Mateus 20

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesuꞌa, Gotiꞌmo yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago nofi hoyamo aepa vekamoꞌa kotilamiyapiꞌmo uno vayaꞌmo apavalelineno aliꞌyaꞌaleꞌmo apatesigeꞌa aliꞌyaꞌamo alisayafeꞌmo uꞌniye.
1 Jesus disse:
2 Apakaemo, aliꞌyakamo aliteta magoke afinaꞌmo neꞌaliya agufa monimo aligune, huꞌa ha paiꞌnageno, he kanalene, huno huteno alino apateꞌnigeꞌa nofi hoyaꞌalegamo uꞌnae.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 Halate yegemo leno hakale huꞌniya kanaleꞌmo uno apakeyana taoni folagapiꞌmo aliꞌa anupa huꞌa neꞌmaiyategamo mago vayaꞌmo afaꞌa he tiꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo,
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 lapakaeꞌeꞌmo nofi hoyaꞌnifiꞌmo utapa magokepi aliꞌyaꞌmo aliyo, kanale miyaꞌmo lapamiguvanagi, huno hapa paiꞌnigeꞌa uꞌnae.
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Ani kava huno felugakukuꞌmo ani agufa kava huge uneꞌmo ani agufa kava huge huꞌniye.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Yegemo lamino falegefeꞌmo huꞌniya kanaleꞌmo uno apakeyana taoni folagapiꞌmo aliꞌa anupa huꞌa neꞌmaiya yateꞌmo mago vayaꞌmo afaꞌa he tiꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo muki afinaꞌmo afaꞌa neꞌmaiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo,
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 mago vekamoꞌa aliꞌyaꞌamo alisunafeꞌmo olavaleꞌnigeta afaꞌa maiꞌnone, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaeꞌeꞌmo utapa nofi hoyaꞌnifiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliyo, huno hapa paiꞌniye.
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 Yegemo lamino falegefeꞌmo huꞌnigenoꞌaeꞌmo nofi hoya aepa neꞌmoꞌa kava neꞌaeꞌmo, aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo ge hugeꞌapao esageka henaga uꞌa aliꞌyaꞌnimo aliꞌnaya vayaꞌmo miyaꞌapimo apamiteka hogoteꞌa uꞌa aliꞌyaꞌmo aliꞌnaya vayaꞌmo miyaꞌapimo apamiyo, huno ha paiꞌniye.
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Yegemo lamino falegefeꞌmo huꞌnigeno uno apavalelineno aliꞌyaꞌamo aliꞌnaya yatefeꞌmo apamete apamete huno magoke monimo apamite apamite huno apamiꞌniye.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Hogoteꞌa uꞌa aliꞌyaꞌmo aliꞌnaya vayaꞌmo eꞌapaeꞌmo magoꞌe hutageꞌmo monimo aligune, huꞌa apakesa afiꞌnayaꞌmonanafa magoke agufa monimo apamiꞌniye.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Moniꞌapimo aliteꞌapaeꞌmo nofi hoya aepa vekaeꞌmo hagalu hagalu huꞌa ge hauꞌapaeꞌmo,
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 ani henaga uꞌnaya vayaꞌmogimo magoke afinaꞌmo aliꞌyaꞌmo aliꞌnageta lagaemo muki afinaꞌmo yegemo nelalegeta aliꞌyaꞌmo aliꞌnonaꞌmonanafa magoke agufa miyaꞌmo lamiꞌnane, huꞌa huꞌnae.
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 Huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo mago vekaeꞌmo, veꞌnimo, huno, miyatapifatiꞌmo nagaemo kumaya oꞌaliꞌnove. Magoke afinaꞌmo neꞌaliya agufa monimo aligune, hutapa huꞌnayaꞌmofeꞌmo
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 miyakamo aliteka nokalegamo uvo. Henaga eꞌnaya vayaꞌeꞌmo magoke agufa miyaꞌmo apamisuvafeꞌmo nahauꞌniye.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Nagaiꞌni yaꞌmogeꞌna apamisuva himamuꞌnimo ohaneꞌnifiye. Vaya nekauva vekamo maiꞌnovaꞌmofeꞌmo kahaꞌye nehifiye, huno ha paiꞌniye.
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Ani kava huꞌa henaga neꞌmaiya vayaꞌmo hogote vayaꞌmo maigae. Hogoteꞌa neꞌmaiya vayaꞌmo henaga vayaꞌmo maigae. Gotiꞌa asole vayaꞌaifeꞌmo eyo huno ge huꞌniyaꞌmonanafa aise vayaꞌmo lekana paino apateꞌniye, huno hapa paiꞌniye.
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Yulusalemu taonifiꞌmo magokepi lokaeliꞌuꞌa nehaiꞌapaeꞌmo Yesuꞌmo tuolofuꞌa vayaꞌmo apaote apavalelino neꞌunoꞌaeꞌmo,
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 Yulusalemu taonifiꞌmo haigune. Ani taonifiꞌmo kutulu yaꞌmo alisiya vekamoꞌa Vemo mafaꞌnemo avalelino mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌeꞌmo apayapiꞌmo ategaiye. Apakaemo agoti huꞌa ateteꞌapaeꞌmo faligiye, huꞌa huteꞌa
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 alu nofi vayaꞌai apayapiꞌmo avaleꞌa atesageꞌa kigi huꞌa ateteꞌa nofi kayotetiꞌmo amagiteꞌa malipu yosaleꞌmo nili aigae. Loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo maitesigeno halate alino he tino ategaiye, huno hapa paiꞌniye.
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Sepeti mafaꞌnelaꞌmo itaꞌanimoꞌeꞌmo Yesutega eꞌapaeꞌmo itaꞌanimoꞌmo eno aleꞌya faiꞌnenoꞌaeꞌmo kahao ke hove, huno huꞌnigeno
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Yesuꞌa, na agufa yafeꞌmo kahauꞌniye, huno afi geꞌnigeno itaꞌanimoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, alaꞌapimo maiꞌneka yagaika apatesanageꞌanaeꞌmo kagaeꞌeꞌmo lokaeꞌana maiꞌneꞌanaeꞌmo mago mafaꞌneꞌnimoꞌa lamaga kahaopaleꞌmo fai maisigeno mago mafaꞌneꞌnimoꞌa hoga kahaopaleꞌmo fai maisigeno hisaꞌafeꞌmo nahauꞌniyanagi he kanalene, huꞌna anategauve, huka naha paiyo, huno afi geꞌniye.
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Yesuꞌa, na agufa yafeꞌmo ge huta afi nekopi hutapa oꞌafiꞌnae. Aise afinaꞌmo utesigeꞌna kapufi aniꞌmo nesuva agufa kava hutana ani kapufi aniꞌmo afaꞌa negaꞌafiye, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, afaꞌa negauꞌae, huꞌana ha paiꞌnaꞌae.
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Ha paiꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo, he, alagi lama ge nehaꞌae. Nagaemo nesuva kapufatiꞌmo afaꞌa negaꞌaꞌmonanafa lamaga nahaopaleꞌmo maige hoga nahaopaleꞌmo maige hutana maisaꞌafeꞌmo nagae yaꞌmo ohaneꞌniye. Afaꞌa ge osuguvaꞌmonanafa afoꞌnimoꞌmo maisaꞌafeꞌmo alo huno lanateꞌniye, huno hana paiꞌniye.
23 Então Jesus disse:
24 Teniꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo lole konagalaꞌanifeꞌmo apaipamo leꞌa anateꞌnaꞌae.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Yesuꞌa mukiꞌaeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaemo ago afiꞌnayana alu nofi vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogimo lusi kava huꞌa kava yagaiꞌa neꞌapatae. Ani kava huꞌa ala vayaꞌapimogi himamuꞌapiletiꞌmo yagaiꞌa neꞌapatae.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Lapakae folagapatiꞌmo mani agufa kavaꞌmo afaꞌa osisaya kavaꞌmo haneꞌniye. Lapakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa alatapimo maigesuve, huno huꞌnisiyaꞌmoꞌmo aliꞌyaꞌmo alisiya vekatapimo maino.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Mago vekamoꞌa, hogote vekamo maigesuve, huno nehisiyaꞌmoꞌmo aliꞌyatapileꞌmo maino.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Vemo mafaꞌnemo ani kava huno ha maeꞌa yagaiꞌa atesayafeꞌmo emiꞌnoꞌmeꞌnifa hapa maeno yagaino apateteno muki asole vayaꞌaitefeꞌmo falino miya faino hatu maeno apatesiyafeꞌmo emineꞌniye, huno hapa paiꞌniye.
28 Porque até o
29 Yeliko taonifatiꞌmo ataleꞌa uꞌnageꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo eꞌa Yesuꞌmo akame huꞌa uꞌnae.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Anaulagamo ali huꞌniya vekalaꞌmo ka agiꞌnaleꞌmo itopaleꞌmo maiꞌnaꞌageꞌapaeꞌmo, Yesuꞌmo neꞌe, huꞌa huꞌnaya gemo afiteꞌanaeꞌmo, Ala kava nene, Nevini aginagomo kahau huka laꞌato, huꞌana alopa gefatiꞌmo ge huꞌnaꞌae.
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Asole vayaꞌmogi ke hanauteꞌanaeꞌmo, ge osutana afaꞌa maiꞌao, huꞌa hana paiꞌnayaꞌmonanafa magoꞌe huꞌana alopa gefati ge huꞌanaeꞌmo, Ala kava nene, Nevini aginagomo kahau huka laꞌato, huꞌana ge huꞌnaꞌae.
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Yesuꞌa ani gemo afigeno anataleno oꞌuꞌnifa uno he tino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, na kava huꞌna lanatesuvafeꞌmo nehaꞌae, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo,
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Ala kava nene, laꞌaulagatiꞌamo alika ayakeka laꞌato, huꞌana ha paiꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Yesuꞌa hau huno anateteno anaulagalateꞌmo ayaꞌmo maleꞌneno alino ayakeno anateꞌnigeꞌana ageꞌana yaketeꞌana akame huꞌana uꞌnaꞌae.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.