabar tetek e God. I kas uting na pukna ning, pa i kes taum ana tena tai alar sur ir oroi asaning dir toli o e Iesu.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 A leklek a tena artabarla tetek e God, taum ana tarai a kiwung rop, la tai sur ta asasongo na warwara ana ta laulau a utna ning e Iesu ka tol tari, sur lar tiwi ono, pa lar umkoli.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 A galis a tena asasongo la hanot, ika bel la pastek ta utna ning lar tiwi ono. Naur ning dia hanot murmur,
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 dia atongi mang, “A barsan ne i atongi mang, ‘Ar regen sen a rumai a artabar ane God, par tol ulak pasi ana natol a pukakiar ka.’”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 A ningnigo na tena artabar tetek e God i tur, pa i deken e Iesu mang, “I mangasa, bel ur keles la? Asa ning ur keles a warwarala na artitiu ne ono?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Ika e Iesu bel i warwara. A tena artabar ning, i atongi tana mang, “Ana risana e God, a lalaun na, ur atai mila ning u a Karisito a Nat e God, o bel.”
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 E Iesu i kelesi mang, “I ot ning u atongi. Pa atai mulo mang, turpasi anone, mulor oroi a Nat a Barsan ir kes ana sot a kuna e God, esaning i rakrakai kol, pa lamur mulor oroi i ning ir hanot ana didia bakutla misaot na langit.”
64 Jesus respondeu:
65 A ningnigo na tena artabar i balakut pa i silir anuna kaen pa i atongi mang, “Onone ka atong laulau e God. Dala mang ulak sur al warwara na artitiu sur asa? Mulo ka longor tar anuna warwara laulaula o e God.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Asa mulo nuki?” Pa la kelesi mang, “I wakak sur ir hirua.”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Pa la namis a patarna, pa la tubuli, pa dingla na tarai la pasari,
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 pa la atai i mang, “Karisito, u a propet, ur atai mila, esining i tubul u.”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ning e Pita kaning i kes tar tumo lapiu ting na rumai ning, ning a hane, a tena titol i han teteki pa i atai i mang, “U otleng taum o e Iesu a te Galili.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Ika i puai na matan la rop, i atongi mang, “Bel a tasman asaning u warwara ono.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Lamur i han utumo napir a taman a woroh, ning a hane maleng i oroi pasi, pa i atai a taraila tingia mang, “A barsan ne, dia ma e Iesu a te Nasaret.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Pa i puai ulak, i lele mang, “A momolna, bel a tasman a barsan ning.”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Lamur siklik, la ning la tur tingia la han tetek e Pita, la atai i mang, “A momolna, u otleng ning a halinla. Anasa mila longor lalan u ka ana num a liu a warwara.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Pa i lele tetek la, i atongi mang, “E God ir warkurai laulau iau ning ar asongo. Bel a tasman a barsan ning.” Pa ono otning a kakaruk i kurkurakuk.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Pa e Pita i nuk pas a warwara ning e Iesu ka atong tari tana mang, “Ning a kakaruk belot ir kurkurakuk, ur puai munatol mang, bel u tasman iau.” Pa i purum kusun a pukna ning, pa i tangis koli.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.