Mateus 13

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ani afinaꞌmo nopatiꞌmo ataleno uno lamino ani kotu agiꞌnaleꞌmo itopaleꞌmo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 asole vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo he tino sipifiꞌmo haino fai maiꞌnigeꞌapaeꞌmo ani agiꞌnaleꞌmo he tiꞌa maiꞌnae.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Agaemo aeno kalafefa gefatiꞌmo magoꞌe gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, avina yaꞌmo nehakaleya vekamoꞌa avina yaꞌmo hakalesiyafeꞌmo uꞌniye.
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Avina yaꞌmo yaga auno hakaleme hakaleme neꞌvigenoꞌaeꞌmo mago avina yaꞌmo kateꞌmo asagauno aiꞌnigenoꞌaeꞌmo nama anagaꞌmogi eꞌa neꞌnae.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Mago avina yaꞌmo yafa agotofuleꞌmo aise mopamo haneꞌniya yateꞌmo asagauno aiteno aise mopamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo malage huno hageꞌniye.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Hageꞌniyaꞌmonanafa yegemoꞌmo haineno neꞌagegenoꞌaeꞌmo hafuꞌyamo oꞌaeꞌniyaꞌmofeꞌmo leno faluteteno leno asaga liꞌniye.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Mago avina yaꞌmo aufe nofiꞌmo haneꞌniya yapiꞌmo asagauno aiteno hageꞌniyana aufe nofiꞌmoꞌa ago kino ati kaeꞌniye.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Mago avina yaꞌmo alagepa mopafiꞌmo asagauno aiteno hageno haiteno magoke yosafatiꞌmo vani hataletiꞌamo aege sikisitiꞌamo aege tetiꞌamo aege huno aeꞌniye.
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Gemo afisaya lapakesamo haneꞌnisiyana mani gemo afiyo, huno hapa paiꞌniye.
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi agaetegamo eꞌa, na kava higekaeꞌmo aeka kalafefa gemo huka hapa nepaine, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo,
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo aepaꞌamo alino fala ki maleꞌniya aepaꞌamo ago alino lapamiꞌniyaꞌmonanafa apakaemo alino oꞌapamiꞌniye.
11 Jesus respondeu:
12 Aliꞌnisaya vayaꞌmo magoꞌe huno alino apamisigeꞌa alisagenoꞌaeꞌmo magoꞌe yaꞌapimo hanegaiyaꞌmonanafa oꞌaliꞌnisaya vayaꞌai apayapatiꞌmo aiseꞌamo aliꞌnisaya yaꞌmo hapa falegaiye.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Apakaemo aulu heꞌa neꞌagayaꞌmonanafa noꞌagae. Apaketafo huꞌa neꞌafiyaꞌmonanafa afiꞌa aeto nosayaꞌmofeꞌmo aeꞌna kalafefa gemo huꞌna hapa nepauve.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemo apakaetegamo afole aiꞌniye. Aiyeyaꞌa hunoꞌaeꞌmo,
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Ani gelefeꞌmo apaipamo lokiya vaige apakesa aino akanige apaulagamo ali huge huꞌnigeꞌa maiꞌnae. Ani kava huꞌa oꞌmaiꞌnaesinana apaulagafatiꞌmo ageteꞌa apakesafatiꞌmo afiteꞌapaeꞌmo apaipafiꞌmo ageteꞌa nagaetegamo aiꞌa afe leꞌa esageꞌna aliꞌna alagepa huꞌna apateꞌnovesine,
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 Afiꞌa aeto osuꞌnayaꞌmonanafa lapaulagafatiꞌmo agege lapakesafatiꞌmo afige hutapa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa hutapa neꞌmaiyanagetapa afaꞌa lapamogaga aigae.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Lama ge lapa nepauve, asole vayaꞌmogi Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌe fatago vayaꞌmogiꞌeꞌmo lapakaemo neꞌagaya kavaꞌmo agesayafeꞌmo hapauꞌniyaꞌmonanafa oꞌageꞌnae. Lapakaemo neꞌafiya gemo afisayafeꞌmo hapauꞌniyaꞌmonanafa oꞌafiꞌnae.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Ani kavatefeꞌmo avina yafeꞌmo aeꞌna kalafefa gemo aepaꞌamo afiyo.
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Mago vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo afiteꞌapaeꞌmo alagepa huꞌa noꞌafisayana hosu neꞌmoꞌa eno apaipafiꞌmo hakale maleꞌniya avina yaꞌmo hapa faleno alinino neꞌviye. Ani kava huno kateꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huno haneꞌniye.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo malage huꞌa aliteꞌa apamogaga neꞌaiya kava huno yafa agotofuleꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa maiꞌnae.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Hapafuꞌyamo oꞌaeꞌniyaꞌmofeꞌmo aise afinaꞌmo neꞌmaiye. Goti geꞌamo afiꞌnayaꞌmofeꞌmo hanageke yaꞌmo alige apaini huꞌa apatege nehaya kavaꞌmo afole neꞌaigeꞌapaeꞌmo ago ataleꞌa asagauꞌa neꞌaiye.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo ma mopafiꞌmo maisaya kavafekeꞌmo hapausoli huteꞌa kagemi yaꞌmoꞌa humi neꞌapateya yaꞌmo alisayafekeꞌmo hapaꞌye nehigenoꞌaeꞌmo Goti geꞌamo ago aeno ati nekaeya kava huno aufe nofiꞌmo haneꞌniya yapiꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa maiꞌnae.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo gemo aepaꞌamo alagepa huꞌa afiꞌnaya vayaꞌmo alagepa mopafiꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa maiꞌnae. Apaipafatiꞌmo alagamo aeꞌniye. Mago vayaꞌamogi vani hataletiꞌa alagamo aege mago vayaꞌamogi sigisitiꞌa alagamo aege mago vayaꞌamogi tetiꞌa alagamo aege huꞌa aeꞌnae, huno hapa paiꞌniye.
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 Magoꞌe huno aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo mago hoyagana huno haneꞌniye. Mago vekamoꞌa hoyaꞌafiꞌmo alagepa avina yaꞌmo hakale maleꞌniye.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Muki vayaꞌamo ago apau kaleꞌnagenoꞌaeꞌmo kameꞌamoꞌmo eno vitigana inoꞌmo viti hoyafiꞌmo hakale maleno uꞌniye.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Viti neꞌyaꞌmo ago hageteno alagamo aeꞌnigeꞌapaeꞌmo agayana aigofe viti inoꞌmo mago hageꞌnigeꞌa ageꞌnae.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Ageteꞌapaeꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmogimo uꞌa hoya aepa vekaeꞌmo, ala nene, huꞌa, alagepa avina yaꞌmo hakale maleꞌnana yapatiꞌmo haiya kava huno ani aigofe viti inoꞌmo afole aiꞌniye, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo,
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 Kameꞌnimoꞌmo ani kavaꞌmo huꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, uta ani inoꞌmo vakaita atalesupiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo,
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 haꞌao, huno, inoꞌmo alitapa vakaisayategamo vitiꞌeꞌmo alitapa vakaigayanagi afa ateyo
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 vitiꞌe inoꞌeꞌmo magokepi lokaeno haneme haneme neꞌvisigeꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo alisaya afinaꞌmo aligae. Neꞌyaꞌmo lesigeꞌnaeꞌmo neꞌyaꞌmo alisaya vayaꞌaifeꞌmo, hogotetapa inoꞌmo vakaitapa atafiꞌmo kaesayafeꞌmo hayaetapa maleꞌnetapa viti neꞌyaꞌageꞌmo alitapa neꞌyaꞌmo neꞌmalova nopiꞌmo maleyo, huꞌna hapa paiguve, huno hapa paiꞌniye.
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Yesuꞌa magoꞌe huno aeno kalafefa gemo hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago vekamoꞌa masateti avina yaꞌmo hoyaꞌafiꞌmo hakale maleꞌniya avina yakana huno haneꞌniye.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Masateti avina yaꞌmo mago aise avina yaꞌmo haneꞌnigeno muki avina yaꞌamoꞌa ago aeno aga seꞌniyaꞌmonanafa hageno alopa hetenoꞌaeꞌmo muki alu neꞌyaꞌamo ago aeno neꞌagase. Hageno uno haige haige huno kosino yosagana huno haiꞌnigenoꞌapaeꞌmo nama anagaꞌmogi haleliꞌeꞌa akopaleꞌmo hakaleꞌa neꞌmaiye,
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 huno huteno Yesuꞌa magoꞌe huno aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago aꞌmoꞌa falaovafiꞌmo neꞌataya yaꞌmo agiꞌamo yisimo alino alopa falaovafiꞌmo ate maleꞌnigenoꞌaeꞌmo aino atagu faeno uneno huno muki falaovafiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliꞌniye, huno hapa paiꞌniye.
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Yesuꞌa mani muki geꞌamo aeno kalafefa gefatikeꞌmo huno hapa paiꞌniyana huno afole aino hapa opaiꞌniye.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Ani ge huno hapa nepaigenoꞌaeꞌmo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa huꞌniya geꞌamo afole aiꞌniye. Ina gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Yesuꞌa muki vayaꞌaifeꞌmo, inagi ago utaleyo, huno hapa paiteno alino apateꞌnigeꞌa utagenoꞌaeꞌmo nopiꞌmo haino maiꞌniye. Maiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌa, inofeꞌmo aeka kalafefa gemo huka hapa paiꞌnana gemo aepaꞌamo laha paiyo, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnae.
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Yesuꞌa, hoyaꞌafiꞌmo alagepa avina yaꞌmo hakaleꞌniya vekamo maiꞌniya kava huno Vemo mafaꞌnemo maiꞌniye.
37 Jesus respondeu:
38 Hoyamo haneꞌniya kava huno muki ma mopamo haneꞌniye. Alagepa avina yaꞌmo haneꞌniya kava huꞌa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya vayaꞌmo maiꞌnae. Hosu inoꞌmo haneꞌniya kava huꞌa hosu neꞌmo vayaꞌamo maiꞌnae.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Kame vekaꞌamo maiꞌniya kava huno Nevoꞌa maiꞌniye. Neꞌyaꞌmo alisaya afinaꞌmo haneꞌniya kava huno ma mopamo hano hisiya afinaꞌmo haneꞌniye. Neꞌyaꞌmo alisaya vayaꞌmo maiꞌnaya kava huꞌa enisole vayaꞌmo maiꞌnae.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Inoꞌmo vakaiꞌa atafiꞌmo kaeꞌnaya kava huno hano hisiya afinaꞌmo
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Vemo mafaꞌnemoꞌa enisole vayaꞌamo alino apatesigeꞌa uꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafatiꞌmo aliꞌa hapafaiꞌa apatalegae. Hosu kavaꞌmo hisayafeꞌmo aliꞌa he tiꞌa neꞌapataya vayanagi muki hosu vayanagi huꞌa apavaleliꞌuꞌa
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 alopa atafiꞌmo yaga auꞌa apatalesageꞌa aviꞌya huge apavepiꞌmo haniꞌa agafu kige huꞌa maigae.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Ani afinaꞌmo afole aisigeꞌapaeꞌmo fatago vayaꞌmo Afoꞌapimoꞌmo yagaino neꞌapateya koteꞌmo yegegana huꞌa aeꞌa ha leꞌa maigae. Lapakesa haneꞌnisiyana mani gemo afiyo, huno hapa paiꞌniye.
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago vekamoꞌa alopa moniꞌamo kesifiꞌmo maleteno hoyaꞌafiꞌmo keli kafiteno kesiꞌamo alino ani kelifiꞌmo maleteno aeno ati kae maleteno ataleno uꞌniye. Uꞌnigeno henagaꞌamo mago vekamo uno ani hoyafiꞌmo aiꞌyu aiꞌniyategamo ani kesimo ageno avateteno halate aeno ati kae maleteno uno muki kagemi yaꞌamo alino maketi huꞌnigeꞌa miya faiꞌnageno monimo aliteno ani mopamo miya faiꞌniye. Alisiyafeꞌmo lusi kava huno amogaga aiꞌniyaꞌmofeꞌmo muki kagemi yaꞌamo ago alino ataleꞌniye.
44 — O
45 Halate Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo lapa paiꞌnaeꞌmo, magoꞌe monimo alisiyafeꞌmo alininuno maketi nehiya vekamoꞌa alagepa sesumo miya faisiyafeꞌmo kahauya hume hume uꞌniye.
45 — O
46 Agaemo hogote sesumo lusi moniletiꞌmo miya nefaiya sesumo age maleteno uno muki kagemi yaꞌamo alino maketi huꞌnigeꞌa miya faiꞌnageno moni aliteno uno ani sesumo miya faiꞌniye.
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 Halate Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo lapa paiꞌnaeꞌmo, vayaꞌmogimo umenimo solovala anipiꞌmo yaga au maleꞌnageꞌapaeꞌmo muki alu noyame alu noyamemo haiꞌa neꞌmaiye.
47 — O
48 Umenifiꞌmo haiꞌa havai teꞌnageꞌapaeꞌmo halauli eꞌa ani kahaepaleꞌmo maleteꞌa itopaleꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo aliꞌa fako huꞌa alagepa noyameꞌamo paketifiꞌmo maleteꞌa hosu noyameꞌamo aliꞌa yaga auꞌa neꞌatalae.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Ani kava huꞌa ma mopamo hano hisiya afinaꞌmo enisole vayaꞌmo emiꞌeꞌa hosu vayaꞌmo fatago vayapatiꞌmo apavaleliꞌuꞌa
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 alopa atafiꞌmo yaga auꞌa apatalesageꞌa aviꞌya huge apavepiꞌmo haniꞌa agafu kige huꞌa maigae, huno hapa paiꞌniye.
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Yesuꞌa hunoꞌaeꞌmo, muki mani gemo aepaꞌamo afiꞌnafiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, he, huꞌa huꞌnae.
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Agaemo hapa painoꞌaeꞌmo, Afamo anagaꞌai aepa vekamoꞌa noꞌapifiꞌmo alagepa yaꞌmo saufamo ageno maleꞌniya yaꞌe akeyaꞌvilaga ageno maleꞌniya yapatiꞌeꞌmo alino afamo anagaꞌamo neꞌapamiya kava huꞌa muki keꞌaepa gemo tisa vayaꞌmogimo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo aliꞌa apaya malageꞌa afiꞌnaya tisa vayaꞌapimogi saufa geꞌe atafa geꞌeꞌmo aliꞌa neꞌapamiye, huno hapa paiꞌniye.
52 Jesus disse:
53 Yesuꞌa mani aeno kalafefa gemo hapa paiteno ani haopalegatiꞌmo ataleno uꞌniye.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 Agaiꞌa taonifiꞌmo uno apakae mono nopiꞌmo haino alino apaya maleꞌnigeꞌa afiꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, ani vekamoꞌa afiteno ageꞌniya kavaꞌe noꞌagona aune kavaꞌmo nehiya himamuꞌaꞌeꞌmo haiyatetiꞌmo aliꞌniye.
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Ala agi vekamo mafaꞌneꞌamo oꞌmaiꞌniyaꞌmonanafa no nekiya vekamo velafaꞌmo mafaꞌneꞌamo maiꞌniye. Itaꞌamoꞌmo Maliyaꞌa maiꞌniye. Yemisiꞌagi Yosefeꞌagi Saimoniꞌagi Yutasiꞌmogi huꞌa aganaꞌamogimo maiꞌnae.
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Muki asaꞌamogimo maige huꞌa maiꞌneꞌa lagaeꞌeꞌmo magokepi maiꞌnagi muki yaꞌamo haiyatetiꞌmo aliꞌniye, huꞌa huteꞌa
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 hosu apaugosa kaliteꞌa apakameꞌya amiꞌnae.
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Taoniꞌafiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi agaefeꞌmo apakesa afiꞌa fatago osuꞌnayaꞌmofeꞌmo taoniꞌafiꞌmo asole noꞌagaya aune kavaꞌmo osuꞌniye.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.