Marcos 12

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesuꞌa aepa faino aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌa nofi hoyamo vai maleteno kegiꞌya huno ku ai maleteno nofi alagamo aeꞌa lata paisageno aniꞌamo lamisiya kelimo kafi maleteno yatala noꞌmo ani hoyaleꞌmo yagaiꞌa maisaya vayaꞌai noꞌmo ki maleꞌniye. Agaemo mago vayaꞌmogi yagaiꞌa ateꞌnisageno nofi alagamo afu lesigeꞌapaeꞌmo apakaemo ani nofi alagamo lagisayafeꞌmo apavaleno apateteno afagi kotegamo uꞌniye.
1 Depois Jesus começou a falar por meio de parábolas . Ele disse:
2 Nofi alagamo ago afu leꞌnigenoꞌaeꞌmo agaemo mago nofi alagamo alisiyafeꞌmo aliꞌyaꞌaleꞌmo maiꞌniya vekamo alino ateꞌnigeno hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa ateꞌnaya vayaꞌaitegamo uꞌniye.
2 Quando chegou o tempo da colheita, o dono enviou um empregado para receber a sua parte.
3 Uꞌnigeꞌa hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa ateꞌnaya vayaꞌmogimo atafauꞌa amagiteꞌapaeꞌmo, okamigunanagi afaꞌa ataleka uvo, huꞌa ha paiꞌnageno ataleno uꞌniye.
3 Mas os lavradores agarraram o empregado, bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
4 Hoya aepa vekamoꞌa halate mago alu vekamo aliyaꞌaleꞌmo maiꞌniya vekamo alino ategeno neꞌvigeꞌapaeꞌmo yafa kayotetiꞌmo aliꞌa anuꞌmo aiꞌa apalo atiꞌa amagiteꞌa aliꞌa hosu huꞌa ateꞌnae.
4 O dono mandou mais um empregado, mas eles bateram na cabeça dele e o trataram de um modo vergonhoso.
5 Agaemo mago alu vekamo aliꞌyaꞌaleꞌmo maiꞌniya vekamo alino ategeno uno avaꞌyi nehigeꞌapaeꞌmo kamiti amagiꞌnae. Ani kava huno magoꞌe vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnageꞌapaeꞌmo mago vayaꞌamo aiseꞌamo apamagige mago vayaꞌamo kamiti apamagige huꞌa apamagiꞌnae.
5 E ainda outro foi mandado para lá, mas os lavradores o mataram. E o mesmo aconteceu com muitos mais — uns foram surrados, e outros foram mortos.
6 Magoke mafaꞌneꞌaeꞌmo hau ayamopafiꞌmo hauꞌniya mafaꞌneꞌageꞌmo maiꞌnigeno henagaꞌamo, mani mafaꞌneꞌnimo geꞌamo afaꞌa afigae, huno huteno alino ateꞌnigeno uꞌniye.
6 E agora a única pessoa que o dono da plantação tinha para mandar lá era o seu querido filho. Finalmente ele o mandou, pensando assim: “O meu filho eles vão respeitar.”
7 Uꞌnigeꞌapaeꞌmo hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa ateꞌnaya vayaꞌmogimo ageteꞌapaeꞌmo, hoya aepa vekamo mafaꞌneꞌamoꞌmo muki afoꞌamo yaꞌmo aligiye. Amagigetao agaemo alisiya hoyamo lagaemo aligunanagi, huꞌa huteꞌa
7 Mas os lavradores disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
8 atafauꞌa kamiti amagiteꞌa kefaꞌamo aliniꞌuꞌa kegiꞌya malaga yaga auꞌa ataleꞌnae.
8 — Então agarraram o filho, e o mataram, e jogaram o corpo para fora da plantação.
9 Inagi hoya aepa vekamoꞌa na agufa kava hugiye. Eno hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa ateꞌnaya vayaꞌaina kamiti apamagiteno alu vayaꞌmogi hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa atesayafeꞌmo apavaleno apategaiye.
9 Aí Jesus perguntou:
10 Lapakaemo mago gemo Gotiꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya gemo lekana opaiꞌnafiye. Ani gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo,
10 Vocês não leram o que as
11 Ala kava neꞌmoꞌa ani kavaꞌmo alino afole aino ateꞌnigeta ageta lahau aitetaeꞌmo, vae, huta, alagepa kavaꞌmo nehiye, huta nehune,
11 Isso foi feito pelo Senhor
12 Hapa paiꞌnigeꞌa afiteꞌapaeꞌmo, ani aeno kalafefa gemo lagaefekeꞌmo huꞌniye, huꞌa huteꞌa atafauꞌa kalavusi huꞌa atesayafeꞌmo huꞌnayaꞌmonanafa muki vayaꞌaifeꞌmo koli huꞌnayaꞌmofeꞌmo ataleꞌa uꞌnae.
12 Os líderes judeus sabiam que a parábola era contra eles e quiseram prender Jesus, mas tinham medo do povo. Por isso deixaram Jesus em paz e foram embora.
13 Apakaemo ataleꞌa uteꞌa Falasi vayaꞌe Helotiꞌa akame nehaya vayaꞌefeꞌmo hapa paiꞌapaeꞌmo, aneꞌai hanagi maleꞌnageno malage huno neꞌatafaiya kava hutapa yagaiꞌnetapa geꞌaletiꞌmo atafaiyo, huꞌa hapa paiteꞌa aliꞌa apateꞌnageꞌa agaetegamo uꞌnae.
13 Depois mandaram que alguns fariseus e alguns membros do partido de Herodes fossem falar com Jesus a fim de conseguirem alguma prova contra ele.
14 Eꞌapaeꞌmo, Tisao, huꞌa, ago kageꞌnonana lama gemo nehana vekamo maiꞌneka muki vayaꞌaifeꞌmo koli osuka muki vayaꞌaitegamo magoke aiyaya kavaꞌmo nehane. Goti geꞌamo akame hisaya kavatefeꞌmo lama gekaletiꞌmo alika apaya neꞌmalane. Lagaemo takesi monimo Sisaꞌa yagaino neꞌapateya gamani vekamo amisunafeꞌmo keꞌaepa gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, amiyo, huno huꞌnifi osuꞌniye.
14 Eles chegaram e disseram: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto e não se importa com a opinião dos outros. O senhor não julga pela aparência, mas ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige. Diga: é ou não é contra a nossa
15 Takesi monimo apamisupi oꞌapamisune huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa apakesamo afiteꞌa apaipafatiꞌmo ge osuꞌnafa aeꞌa ati kaeꞌa huꞌnaya geꞌapimo apaketenoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo namalageka hutapa nafi nekae. Alaga monimo alinitetapa nave liyo, huno hapa paiꞌniye.
15 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
16 Apakaemo alini eꞌa amiꞌnagenoꞌaeꞌmo, mani alaga monileꞌmo ina la augosaꞌe agiꞌeꞌmo avoꞌmo kae maleꞌnaya monimo haneꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, Sisa augosaꞌe agiꞌeꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo,
16 Eles trouxeram, e ele perguntou: Eles responderam: — São do Imperador.
17 Sisa yaꞌamo Sisana amitetapa Goti yaꞌamo Gotina amiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae.
17 Então Jesus disse: E eles ficaram admirados com Jesus.
18 Satiyusi mono vayaꞌmogimo faliꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo he otigae, huꞌa apakesamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌnae. Apakaemo loka huꞌa ateꞌapaeꞌmo,
18 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus e disseram:
19 Tisao, huꞌa, Moseseꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌmo aꞌmo aliteno mafaꞌnemo alino oꞌateno falitesigenoꞌaeꞌmo konagaꞌamoꞌmo koguꞌamo aliteno faliꞌniya vekamo aimuꞌyaleꞌmo mafaꞌnemo alino apateno, huno huꞌniye.
19 — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte lei : “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
20 Mago afinaꞌmo seveniꞌa konagamo maiꞌnae. Nepuꞌapimoꞌmo mafaꞌnemo alino oꞌateno ataleno falitegeno
20 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
21 aganaꞌamoꞌmo kogu aꞌmo aliꞌniye. Napa tu konagaꞌamoꞌmo ani kava huno falitegeno napa tali konagaꞌamoꞌmo ani kava huno falitegeꞌa
21 O segundo casou com a viúva e morreu sem deixar filhos. Aconteceu a mesma coisa com o terceiro.
22 ani kavaꞌmo huꞌa aliteꞌa falite falite huꞌa seveniꞌa konagamo ago faliꞌa hano huꞌnae. Falitagenoꞌaeꞌmo a kanomo henagaꞌamo faliꞌniye.
22 Afinal, os sete irmãos casaram com a mesma mulher e morreram sem deixar filhos. Depois de todos eles, a mulher também morreu.
23 Faliꞌa uꞌnayategatiꞌmo he tisagenoꞌaeꞌmo haiya vekaleꞌmo ani a kanomo maigiye. Seveniꞌa konagamogimo aliꞌnayaꞌmofeꞌmae, huꞌa afi geꞌnae.
23 Portanto, no dia da ressurreição, quando todos os mortos tornarem a viver, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
24 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaemo Goti mukufi gemo oꞌafige Gotiꞌa ayamufaꞌage vekamo maiꞌniye hutapa oꞌafige huꞌnayaꞌmofeꞌmo ika ika lapakesamo neꞌafiye.
24 Jesus respondeu:
25 Faliꞌa uꞌnayategatiꞌmo he tiꞌapaeꞌmo aꞌmo oꞌalige vele oꞌmaige hugayaꞌmonanafa kokuꞌnapi enisole vayakana huꞌa maigae.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
26 Faliꞌa uꞌnayategatiꞌmo he tisaya kavafeꞌmo Moseseꞌa mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemo aise yosafatiꞌmo ata nelegeno Gotiꞌa Mosesefeꞌmo ha paiꞌniya gemo lekana paitapa oꞌafiꞌnafiye. Gotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, Emalehamu Gotiꞌamoꞌna maige Aisiki Gotiꞌamoꞌnamo maige Yekopu Gotiꞌamoꞌnamo maige huꞌna Gotiꞌapimoꞌnamo maiꞌnove, huno huꞌniye.
26 Vocês nunca leram no
27 Agaemo alagi faliꞌnaya vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌa oꞌmaiꞌnifa afaꞌa neꞌmaiya vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌa maiꞌniye. Alagi ika ika lapakesamo afiꞌnetapaeꞌmo ani gemo nehae, huno hapa paiꞌniye.
27 E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos. Vocês estão completamente errados!
28 Mago vekamo keꞌaepa gemo afiteno alino apaya neꞌmaleya vekamoꞌa eno ge huge afige huꞌa maiꞌnaya gemo afiꞌniyana Yesuꞌa geꞌapileꞌmo alagepa huno aeno atagaina huno hapa paiꞌniye, huno agesa afitenoꞌaeꞌmo, keꞌaepa gefatiꞌmo hogote keꞌaepa gemo haiya gemo haneꞌniye, huno afi geꞌniye.
28 Um mestre da Lei que estava ali ouviu a discussão. Viu que Jesus tinha dado uma boa resposta e por isso perguntou: — Qual é o mais importante de todos os mandamentos da
29 Afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, hogote keꞌaepa gemo haneꞌniyana,
29 Jesus respondeu:
30 Lapakaemo Ala kava neꞌmo Gotitapimofeꞌmo muki lapaipafatinagi muki lapaune lapamepatinagi muki lapakesamo neꞌafiya yatapifatinagi muki lapayamufafatinagi huno lapaino.
30 Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com toda a mente e com todas as forças.”
31 Lole keꞌaepa gelaꞌmoꞌa hunoꞌaeꞌmo,
31 E o segundo mais importante é este: “Ame os outros como você ama a você mesmo.” Não existe outro mandamento mais importante do que esses dois.
32 Ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeno alino apaya neꞌmaleya vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, Tisao, huno, alagepa gemo hane. Gotiꞌa magoke vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo alu gotiꞌa oꞌmaiꞌnifa agaiꞌagekeꞌmo maiꞌniye, huka hana gemo lama gemo hane.
32 Então o mestre da Lei disse a Jesus: — Muito bem, Mestre! O senhor disse a verdade. Ele é o único Deus, e não existe outro além dele.
33 Agaefeꞌmo muki laipafatinagi muki lagesamo neꞌafuna yatifatinagi muki laune lamepatinagi muki layamufafatinagi huno lahauꞌnisigeta lagaitieꞌmo lahau layamopafiꞌmo nelahaiya kava huta lahaopaleꞌmo neꞌmaiya vayaꞌaifeꞌmo lahaisiya kavaꞌmoꞌa afumo amagita atafiꞌmo kaeta Gotiꞌmo ofalinimo amige alu ofalinimo amige hisuna kavaꞌmo ago aeno aga seꞌniye, huno huꞌniye.
33 Devemos amar a Deus com todo o nosso coração, com toda a nossa mente e com todas as nossas forças e também devemos amar os outros como amamos a nós mesmos. Pois é melhor obedecer a estes dois mandamentos do que trazer animais para serem queimados no altar e oferecer outros sacrifícios a Deus.
34 Yesuꞌa ani huꞌniya gemo afitenoꞌaeꞌmo alagepa huno afiꞌniye, huno agesamo afitenoꞌaeꞌmo, kagaemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo uka haika falesanafeꞌmo eka hogo huꞌnane, huno ha paiꞌniye. Yesuꞌa ani gemo huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo koli huteꞌa magoꞌe gemo huꞌa loka huꞌa afi okeꞌnae.
34 Jesus viu que o mestre da Lei tinha respondido com sabedoria e disse: Depois disso ninguém tinha coragem de fazer mais perguntas a Jesus.
35 Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino alino apaya neꞌmalenoꞌaeꞌmo, na kava higeꞌapaeꞌmo keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Kalaisi neꞌmo Nevini akamelegati aginagoꞌamo maiꞌniye, huꞌa nehae.
35 Quando Jesus estava ensinando no pátio do Templo, perguntou:
36 Aote Aunemeꞌamoꞌmo Neviniꞌmo mago gemo alino amiꞌnigeno hunoꞌaeꞌmo,
36 Pois Davi, inspirado pelo Espírito Santo, escreveu:
37 Neviniꞌa Kalaisi nefeꞌmo Ala kava neꞌnie, huno huꞌniyaꞌmofeꞌmo haiya kava huno Kalaisi neꞌmoꞌa Nevini akamelegati aginagoꞌamo maiꞌniye, huno apafi geꞌniye. Muki asole vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo amuse huꞌnae.
37 O próprio Davi chama o Messias de Senhor. Portanto, como é que o Messias pode ser descendente de Davi? Uma grande multidão escutava com prazer o que Jesus ensinava.
38 Alino apaya maletenoꞌaeꞌmo, keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌaifeꞌmo ehetapiye. Apakaemo hapauꞌnigeꞌa yatala kukenamo aliꞌa vaiꞌa aliteꞌa umenitata nehae. Maketi kumategamo maiꞌnaya vayaꞌmogimo ge apamamaeteꞌa amuse huꞌa neꞌapataya kavafeꞌmo nehapaiye.
38 Ele dizia ao povo:
39 Hapauꞌnigeꞌa alu mono nopiꞌe alu mono nopiꞌeꞌmo haiꞌa anaga maige yagita nehayategamo ala apaki vayaꞌmo neꞌmaiya siateꞌmo haiꞌa maige nehae.
39 preferem os lugares de honra nas
40 Apakaemo kogu aꞌneꞌai kagemi yaꞌapimo kumayaꞌmo aliteꞌapaeꞌmo aeꞌa ati kaesayafeꞌmo yatala nunumu nehae, huno hapa paiꞌniye.
40 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçarem, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
41 Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino ofalini monimo neꞌmalaya kesimo haopaleꞌmo fai maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogimo ofalini monimo maleꞌnageno apakeꞌniye.
41 Jesus estava no pátio do Templo, sentado perto da caixa das ofertas, olhando com atenção as pessoas que punham dinheiro ali. Muitos ricos davam muito dinheiro.
42 Mago kogu a kanomo kagemi yaꞌamo ohaneꞌniya kogu a kanomoꞌa eno lole asagalifa monilaꞌmo maleꞌnigeno ageꞌniye.
42 Então chegou uma viúva pobre e pôs na caixa duas moedinhas de pouco valor.
43 Agaemo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, lama gemo lapa nepauve, huno, mani kogu a kanomo kagemi yaꞌamo ohaneꞌniya kogu a kanomoꞌa maleꞌniya monimoꞌmo muki vayaꞌamogimo maleꞌnaya monimo ago aeno aga seꞌniye.
43 Aí Jesus chamou os discípulos e disse:
44 Muki vayaꞌamogimo alopa moniꞌapimo maleꞌnaya yapatiꞌmo alini eꞌa maleꞌnayaꞌmonanafa agaemo moniꞌamo oꞌmaleꞌniya yapatiꞌmo neꞌyaꞌamo miya faino nesiya monimo ataleno hano huꞌniye, huno hapa paiꞌniye.
44 Porque os outros deram do que estava sobrando. Porém ela, que é tão pobre, deu tudo o que tinha para viver.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.