Lucas 7
Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH
1 Yesuꞌa mani muki geꞌamo vayaꞌaifeꞌmo aeno hakalo huno hapa paino hano huteno ataleno Kapeneyamu taonifiꞌmo uꞌniye.
1 Quando Jesus acabou de dizer essas coisas ao povo, foi para a cidade de Cafarnaum.
2 Mago Lomu gamani vekamoꞌa ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo hauꞌniya vekamo kaita hauꞌnigeno faligefe huꞌniye.
2 Havia ali um oficial romano que tinha um empregado a quem estimava muito. O empregado estava gravemente doente, quase morto.
3 Yagaino neꞌapateya vekamoꞌa Yesufeꞌmo ava gemo afitenoꞌaeꞌmo Yu vayatama vayaꞌaifeꞌmo, utapa Yesufeꞌmo, eka aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vekamo alika alagepa huka ato, hutapa ha paiyo, huno hapa paiteno alino apateꞌnigeꞌa Yesutegamo uꞌnae.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, enviou alguns líderes judeus para pedirem a ele que viesse curar o seu empregado.
4 Uꞌapaeꞌmo, Kahao ke honagi alagi ha maesana vekamo maiꞌniye.
4 Eles foram falar com Jesus e lhe pediram com insistência: — Esse homem merece, de fato, a sua ajuda,
5 Yu vayaꞌmogitaeꞌmo hauꞌnigeno mono noꞌmo kino lateꞌniyaꞌmofeꞌmo eka ha mao, huꞌa Yesufeꞌmo ha paiꞌnae.
5 pois estima muito o nosso povo e até construiu uma sinagoga para nós.
6 — ausente —
6 Então Jesus foi com eles. Porém, quando já estava perto da casa, o oficial romano mandou alguns amigos dizerem a Jesus: — Senhor, não se incomode, pois eu não mereço que entre na minha casa.
7 — ausente —
7 E acho também que não mereço a honra de falar pessoalmente com o senhor. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
8 Neꞌyagaiya kavaꞌmo ago ageꞌnove. Mago vayaꞌmogi nagaeteꞌmo yagaiꞌa neꞌnategeꞌna nagaemo ati vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌna neꞌapatove. Inagi mago vekaeꞌmo uvo, huꞌna nehugeno neꞌviye. Mago vekaeꞌmo eno, huꞌna nehugeno neꞌe. Aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vekaeꞌmo, ani aliꞌyaꞌmo aliyo, huꞌna nehugeno aliꞌyaꞌmo neꞌaliye, huno laha paiꞌniye, huꞌa Yesufeꞌmo ha paiꞌnae.
8 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
9 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo hau aiteno aino afe leno muki akame huꞌa eꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, lapa nepauve, nagaefeꞌmo agesa afino fatago nehiya agufa kavaꞌmo Isaleli vayaꞌai apaipafiꞌmo afole oꞌaiꞌnigeꞌna oꞌageꞌnova agufa kavaꞌmo afole aiꞌniye, huno hapa paiꞌniye.
9 Jesus ficou muito admirado quando ouviu isso. Então virou-se e disse para a multidão que o seguia:
10 Alino apateꞌnigeꞌa uꞌnaya vayaꞌmo aiꞌa atagi neꞌeꞌa noꞌaleꞌmo avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo agayana aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo kaitaꞌamo hano huꞌnigeꞌa ageꞌnae.
10 Aí os amigos do oficial voltaram para a casa dele e encontraram o empregado curado.
11 Mago afinaꞌmo utegeꞌa Yesuꞌeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayanagi asole vayanagi huꞌa Neni taonifiꞌmo uꞌnae.
11 Pouco tempo depois Jesus foi para uma cidade chamada Naim. Os seus discípulos e uma grande multidão foram com ele.
12 Yesuꞌa uno taonimo lafi kipa haopaleꞌmo neꞌvigeꞌapaeꞌmo mago faliꞌniya vekamo kogu a kanomoꞌa magokeꞌageꞌmo alino ateꞌniya mafaꞌneꞌamo faliꞌnigeꞌa hiꞌyopa maleꞌa aliniꞌa eꞌnae. Kogu aꞌneꞌe asole vayaꞌmo ani taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeliꞌa eꞌnae.
12 Quando ele estava chegando perto do portão da cidade, ia saindo um enterro. O defunto era filho único de uma viúva, e muita gente da cidade ia com ela.
13 Ala kava neꞌmoꞌa kogu a kanomo agetenoꞌaeꞌmo hau huno ateteno, aviꞌya osuvo, huno ha paiteno
13 Quando o Senhor a viu, ficou com muita pena dela e disse:
14 uno hiꞌyopaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌnigeꞌapaeꞌmo aliniꞌa eꞌnaya vayaꞌmo anile he tiꞌa maiꞌnae. Agaemo ge hunoꞌaeꞌmo, neya vekae, huꞌna, kaha paiꞌnaeꞌmo he tiyo, huꞌna kaha nepauve, huno nehigeno
14 Então ele chegou mais perto e tocou no caixão. E os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 faliꞌniya vekamo he tino fai maiꞌneno aepa faino age aiꞌniye. Yesuꞌa avaleno itaꞌamoꞌmo amiꞌniye.
15 O moço sentou-se no caixão e começou a falar, e Jesus o entregou à mãe.
16 Muki vayaꞌamogi koli huteꞌa Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateteꞌa, ala vekamo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo lagaetegamo ago afole aiꞌniye. Gotiꞌa vayaꞌaleꞌmo emineno hapa maeꞌniye, huꞌa huꞌnae.
16 Todos ficaram com muito medo e louvavam a Deus, dizendo: — Que grande
17 Ani kavafeꞌmo ava gemo huli u eꞌa huꞌnageno aino atagu faeno muki Yutiya kotegaꞌe muki haopalegaꞌeꞌmo uneno huꞌniye.
17 Essas notícias a respeito de Jesus se espalharam por todo o país e pelas regiões vizinhas.
18 Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ani kavaꞌmo huꞌniya ava gemo afiteꞌapaeꞌmo ani gemo Yonifeꞌmo ha paiꞌnae.
18 Os discípulos de João Batista contaram tudo isso a ele. Aí João chamou dois deles
19 Yoniꞌa geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌanifeꞌmo ge huꞌnigeꞌana eꞌnaꞌageno Yesutegamo utanaeꞌmo, afole aigiye, huꞌa huꞌnaya vekamo maiꞌnapi alu vekaeꞌmo agava maisune, hutana afi geꞌao, huno hana paiteno alino anateꞌnigeꞌana Yesutegamo uꞌnaꞌae.
19 e os enviou ao Senhor Jesus para perguntarem: “O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?”
20 Lole vekalaꞌmoganimo uꞌana Yesufeꞌmo, Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamoꞌa alino laꞌategetaꞌa neꞌoꞌae. Agaemo, agaetegamo utanaeꞌmo, afole aigiye, huꞌa huꞌnaya vekamo maiꞌnapi alu vekaeꞌmo agava maisune, hutana afi geꞌao, huno laꞌaha paiꞌniye, huꞌana ha paiꞌnaꞌae.
20 Então eles foram até o lugar onde Jesus estava e disseram: — João Batista nos mandou perguntar o seguinte: o senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
21 Ani afinaꞌmo Yesuꞌa muki vayaꞌmo alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apatege hosu apaune vayaꞌmo vayaꞌai apaipafatiꞌmo alino hapa faino apatalege apaulagamo ali huꞌniya vayaꞌmo apaulagamo alino ayakeno apatege huno maiꞌniye.
21 Naquele momento Jesus curou muitas pessoas das suas doenças e dos seus sofrimentos, expulsou espíritos maus e também curou muitos cegos.
22 Yesuꞌa geꞌanileꞌmo aeno atagaina huno hana painoꞌaeꞌmo, Yonitegamo utanaeꞌmo neꞌagaꞌa kavaꞌe neꞌafiꞌa geꞌefeꞌmo ava gemo hutana ha paiꞌao. Apaulagamo ali huꞌniya vayaꞌaina aliꞌna ayakeꞌna apatege apaiya hosuꞌniya vayaꞌmo aliꞌna alagepa huꞌna apatege lepalosi yaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo aliꞌna apakufalafaꞌmo hamaleꞌna apatege apakesa akaniꞌniya vayaꞌmo aliꞌna halo aiꞌna apatege faliꞌnaya vayaꞌmo aliꞌna he tiꞌna apatege kagemi yaꞌapimo ohaneꞌniya vayaꞌaifeꞌmo alagepa faigoko gemo aeꞌna hakalo huꞌna hapa paige huꞌna maiꞌnove.
22 Depois respondeu aos discípulos de João:
23 Nagaefeꞌmo lole apakesa noꞌafiya vayaꞌmogi Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae, huno hana paiꞌnigeꞌana uꞌnaꞌae.
23 E felizes são as pessoas que não duvidam de mim!
24 Yoniꞌa apaꞌmo alino anateꞌnigeꞌana uꞌnaꞌa vekalaꞌmo etaꞌagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa Yonifeꞌmo ava gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, kaꞌme kotega utapa na agufa yaꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnae. Mago hopaleꞌmo yasimo neꞌaligenoꞌaeꞌmo havaeno ape nehiya hopamo agesayafeꞌmo uꞌnafiye.
24 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
25 Lapakaemo na agufa yaꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnae. Alagepa kukenamo vaino aliꞌniya vekamo agesayafeꞌmo uꞌnafiye. Haꞌao, alagepa kukenamo vaiꞌa neꞌaliya vayaꞌmogimo alaꞌapimo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌai noꞌapifikeꞌmo neꞌmaiye.
25 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios!
26 Na agufa yaꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnae. Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo agesayafeꞌmo uꞌnafiye. He, nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo agaemo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekaꞌageꞌmo oꞌmaiꞌnifa
26 Então me digam: o que foram ver? Um
27 Goti mukufi gemoꞌa ava gemo hunoꞌaeꞌmo,
27 Porque João é aquele a respeito de quem as
28 Lapa nepauve, Yoniꞌa muki ma mopafi maiꞌnaya vayaꞌmo ago aeno apaka seꞌniyaꞌmonanafa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo maiꞌniya vekamo henaga vekamoꞌa Yoniꞌmo ago aeno aga seꞌniye.
28 — Eu digo a vocês que de todos os homens que já nasceram João é o maior. Porém quem é o menor no
29 Muki afa vayaꞌmogiꞌe takesi moni neꞌaliya vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yoniꞌa huꞌniya gemo afiteꞌapaeꞌmo, Gotiꞌa alagepa vekamo fatago vekae, huꞌa huꞌnageno Yoniꞌa aniꞌmo faleno apateꞌniyaꞌmonanafa
29 Os cobradores de impostos e todo o povo ouviram isso. Eles eram aqueles que haviam obedecido às ordens justas de Deus e tinham sido batizados por João.
30 Falasi vayaꞌe keꞌaepa gemo lekana paiꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yoniꞌa aniꞌmo faleno apatesiyafeꞌmo ohapauꞌnigeꞌapaeꞌmo, haꞌao, huꞌa huꞌnayaꞌmofeꞌmo Gotiꞌa hapa maesiya gemo hiyo, huno hapa paiꞌniya gemo ago amagiꞌa ataleꞌnae.
30 Mas os fariseus e os mestres da Lei não quiseram ser batizados por João e assim rejeitaram o plano de Deus para eles.
31 Ala kava neꞌmoꞌa, hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi na agufa vayakana huꞌa maiꞌnafigeꞌna lapa paiguve.
31 E Jesus terminou, dizendo:
32 Apakaemo mago mafaꞌne anagakana huꞌa maiꞌnae. Mago mafaꞌne anagaꞌmogimo maketi kumateꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo, lagaemo yaveꞌyamo neꞌamagunagetapaeꞌmo lapakaemo oaeꞌnae. Yulagefa aiꞌnonana aviꞌyaꞌmo osuꞌnae, huꞌa nehae.
32 Elas são como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
33 Ani kava hutapa Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamoꞌa neꞌyaꞌmo mo sino maiꞌneno nofi alagafati aniꞌmo oꞌneꞌnigetapaeꞌmo, hosu aune vekamo aipafiꞌmo maiꞌniye, hutapa nehae.
33 João Batista jejua e não bebe vinho, e vocês dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
34 Vemo mafaꞌnemoꞌmo eno neꞌyaꞌmo mo osino nege nofi alagafati aniꞌmo nege huꞌnigetapaeꞌmo, ageyo, neꞌyafeꞌmo lusi kava huno hauꞌnigeno lusi neꞌyaꞌmo neteno nofi alagafati aniꞌefeꞌmo lusi kava huno hauꞌnigeno neꞌneya vekae. Takesi moni neꞌaliya vayaꞌe hosu vayaꞌeꞌmo apao vekamo maiꞌniye, hutapa nehae.
34 O
35 Lapakaemo ani gemo nehayaꞌmonanafa Goti vayaꞌamogi afiteꞌa ageꞌnaya vayaꞌmogi Gotiꞌa afiteno ageꞌniya kavafeꞌmo, Goti kavaꞌamo alagepa fatago kavaꞌmo haneꞌniye, huꞌa nehae, huno hapa paiꞌniye.
35 Mas aqueles que aceitam a sabedoria de Deus mostram que ela é verdadeira.
36 Mago Falasi vekamoꞌa Yesufeꞌmo, eno, nagae nopiꞌmo neꞌyaꞌmo negauꞌae, huno ge huꞌnigeno Yesuꞌa noꞌafiꞌmo haino hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌniye.
36 Um fariseu convidou Jesus para jantar. Jesus foi até a casa dele e sentou-se para comer.
37 Ani taonifiꞌmo maiꞌniya aꞌmo hosu a kanomoꞌa afiꞌniyana Yesuꞌmo eno Falasi vekamo nopiꞌmo hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌniye, huꞌa huꞌnaya gemo afitenoꞌaeꞌmo yafa kepi uvelimoꞌa alagepa atumo neꞌaiya uvelimo alinineno
37 Naquela cidade morava uma mulher de má fama. Ela soube que Jesus estava jantando na casa do fariseu. Então pegou um frasco feito de alabastro , cheio de perfume,
38 Yesu akamelegamo he tino maiꞌneno aiyalegamo aviꞌyaꞌmo huꞌniye. Aviꞌyaꞌmo nehigenoꞌaeꞌmo aunumoꞌmo kalo kalo huno aiya agotofuleꞌmo asagauno aiꞌnigeno ayokatetiꞌmo alino hau huno ateteno aiyaleꞌmo haeno neteno uvelimo lakino faleno ateꞌniye.
38 e ficou aos pés de Jesus, por trás. Ela chorava e as suas lágrimas molhavam os pés dele. Então ela os enxugou com os seus próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e derramava o perfume neles.
39 Yesufeꞌmo eno, huno ge huꞌniya Falasi vekamoꞌmo agetenoꞌaeꞌmo, ani vekamo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo maiꞌniyesinana haiya agufa a kanomoꞌmo eno name neꞌalifi huno ageteno hosu kavaꞌmo nehiya a kano maiꞌniye, huno ageꞌniyesine, huno aipafiꞌmo agesa afiꞌniye.
39 Quando o fariseu viu isso, pensou assim: “Se este homem fosse, de fato, um profeta , saberia quem é esta mulher que está tocando nele e a vida de pecado que ela leva.”
40 Yesuꞌa agesa afiꞌniya agesaleꞌmo aeno atagaina huno ha painoꞌaeꞌmo, Saimoniyo, mago gemo kaha paigesuve, huno ha paiꞌnigeno, Tisao, afaꞌa naha paiyo, huno ha paiꞌniye.
40 Jesus então disse ao fariseu: — Fale, Mestre! — respondeu Simão.
41 Yesuꞌa, lole vekalaꞌmogani anonaꞌanimo haneꞌniyana mago vekamo vani hataleti kina anonaꞌamo haneꞌnigeno mago vekamo teni kina anonaꞌamo haneꞌniye.
41 Jesus disse:
42 Ani anonaꞌanilefeꞌmo moniꞌanimo alagi ohaneꞌnigeno anamiꞌniya vekamoꞌa, afaꞌa ateꞌao, huno hana paiꞌniye. Lole vekalapatiꞌmo haiya vekamoꞌa anonaꞌamo anamino ataleꞌniya vekaeꞌmo lusi kava huno hauꞌnisigeno alu vekamo aeno aga segaiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo,
42 mas nenhum dos dois podia pagar ao homem que havia emprestado. Então ele perdoou a dívida de cada um. Qual deles vai estimá-lo mais?
43 Nagesa afuvana alopa anonaꞌamo haneꞌnigeno afaꞌa ataleꞌniya vekae, huno ha paiꞌnigeno, he lama gemo nehane, huno ha paiteno
43 — Eu acho que é aquele que foi mais perdoado! — respondeu Simão.
44 ani a kanomo aino afe leno aulu haeꞌniye. Saimonifeꞌmo, mani a kanomo ageꞌnapiye. Nokafiꞌmo eꞌna hai neꞌnogekaeꞌmo naiyamo sese hisuvafeꞌmo aniꞌmo he fika oꞌnamiꞌnanaꞌmonanafa mani a kanomoꞌa aunuletiꞌmo naiyamo sese huno nateteno ayokatetiꞌmo alino hau huno nateꞌniye.
44 Então virou-se para a mulher e disse a Simão:
45 Hai neꞌnogekaeꞌmo nahaeka oꞌneꞌnanaꞌmonanafa haiꞌneꞌna maiꞌnova afinatetiꞌmo naiyaleꞌmo haeno nege nege huno maiꞌniye.
45 Você não me beijou quando cheguei; ela, porém, não para de beijar os meus pés desde que entrei.
46 Afa uveliletiꞌmo alika nagenopafiꞌmo lakika faleka oꞌnateꞌnanaꞌmonanafa mani a kanomoꞌa naiyaleꞌmo alagepa atumo neꞌaiya uveliletiꞌmo lakino faleno nateꞌniye.
46 Você não pôs azeite perfumado na minha cabeça , porém ela derramou perfume nos meus pés.
47 Ani kavaꞌmo huꞌniyaꞌmofeꞌmo kaha paiꞌnaeꞌmo, ani a kanomoꞌa nagaefeꞌmo lusi kava huno hau ayamopafiꞌmo hauꞌniya kavaꞌaletiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, alopa hosu kavaꞌnimo anonaꞌnimo ago alino ataleꞌniye, huno alino lapave neliye. Aise hosu kavaꞌnimo alino ataleꞌniye, huno agesa afiꞌnisiya vekamoꞌmo aiseꞌatoꞌamo hau ayamopafiꞌmo nehaiye, huno ha paiteno
47 Eu afirmo a você, então, que o grande amor que ela mostrou prova que os seus muitos pecados já foram perdoados. Mas onde pouco é perdoado, pouco amor é mostrado.
48 ani afeꞌmo, hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnove, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo
48 Então Jesus disse à mulher:
49 agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo apakaiꞌapimo apaipafiꞌmo apakesa afiꞌapaeꞌmo, mani vekamo ina laꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo hosu kavaꞌamo alino ataleꞌniye, huꞌa apakesa afiꞌnae.
49 Os que estavam sentados à mesa começaram a perguntar: — Que homem é esse que até perdoa pecados?
50 Agaemo ani afeꞌmo, kagesa afika fatago huꞌnana kavakamoꞌmo kagufamo alino katino kateꞌniyanagi kaipamoꞌmo falu huꞌnisigeka afaꞌa uvo, huno ha paiꞌniye.
50 Mas Jesus disse à mulher:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.