Marcos 6
Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs VC
1 Yesuꞌa ani kotegamo ataleno koꞌalegamo uꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo akame huꞌa uꞌnae.
1 Depois, ele partiu dali e foi para a sua pátria, seguido de seus discípulos.
2 Agaemo Sapati afinaꞌmo Yu vayaꞌai mono nopiꞌmo haino mono gemo aepa faino alino apaya maleꞌniye. Asole vayaꞌmogi ani gemo afiꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, mani vekamoꞌa ani gemo haiyaꞌaletiꞌmo aliꞌniye. Alagepa agesa afi yaꞌmo haiya agufa agesa afi yaꞌmo aliꞌniyaꞌmofeꞌmo noꞌagona agufa lokiya aune kavaꞌmo nehiye.
2 Quando chegou o dia de sábado, começou a ensinar na sinagoga. Muitos o ouviam e, tomados de admiração, diziam: Donde lhe vem isso? Que sabedoria é essa que lhe foi dada, e como se operam por suas mãos tão grandes milagres?
3 Lagaemo ageꞌnonana afaꞌa no nekiya vekamo maiꞌniye. Maliya mafaꞌnemo maiꞌnigeta ageteta aganaꞌamogimo Yemisiꞌagi Yosesiꞌagi Yutasiꞌagi Saimoniꞌagi huta apaketeta asaꞌamogiꞌeꞌmo magokepi lokaeta maiꞌnone, huꞌa huteꞌa hosu apaipamo kaliꞌa ateteꞌa apakameꞌyamo amiꞌnae.
3 Não é ele o carpinteiro, o filho de Maria, o irmão de Tiago, de José, de Judas e de Simão? Não vivem aqui entre nós também suas irmãs? E ficaram perplexos a seu respeito.
4 Yesuꞌa, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa muki haopalegamo agi haneꞌniyaꞌmonanafa afamo anagaꞌafiꞌe koꞌalega vayaꞌaitegaꞌeꞌmo agi ohaneꞌniye, huno hapa paiꞌniye.
4 Mas Jesus disse-lhes: Um profeta só é desprezado na sua pátria, entre os seus parentes e na sua própria casa.
5 Agaemo koꞌalegamo noꞌagaya agufa lokiya aune kavaꞌmo afaꞌa osuꞌniye. Afaꞌa osuꞌniyaꞌmonanafa magoke magoke vayaꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌaiteꞌmo ayaꞌmo maleꞌneno alino hapageno apateꞌniye.
5 Não pôde fazer ali milagre algum. Curou apenas alguns poucos enfermos, impondo-lhes as mãos.
6 Agaefeꞌmo apakesa afiꞌa fatago osuꞌnayaꞌmofeꞌmo agesa alaꞌamo afiꞌniye. Apatalenuno Goti geꞌamo hapa paimale hapa paimale hulino uneno huꞌniye.
6 Admirava-se ele da desconfiança deles. E ensinando, percorria as aldeias circunvizinhas.
7 Yesuꞌa tuolofuꞌa vayaꞌaifeꞌmo, eyo, huno huꞌnigeꞌa agaetegamo eꞌnageno lole vekalaꞌmo alino lokaeno anatete anatete huteno alino apatesigeꞌa uꞌa hosu apaune vayaꞌmo aliꞌa hapafaiꞌa apatalesayafeꞌmo himamuꞌamo alino apamiꞌniye.
7 Então chamou os Doze e começou a enviá-los, dois a dois; e deu-lhes poder sobre os espíritos imundos.
8 — ausente —
8 Ordenou-lhes que não levassem coisa alguma para o caminho, senão somente um bordão; nem pão, nem mochila, nem dinheiro no cinto;
9 — ausente —
9 como calçado, unicamente sandálias, e que se não revestissem de duas túnicas.
10 Utapa taonifiꞌmo avaꞌyi hutetapa magoke nopiꞌmo haitapa maiꞌnetapa henagaꞌamo ataletapa viyo.
10 E disse-lhes: Em qualquer casa em que entrardes, ficai nela, até vos retirardes dali.
11 Neꞌvisageꞌapaeꞌmo mago taonifiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌmogimo aliꞌa falu fala huꞌa olapateꞌa getapimo oꞌafisayana Gotiꞌa kavatieꞌmo ohauꞌniye, huꞌa agesayafeꞌmo apataletapa ugefeꞌmo nehutapaeꞌmo lapaiyalegatiꞌmo mumusopamo alitapa fopo hutaletapa viyo. Lama ge lapa nepauve, Gotiꞌa agoti huno apatesiya afinaꞌmo Sotomi taonifiꞌe Gomola taonifiꞌeꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi mago hosu yaꞌmo aligayaꞌmonanafa ani taonifiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌmogi magoꞌe huꞌa lusi hosu yaꞌmo aligae, huno hapa paiꞌniye.
11 Se em algum lugar não vos receberem nem vos escutarem, saí dali e sacudi o pó dos vossos pés em testemunho contra ele.
12 Uꞌapaeꞌmo, lapaipamo alitapa afe leyo, huꞌa Goti geꞌamo hapa paiꞌnae.
12 Eles partiram e pregaram a penitência.
13 Apakaemo vayaꞌai apaipafatiꞌmo asole hosu apaune vayaꞌmo aliꞌa hapa faiꞌa apatalege kaita hapauꞌniya vayaꞌaiteꞌmo uvelimo faleꞌa apateꞌneꞌa aliꞌa hapageꞌa apatege huꞌnae.
13 Expeliam numerosos demônios, ungiam com óleo a muitos enfermos e os curavam.
14 Muki haopalegamo maiꞌnaya vayaꞌmogimo Yesu agiꞌamo afiꞌnagenoꞌaeꞌmo gamani vekamo yagaino neꞌapateya vekamo Helotiꞌeꞌmo afiꞌniye. Afitenoꞌaeꞌmo, Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamo kanolufatiꞌmo ago he tiꞌniyaꞌmofeꞌmo aipafatiꞌmo himamuꞌaletiꞌmo noꞌagaya lokiya kavaꞌmo nehiye, huno huꞌniye.
14 O rei Herodes ouviu falar de Jesus, cujo nome se tornara célebre. Dizia-se: João Batista ressurgiu dos mortos e por isso o poder de fazer milagres opera nele.
15 Mago vayaꞌamogi huꞌapaeꞌmo, Ilaiyaꞌa maiꞌniye, huꞌa huꞌnageꞌa mago vayaꞌamogi huꞌapaeꞌmo, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo akeyaꞌvilaga vayaꞌmo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa paiꞌnaya vayakana huno maiꞌniye, huꞌa huꞌnae.
15 Uns afirmavam: É Elias! Diziam outros: É um profeta como qualquer outro.
16 Ani gemo huꞌnayaꞌmonanafa Helotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, Yoniꞌa lugoꞌamo ago heꞌna hatagauꞌna ataleꞌnova vekamo kanolufatiꞌmo ago he tiꞌniye, huno huꞌniye.
16 Ouvindo isto, Herodes repetia: É João, a quem mandei decapitar. Ele ressuscitou!
17 — ausente —
17 Pois o próprio Herodes mandara prender João e acorrentá-lo no cárcere, por causa de Herodíades, mulher de seu irmão Filipe, com a qual ele se tinha casado.
18 — ausente —
18 João tinha dito a Herodes: Não te é permitido ter a mulher de teu irmão.
19 Helotiyasiꞌa Yonifeꞌmo hosu aipamo kaliꞌnigeno amagigefeꞌmo huꞌniyaꞌmonanafa afaꞌa oꞌamagiꞌniye.
19 Por isso Herodíades o odiava e queria matá-lo, não o conseguindo, porém.
20 Helotiꞌa, Yoniꞌa aote vekamo fatago kavaꞌageꞌmo nehiya nene, huno agesamo afiteno Yonifeꞌmo koli huteno yagaino ateꞌniyaꞌmofeꞌmo Helotiyasiꞌa afaꞌa oꞌamagiꞌniye. Helotiꞌa Yoni geꞌamo afiteno asole kavatefeꞌmo akame huteno magoꞌe huno geꞌamo afisiyafeꞌmo hauꞌniye.
20 Pois Herodes respeitava João, sabendo que era um homem justo e santo; protegia-o e, quando o ouvia, sentia-se embaraçado. Mas, mesmo assim, de boa mente o ouvia.
21 Helotiꞌa itaꞌamoꞌmo alino ateꞌniya afinaꞌmo halate afole aiꞌnigeno yagita huꞌnigeꞌapaeꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya gamani vayanagi ati vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi Galeliya kotega ala apaki vayanagi huꞌa eꞌa ani neꞌyaꞌmo neꞌnae. Ani afinaꞌmo Helotiyasiꞌa Yoniꞌmo amagisiya kaꞌmo ago ageꞌniye.
21 Chegou, porém, um dia favorável em que Herodes, por ocasião do seu natalício, deu um banquete aos grandes de sua corte, aos seus oficiais e aos principais da Galiléia.
22 Helotiyasiꞌa aꞌmafaꞌneꞌamoꞌmo yagita huꞌnaya nopiꞌmo haineno oaeꞌnigeꞌapaeꞌmo Helotiꞌe magokepi lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo ageteꞌapaeꞌmo amuse huꞌa ateteꞌa yagaino neꞌapateya kini vekamoꞌa, na agufa yafeꞌmo kahauꞌnisifigi naha paiyo afaꞌa kamiguve.
22 A filha de Herodíades apresentou-se e pôs-se a dançar, com grande satisfação de Herodes e dos seus convivas. Disse o rei à moça: Pede-me o que quiseres, e eu to darei.
23 Yagaika neꞌapatana yapatiꞌmo folagapatiꞌmo alika fako huka magokayagaꞌamo namiyo, huka hisanaꞌmoꞌmo afaꞌa aliꞌna fako huꞌna kamiguve, huno agoꞌyamo ataleno ha paiꞌniye.
23 E jurou-lhe: Tudo o que me pedires te darei, ainda que seja a metade do meu reino.
24 Ani aꞌmafaꞌnemoꞌmo uno itaꞌamofeꞌmo, na agufa yaꞌmo namiyo, huꞌna hisuve, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamo lugoꞌamo heka hatagauka agenopaꞌamo alinikeka namiyo, huka ha paiyo, huno ha paiꞌniye.
24 Ela saiu e perguntou à sua mãe: Que hei de pedir? E a mãe respondeu: A cabeça de João Batista.
25 Malage huno uno kini vekaeꞌmo, kagaemo Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamo lugoꞌamo heka hatagauka agenopaꞌamo alika yuvapafiꞌmo maleteka alinikeka namiyo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo
25 Tornando logo a entrar apressadamente à presença do rei, exprimiu-lhe seu desejo: Quero que sem demora me dês a cabeça de João Batista.
26 kini vekamoꞌa lusi kava huno aipamoꞌmo kana huꞌniye. Huꞌniyaꞌmonanafa hogoteno agoꞌyamo ataleteno ge huꞌnigeꞌa magokepiꞌmo lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo ago ageꞌnayaꞌmofeꞌmo haꞌao huno hisiyafeꞌmo ohauꞌniye.
26 O rei entristeceu-se; todavia, por causa da sua promessa e dos convivas, não quis recusar.
27 — ausente —
27 Sem tardar, enviou um carrasco com a ordem de trazer a cabeça de João. Ele foi, decapitou João no cárcere,
28 — ausente —
28 trouxe a sua cabeça num prato e a deu à moça, e esta a entregou à sua mãe.
29 Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ani gemo afiteꞌapaeꞌmo eꞌa agufaꞌamo aliniꞌuꞌa kiꞌa ateꞌnae.
29 Ouvindo isto, os seus discípulos foram tomar o seu corpo e o depositaram num sepulcro.
30 Kiꞌa atetageꞌapaeꞌmo apa vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnayategatiꞌmo aiꞌa atagi neꞌa Yesutegamo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo ma kavaꞌmo huꞌnone ma gemo alita apaya maleꞌnone, huꞌa ha paiꞌnae.
30 Os apóstolos voltaram para junto de Jesus e contaram-lhe tudo o que haviam feito e ensinado.
31 Ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, lagaiꞌatigeꞌmo kaꞌme kotegamo mago afinaꞌmo uta maita falu hugune, huno hapa paiꞌniye. Asole vayakoꞌmo uꞌeꞌa huꞌnageꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo nesaya kanaꞌapimo alagi ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmae.
31 Ele disse-lhes: Vinde à parte, para algum lugar deserto, e descansai um pouco. Porque eram muitos os que iam e vinham e nem tinham tempo para comer.
32 Huno hapa paiꞌnigeꞌa sipifiꞌmo haiꞌa maiteꞌa apakaiꞌapigeꞌmo kaꞌme kotegamo uꞌnayaꞌmonanafa
32 Partiram na barca para um lugar solitário, à parte.
33 asole vayaꞌmogi ago apaketeꞌapaeꞌmo, apakaemae, huꞌa huteꞌa asole taonifatiꞌmo nagu nagu huꞌa uꞌnae. Uꞌa aeꞌa apaka seꞌa uꞌa hogoteꞌa avaꞌyi huꞌnageno
33 Mas viram-nos partir. Por isso, muitos deles perceberam para onde iam, e de todas as cidades acorreram a pé para o lugar aonde se dirigiam, e chegaram primeiro que eles.
34 Yesuꞌa sipifatiꞌmo emineno apakeyana asole vayaꞌmo eꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, sipisipile neꞌyagaiya vekamo oꞌmaiꞌnigeꞌa afa sipisipigana huꞌa maiꞌnae, huteno hau huno apateteno aepa faino alino apaya maleꞌniye.
34 Ao desembarcar, Jesus viu uma grande multidão e compadeceu-se dela, porque era como ovelhas que não têm pastor. E começou a ensinar-lhes muitas coisas.
35 — ausente —
35 A hora já estava bem avançada quando se achegaram a ele os seus discípulos e disseram: Este lugar é deserto, e já é tarde.
36 — ausente —
36 Despede-os, para irem aos sítios e aldeias vizinhas a comprar algum alimento.
37 Ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaemo neꞌyaꞌmo apamiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, lagaemo neꞌyaꞌmo apamisuna yaꞌmo ohaneꞌniyanageta tu hataleti kinaletiꞌmo uta peleti mayamo miya failiteta apamisunafeꞌmo kahauꞌnifiye, huꞌa afi geꞌnae.
37 Mas ele respondeu-lhes: Dai-lhes vós mesmos de comer. Replicaram-lhe: Iremos comprar duzentos denários de pão para dar-lhes de comer?
38 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, Lapakaemo na magi peleti mayamo aliꞌnae. Utapa ageyo, huno huꞌnigeꞌa uꞌa ageteꞌapaeꞌmo faefuꞌa peleti mayaꞌe lole noyamelaꞌeꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae.
38 Ele perguntou-lhes: Quantos pães tendes? Ide ver. Depois de se terem informado, disseram: Cinco, e dois peixes.
39 Agaemo, lapaote lapaote hutapa kahauleꞌmo itopale maiyo, hutapa hapa paiyo, huno hapa paiꞌniye.
39 Ordenou-lhes que mandassem todos sentar-se, em grupos, na relva verde.
40 Ani kavaꞌmo huꞌa fifitiꞌa vayaꞌmo maige vani hataletiꞌa vayaꞌmo maige huꞌa kahauleꞌmo itopaleꞌmo maiꞌnae.
40 E assentaram-se em grupos de cem e de cinqüenta.
41 Agaemo faefuꞌa peleti mayaꞌe lole noyamelaꞌeꞌmo aliꞌneno alino maku huno kokuꞌnapiꞌmo ageteno hao ke hetenoꞌaeꞌmo peleti mayamo alino akaya heno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaina apamiꞌnigeꞌa aliꞌa apamiꞌnae. Ani kavaꞌmo huno lole noyamelaꞌeꞌmo alino akaya heno apamiꞌniye.
41 Então tomou os cinco pães e os dois peixes e, erguendo os olhos ao céu, abençoou-os, partiu-os e os deu a seus discípulos, para que lhos distribuíssem, e repartiu entre todos os dois peixes.
42 Apamiꞌnigeꞌa aliꞌa apamiꞌnageꞌa neꞌa apamu huꞌnae.
42 Todos comeram e ficaram fartos.
43 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi neꞌa apamu huteꞌa atalaya atupaꞌamo aliꞌa tuolofuꞌa honafa yuvapafiꞌmo maleꞌa havai teꞌnae.
43 Recolheram do que sobrou doze cestos cheios de pedaços, e os restos dos peixes.
44 Faefu tauseniꞌa agufa vayaꞌmogimo ani neꞌyaꞌmo neꞌnae.
44 Foram cinco mil os homens que haviam comido daqueles pães.
45 Yesuꞌa malage huno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, sipifiꞌmo uta haitetapa ani faliga Metasaita taonifiꞌmo utapa hogo netegeꞌnao, huno hapa paiteno asole vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnae.
45 Imediatamente ele obrigou os seus discípulos a subirem para a barca, para que chegassem antes dele à outra margem, em frente de Betsaida, enquanto ele mesmo despedia o povo.
46 Utageno Yesuꞌa nunumuꞌmo hisayafeꞌmo avefiꞌmo haiꞌniye.
46 E despedido que foi o povo, retirou-se ao monte para orar.
47 Hani huꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo sipifiꞌmo ani kotu folagapiꞌmo neꞌvagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo mopafiꞌmo maiꞌniye.
47 À noite, achava-se a barca no meio do lago e ele, a sós, em terra.
48 Maiꞌnenoꞌaeꞌmo apakeyana yasimoꞌmo alino agoꞌya faiꞌnigeꞌapaeꞌmo latapa kayotetiꞌmo aniꞌmo avaleꞌa aliꞌa apakamelaga ataleme ataleme uꞌnayana afaꞌa oꞌuꞌnae. Kotigefeꞌmo nehigenoꞌaeꞌmo apakaetegamo ani agotofuleꞌmo eno aeno apaka seno visiyafeꞌmo
48 Vendo-os se fatigarem em remar, sendo-lhes o vento contrário, foi ter com eles pela quarta vigília da noite, andando por cima do mar, e fez como se fosse passar ao lado deles.
49 ani agotofuleꞌmo neꞌegeꞌa ageteꞌapaeꞌmo, afene, huꞌa apakesamo afiteꞌa avovo huꞌnae.
49 À vista de Jesus, caminhando sobre o mar, pensaram que fosse um fantasma e gritaram;
50 Mukiꞌamogimo ageteꞌa lusi kava huꞌa koli huꞌnayaꞌmofeꞌmae. Maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa malage huno hapa painoꞌaeꞌmo, lokiya vaitapa maiyo. Nagaekeꞌmo neꞌovanagi koli osiyo, huno hapa paiteno
50 pois todos o viram e se assustaram. Mas ele logo lhes falou: Tranqüilizai-vos, sou eu; não vos assusteis!
51 sipifiꞌmo haineno apakaeꞌeꞌmo magokepi maiꞌnigeno yasimo alino hano huꞌnigeꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa hapau aiꞌnae.
51 E subiu para a barca, junto deles, e o vento cessou. Todos se achavam tomados de um extremo pavor,
52 Yesuꞌa aise peleti mayaletiꞌmo alino magoꞌe peleti mayamo alo huno apamiꞌniya kavafeꞌmo alagepa huꞌa apakesamo oꞌafiꞌnayaꞌmonanafa apakesamo ago akaniꞌniya vayakana huꞌa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo yasimo alino hano huꞌnigeꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae.
52 pois ainda não tinham compreendido o caso dos pães; os seus corações estavam insensíveis.
53 Aniꞌmo lakaeꞌuꞌa Genesaleti kotegamo avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo sipimo nofi aeꞌa ateꞌnae.
53 Navegaram para o outro lado e chegaram à região de Genesaré, onde aportaram.
54 Sipifatiꞌmo uꞌa lamiꞌnageꞌa ageteꞌapaeꞌmo Yesuꞌmae, huꞌa ageꞌnae.
54 Assim que saíram da barca, o povo o reconheceu.
55 Ageteꞌa anile maiꞌnaya vayaꞌmo nagu nagu huꞌa uꞌeꞌa huꞌa muki aupilagatiꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌaina hiꞌyopa kayoꞌapileꞌmo aliꞌa havaeꞌa apateteꞌa Yesuꞌa ani aupilagamo maiꞌniye, huꞌa huꞌnaya yategamo apavaleliꞌa eꞌnae.
55 Percorrendo toda aquela região, começaram a levar, em leitos, os que padeciam de algum mal, para o lugar onde ouviam dizer que ele se encontrava.
56 Yesuꞌa aise taonifinagi alopa taonifinagi muki aupilagagi huno umenitata huno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌaina apavaleliꞌeꞌa maketi kumateꞌmo apateꞌnageꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌmogimo ge huꞌapaeꞌmo, kahao ke honanageta kukenakamo atupaꞌaleꞌmo ame aligesune, huꞌa huteꞌa ame aliꞌnae. Muki ame aliꞌnaya vayaꞌai kaitaꞌapimo alino hapageno apateꞌniye.
56 Onde quer que ele entrasse, fosse nas aldeias ou nos povoados, ou nas cidades, punham os enfermos nas ruas e pediam-lhe que os deixassem tocar ao menos na orla de suas vestes. E todos os que tocavam em Jesus ficavam sãos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.