Marcos 15
Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NVT
1 Kotilamiyapiꞌmo malage huꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi vayatama vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi magoꞌe kanisole vayanagi huꞌa ge huge afige huꞌnae. Huteꞌapaeꞌmo Yesuꞌa ayatalateꞌmo nofi kiꞌa ateteꞌa avaleliꞌuꞌa gamani vekamo agiꞌamo Pailati ayapiꞌmo amiꞌnae.
1 De manhã bem cedo, os principais sacerdotes, os líderes do povo e os mestres da lei — todo o alto conselho — se reuniram para discutir o que fariam em seguida. Então amarraram Jesus, o levaram e o entregaram a Pilatos.
2 Pailatiꞌa, Yu vayaꞌaiteꞌmo yagaika neꞌapatana kini vekamo maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, he, ago alagi gemo nehane, huno ha paiꞌniye.
2 Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
3 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi, ina hosu kavaꞌmo huꞌniye ma hosu kavaꞌmo huꞌniye, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae.
3 Os principais sacerdotes o acusaram de vários crimes,
4 Pailatiꞌa halate loka hunoꞌaeꞌmo, ani geleꞌmo aeka atagaina huka mago gemo afaꞌa osugapiye. Muki kavaꞌaeꞌmo kagaefeꞌmo nehaya gemo afiyo, huno ha paiꞌnigeno
4 e Pilatos perguntou: “Você não vai responder? O que diz de todas essas acusações?”.
5 Yesuꞌa halate magoꞌe huno ge osuno maiꞌnigenoꞌaeꞌmo Pailatiꞌa hau aiꞌniye.
5 Mas, para surpresa de Pilatos, Jesus não disse coisa alguma.
6 Pailatiꞌa Yu vayaꞌai Pasova hopa afinaꞌmo kalavusi huꞌa neꞌapataya vayapatiꞌmo muki vayaꞌmogimo kafugaꞌae kafugaꞌaeꞌmo magoke vekamo lekana paiꞌa ateꞌnaya vekamo ategeno ute ute huꞌniye.
6 A cada ano, durante a festa da Páscoa, era costume libertar um prisioneiro, qualquer um que a multidão escolhesse.
7 Ani afinaꞌmo mago vekamo agiꞌamo Malamasiꞌa kalavusi huꞌa ateꞌnaya vekamo maiꞌniye. Malamasiꞌe mago vayaꞌmogiꞌeꞌmo gamani vayaꞌaina kamiti apamagiteꞌa aliꞌa hapa faiꞌa apatalesayafeꞌmo huꞌnageꞌapaeꞌmo kalavusi huꞌa apateꞌnae.
7 Um dos prisioneiros era Barrabás, um revolucionário que havia cometido assassinato durante uma revolta.
8 Asole vayaꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌa Pailatifeꞌmo, muki kafugaꞌae kafugaꞌaeꞌmo nehana agufa kavakeꞌmo huka lato, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo
8 A multidão foi a Pilatos e pediu que ele libertasse um prisioneiro, como de costume.
9 — ausente —
9 Pilatos perguntou: “Querem que eu solte o ‘rei dos judeus’?”.
10 — ausente —
10 (Pois havia percebido que os principais sacerdotes tinham prendido Jesus por inveja.)
11 mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi muki vayaꞌai apaipafiꞌmo huꞌa fugali nehuꞌapaeꞌmo, Pailatifeꞌmo hutapaeꞌmo, Malamasikeꞌmo ato, hutapa ha paiyo, huꞌa hapa paiꞌnae.
11 Nesse momento, os principais sacerdotes instigaram a multidão a pedir a libertação de Barrabás em vez de Jesus.
12 Pailatiꞌa halate asole vayaꞌaifeꞌmo, Malamasiꞌmo hatu maeꞌna atesuvana Yu vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kini nene hutapa agi neꞌaya vekalegamo na kavaꞌmo hisuve, huno apafi geꞌniye.
12 Pilatos lhes perguntou: “Então o que farei com este homem que vocês chamam de ‘rei dos judeus’?”.
13 Apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo alopa gefatiꞌmo halate huꞌapaeꞌmo, malipu yosaleꞌmo nili aiteka alika he tika ato, huꞌa huꞌnageno
13 “Crucifique-o!”, gritou a multidão.
14 na agufa hosu kavaꞌmo huꞌnigetapaeꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aigefe nehae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, malipu yosaleꞌmo nili aiyo, nili aiyo, huꞌa huꞌnae.
14 “Por quê?”, quis saber Pilatos. “Que crime ele cometeu?” Mas a multidão gritou ainda mais alto: “Crucifique-o!”.
15 Pailatiꞌa asole vayaꞌmogimo amuse huꞌa atesayafeꞌmo apakaetefeꞌmo Malamasiꞌmo hatu maeno ateꞌnigeno uꞌniye. Hatu maeno ateteno ati vayaꞌaifeꞌmo, Yesuꞌmo nofi kayotetiꞌmo amagiyo, huno hapa paiteno ati vayaꞌai apayapiꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa atesayafeꞌmo avaleno apamiꞌniye.
15 Para acalmar a multidão, Pilatos lhes soltou Barrabás. Então, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o aos soldados romanos para que fosse crucificado.
16 Ati vayaꞌmogimo avaleliꞌuꞌa gamani vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo nopiꞌmo haiꞌa ateꞌneꞌapaeꞌmo muki ati vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnageꞌa eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae.
16 Os soldados levaram Jesus para o palácio do governador (lugar conhecido como Pretório) e chamaram todo o regimento.
17 Apakaemo haesa yatala kukenamo yagaiꞌa neꞌapataya kini vayaꞌmogi neꞌvaiya agufa kukenamo aigofe kukenamo aliꞌa vaiꞌa ateꞌneꞌa aufe nofiꞌmo aliꞌa aigofe kakolitamo yagaiꞌa neꞌapataya kini vayaꞌmogi neꞌmalaya agufa kakolitamo alo huteꞌa agenopaleꞌmo maleꞌa ateꞌnae.
17 Vestiram Jesus com um manto vermelho, teceram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça.
18 Maleꞌa ateꞌneꞌa he tiꞌa aepa faiꞌa huꞌapaeꞌmo, Yu vayaꞌaiteꞌmo alaꞌapimo yagaika neꞌapatana kini neꞌapimogae alagepa huka maiyo, huꞌa aigofe gemo huteꞌa huꞌa amuse huꞌa ateꞌa maiꞌnae.
18 Então o saudavam, zombando: “Salve, rei dos judeus!”.
19 Agenopaleꞌmo kayotetiꞌmo amagige apavenatuꞌna heꞌa atege huteꞌa apaleꞌya faiꞌneꞌa aigofe mono huꞌnae.
19 Batiam em sua cabeça com uma vara, cuspiam nele e ajoelhavam-se, fingindo adorá-lo.
20 Huꞌa ami maleteꞌa kigi yokalo gemo huꞌa ateꞌa hano huteꞌapaeꞌmo haesa kukenamo asagiꞌa maleteꞌa agaiꞌa kukenaꞌamo aliꞌa vaiꞌa ateꞌnae. Vaiꞌa ateteꞌa malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa atesayafeꞌmo avaleliꞌa uꞌnae.
20 Quando se cansaram de zombar dele, tiraram o manto vermelho e o vestiram com suas roupas. Então o levaram para ser crucificado.
21 Kateꞌmo neꞌvagenoꞌaeꞌmo Saimoniꞌa Sailini kotega vekamo Alekasanaꞌe Lufasiꞌeꞌmo afoꞌanimoꞌmo koꞌamo ataleno neꞌegeꞌa fotu huꞌnae. Ati vayaꞌmogi, alika kofilika uvo, huꞌa huteꞌa aliꞌa kofiꞌa ateꞌnageno malipu yosamo kofilino uꞌniye.
21 Um homem chamado Simão, de Cirene, passava ali naquele momento, vindo do campo. Os soldados o obrigaram a carregar a cruz. (Simão era pai de Alexandre e Rufo.)
22 Uꞌa Gogatagayagae huꞌa agi neꞌaya agimo aepaꞌamo anu ayamufagayagamo uꞌa avaꞌyi huꞌnae.
22 Levaram Jesus a um lugar chamado Gólgota (que quer dizer “Lugar da Caveira”).
23 Uꞌa avaꞌyi huteꞌa nofi alagafati anipiꞌmo atu neheya malasinimo agiꞌamo meyamo aliꞌa lakiteꞌa amiꞌnayana alino oꞌneꞌniye.
23 Ofereceram-lhe vinho misturado com mirra, mas ele recusou.
24 Apakaemo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa ateꞌnae. Kukenaꞌamo alisayafeꞌmo yafatetiꞌmo yokalo leteꞌa aliꞌa fako huꞌa aliꞌnae.
24 Então os soldados o pregaram na cruz. Depois, dividiram as roupas dele e tiraram sortes para decidir quem ficava com cada peça.
25 Yegemo leno hakale huꞌnigeꞌapaeꞌmo aliꞌa he tiꞌa ateꞌnae.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 Pailatiꞌa mago avoꞌmo ina kavaꞌmo huꞌnigetaeꞌmo amagiꞌnone, huꞌa nekaya agufa avoꞌmo kaeꞌniye. Ani gemo avoꞌmo kaenoꞌaeꞌmo,
26 Uma tabuleta anunciava a acusação feita contra ele: “O Rei dos Judeus”.
27 Lole vekalaꞌmoganimo vayaꞌmo apamagiteꞌana kumayaꞌmo neꞌaliꞌa vekalaꞌmo agaeꞌeꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa mago vekamo aliꞌa lamaga haopaleꞌmo he tiꞌa ateteꞌa mago vekamo aliꞌa hoga haopaleꞌmo he tiꞌa ateꞌnae.
27 Dois criminosos foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
28 Ani kavafeꞌmo Goti mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemo afole aiꞌniye. Ani gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, Agaeꞌe keꞌaepa gemo amagiꞌa neꞌatalaya vayaꞌeꞌmo magoke agufa vayaꞌmo maiꞌnae, huꞌa apakesamo afiꞌnae, huno huꞌniye.
28 Assim, cumpriram-se as Escrituras que diziam: “Ele foi contado entre os rebeldes”.
29 — ausente —
29 O povo que passava por ali gritava insultos e sacudia a cabeça em zombaria. “Olhe só!”, gritavam. “Você disse que destruiria o templo e o reconstruiria em três dias.
30 — ausente —
30 Pois bem, salve a si mesmo e desça da cruz!”
31 Ani ge huꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo apakaiꞌapimo huꞌapaeꞌmo, alu vayaꞌaina afaꞌa hapa maeꞌniyanageno agaiꞌamo afaꞌa hau oꞌvaigiye.
31 Os principais sacerdotes e os mestres da lei também zombavam de Jesus. “Salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo!”, diziam.
32 Kalaisi neꞌmo Isaleli vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kini vekamogeno aino akaino eminesigeta agetetaeꞌmo lama gemo nehiye, huta hugune, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. Ani agufa gemo huꞌana lole vekalaꞌmo agaeꞌeꞌmo magokepi nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa anateꞌnaya vekalaꞌmoganiꞌeꞌmo huꞌana faipa huꞌana ateꞌnaꞌae.
32 “Que esse Cristo, o rei de Israel, desça da cruz agora mesmo para que vejamos e creiamos nele!” Até os homens crucificados com Jesus o insultavam.
33 Felugakukuꞌmo muki haopalagamo loleꞌe magoꞌe aovamo hani huteno uneꞌmo yegemo leꞌniye.
33 Ao meio-dia, desceu sobre toda a terra uma escuridão que durou três horas.
34 Une afafamo Yesuꞌa alopa gefatiꞌmo keya aeno ge hunoꞌaeꞌmo, Eloi, Eloi lama samakatani, huno huꞌniye. Ani gemo aepaꞌamo Gotiꞌnimo, Gotiꞌnimo, huno, na kava higeka nataleka uꞌnane, huno huꞌniye.
34 Por volta das três da tarde, Jesus clamou em alta voz: “ Eloí, Eloí, lamá sabactâni? ”, que quer dizer: “Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?”.
35 Huꞌnigeꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmo haopaleꞌmo he tiꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo, Afiyo, huꞌa, Ilaiyafeꞌmo ge nehiye, huꞌa huteꞌa
35 Alguns dos que estavam ali, ouvindo isso, disseram: “Ele está chamando Elias”.
36 mago vekamo nagu nagu hununo kakiꞌnofagana yaꞌmo alino nofi alagafati anipiꞌmo aeteno yatala kanipa kayoteꞌmo faino lanu paiteno nesiyafeꞌmo amiꞌniye. Amitenoꞌaeꞌmo, afaꞌa ageta maigetao Ilaiyaꞌa emineno malipu yosaletiꞌmo aino akaino atesifigeta agegaune, huno huꞌniye.
36 Um deles correu, ensopou uma esponja com vinagre e a ergueu num caniço para que ele bebesse. “Esperem!”, disse ele. “Vamos ver se Elias vem tirá-lo daí.”
37 Yesuꞌa alopa gefatiꞌmo keya aeteno faliꞌniye.
37 Então Jesus clamou em alta voz e deu o último suspiro.
38 Faliꞌnigenoꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo alapaꞌage lavolavoletiꞌmo aeꞌa akani maleꞌnaya lavolavomo anagatiꞌmo aeno apake ailino lamino afelaga lole huꞌniye.
38 A cortina do santuário do templo se rasgou em duas partes, de cima até embaixo.
39 Ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌmo aulagaleꞌmo he tino maiꞌneno afiꞌnigeno alopa gefatiꞌmo keya aeno ge huteno faliꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo, alagi lama gemo nehuve. Ani vekamo Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌniye, huno huꞌniye.
39 Quando o oficial romano que estava diante dele viu como ele havia morrido, exclamou: “Este homem era verdadeiramente o Filho de Deus!”.
40 Mago aꞌne anagaꞌmo aise afagiꞌaleꞌmo he tiꞌa maiꞌneꞌa aulu heꞌa ageꞌa maiꞌnae. Ani aꞌnefiꞌmo Maliyaꞌa Maganala kotega anagi Maliyaꞌa henaga Yemisiꞌe Yosesiꞌeꞌmo itaꞌanimoꞌagi Salomeꞌagi huꞌa maiꞌnae.
40 Algumas mulheres observavam de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago, o mais jovem, e de José, e Salomé.
41 Yesuꞌa hogoteno Galeliya kotegamo umenitata nehigeꞌapaeꞌmo ani aꞌne anagaꞌmogimo akame huꞌa uꞌeꞌa nehuꞌapaeꞌmo ha maeꞌnae. Mago asole aꞌne anagaꞌmo agaeꞌeꞌmo Yulusalemu kotegatiꞌmo eꞌnaya aꞌne anagaꞌeꞌmo anifiꞌmo maiꞌnae.
41 Eram seguidoras de Jesus e o haviam servido na Galileia. Também estavam ali muitas mulheres que foram com ele a Jerusalém.
42 — ausente —
42 Tudo isso aconteceu na sexta-feira, o dia da preparação, antes do sábado. Ao entardecer,
43 — ausente —
43 José de Arimateia foi corajosamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus. (José era um membro respeitado do conselho dos líderes do povo e esperava a chegada do reino de Deus.)
44 Pailatiꞌa, ago malage huno faliꞌnifiye, huno huteno agesa alaꞌamo afino hau aiteno ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekaeꞌmo ge huꞌnigeno eꞌnigenoꞌaeꞌmo, ago faliꞌnifiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo,
44 Surpreso com o fato de Jesus já estar morto, Pilatos chamou o oficial romano e perguntou se fazia muito tempo que ele havia morrido.
45 ago faliꞌniye, huno ha paiꞌnigeno Yosefefeꞌmo, kanalenagi uka aliyo, huno ha paiꞌniye.
45 O oficial confirmou que Jesus estava morto, e Pilatos disse a José que podia levar o corpo.
46 Yosefeꞌa yaveyave lavolavomo miya failineno maleꞌneno Yesu agufaꞌamo aino akaino alinine emineno lavolavofiꞌmo hayaeteno alininuno yafa kapiꞌmo kino ateteno alopa yafaꞌmo alino heleve heleve hulinuno yafa ka avayaleꞌmo aino akani maleꞌniye.
46 José comprou um lençol de linho, desceu o corpo de Jesus da cruz, envolveu-o no lençol e colocou-o num túmulo escavado na rocha. Então rolou uma grande pedra na entrada do túmulo.
47 Maliyaꞌa Maganala kotega aꞌe hamoꞌamo Maliyaꞌmo Yosesi itaꞌamoꞌeꞌmo ageꞌnaꞌageno kino ateꞌnigeꞌana ageꞌnaꞌae.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, viram onde o corpo de Jesus tinha sido sepultado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.