1 Coríntios 14

BUKU BAEPOLE (KYC) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mona retenge kata dokona karamwali lao poraiyuo suu pyao karalapape. Imambumi yulu wakale wakale jingi dupwa nyelana lao poraiyuo suu pyao karalapape. Anatunya pii lakarami lao nyisara dokona wambako suu pyalapape.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Mendeme wambunya pii daa mee menderende see nao laramo doko wambu yango lamainginde daa. Doko Anatu iki lamaingi. Baame Imambunya porainya renge dokome pii angi yalu pyuo lamailyamo.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Anatunya pii polo lakamaingi akali doko baa wambu porainyi pyambuo mona minyarambu lao nyiso karenge.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Akali pii rara wakale laramo doko baa range iki nyisingi. Dee mendeme Anatunya pii lao karenge dokome Elyambu Pingi peparae nyisingi.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Nakama peparaeme wambunya pii daa mee menderende see nao lamili yaka lao suu pyapunupape nakama Anatunya pii polo lakamairami ramo doko angi mupwa ingyara lyakande. Akali wambunya pii daa mee menderende see nao lenge dokopa wakale mendeme renge polo laa nara ramo doko Elyambu Pingi wambu soo porai ingya narami. Dokona Anatunya pii polo lakamaingi yulu dokome wambunya pii daa mee menderende see nao lenge doko nyuo isa palyilyamo.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Yangonemoo namba epo wambunya pii daa mee menderende see nao langiru ramo dokome nakama nyisarase? Nambame Anatunya pii mende polo langya napala singinya renge lapope panda misi pii polo pii mana lamaingi dokope langya naro ramo doko nambana pii dokome nakama nyisa nara ingilyamo.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Kurulu rambyalope rombo pali nao mee laramo dokopa kenane renge doko angi ingyuo see nange kandale.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Akali yanda pyala panya kyakale eŋa nembo laa nara ramo doko apa pyuo sepala rapa rapa pyuo yanda pyala paramisi?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Dopako pyuo wambunya pii daa mee menderende see nao larene dokopa pii dokona renge apa pyuo seramisi? Embena pii doko mee ketae lao nembare.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Yuu muu peparaena pii rara wakale wakale letaminyi. Dokona mende mee kekenge pii laa nalyaminyi.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Akali mendena pii laramo namba see naro ramo dokopa nambapa baapa rara wakale ingyuo para.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Imambumi yulu wakale wakale mora pisinyi pyambungi dusipa soo nyimwali yaka lao suu pyao karaminyi dupwa nakama yulu wakale wakale Elyambu Pingi nyisara dusipanako angi ingyuo pipwape.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Akalimi wambunya pii daa mee menderende see nao laramo dokopa baa Anatumi pii renge doko polo langinya lao ateŋa lenale.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Namba dokona palyuo pii angi mende laa nao ateŋa laro ramo doko nambana imambu dokome angingyuo ateŋa laramopape nambana suu pingi dokona ende see nara.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Dokona lao apa pirusi? Nambana imambupi suu pingipi dolapo laparaeme ateŋa laope kenane pyaope pyuo kararo.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Imambumi iki Anatu angi lakandarami ramo doko wambu petaminyi dupwa see nao pisaraminyi dokome apa pyuo embena ateŋa lare dokona kinyi laramase?
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Anatu ange lao lakando keyange ingyuo ateŋa larene doko keyange ingyaramopape akali mende doko kapa nyisa nalu nao nara.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Imambumi pyongo pyapyamopa namba wambunya pii daa pii rara wakale lao nambame nakama nyuo enako lenge dokona Anatu ange lao karo.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Namba wambunya pii daa mendereke pii malu mee lao kararonopa wambu see narami dokome pii doko kapa ingya nara. Dokona lao pii kingi paki kapa seramili dupwa lamairu ramo doko kapa ingyara.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Yangonemoo wane nyaŋana suu pingi dopale ingyuo suu pyao kara nalapape. Kara napala wane nyaŋa koo pii nao kamenge karenge dopale karalapape. Dopa pyuo karapala nakamana suu pingi dokona mona angi palenge ingyuo karalapape.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Baepole dokona pii dake pyasi palamo.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Dokona ingyuo wambunya pii daa mee menderende see nao laraminyi sepala neta wambu lapo sukusa epana suu pyao kararaminyipape pii dopale dokome Kurisene wambu dupwa nyisa narako. Lapome Anatunya pii angi lao kararami dokome Kurisene wambu dupwa nyiso parasa pira.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Elyambu Pingi wambu peparae misi pii lao piso nakama peparae pii angi daa mee menderende see nao larami ramo dokopa Yesu mona mai nange lapo dupwa epapala nakama kopyali minyilyaminyi laa naramisi?
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Dopa piraminyipape nakama peparae Anatunya pii angi larami dokopa mee wambu lapo eparami ramo dupwame pii soo manji nyepala rangena koo dupwana lao pii doko angilyamo lao soo nyerami. Soo nyerami dokome nakamana mona pyara.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Nakama mona andarena yalu pisi singi dupwa polasi seramopa mona kando piso Anatu lakando lao, Kinyi kinyi Anatu nakama pipya role pyao karamo larami.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Yangonemoo apa lao letose? Nakama misi sela epenge dokopa akali mendeme kenane pyao mendeme pii polo lao mendali keta Anatunya pii epo pano pyongo pyaramo lao pirami. Dee mendeme wambunya pii daa mee menderende see nao laramopa mendalimi pii doko polo lara. Dusipame Elyambu Pingi nyisa nara ramo doko kaemanale.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Wambunya pii daa mee menderende see nao lalana lao suu pyarami ramo mendeme wambo laparamopa dee akali mendaki panda lama iki opetae konda pyuo lenale. Akali mendeme larami doko polo lara.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Mendeme pii kapu kyera ingya nara ramo dokopa misi anda dokona kambu pyarambwapala baa range suu pyao Anatupa lamaira.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Lama panda remape mendeme Anatunya pii pyongo pyao nyepala laraminyipa lapo dupwame apa pyuo letaminyi lao makande pyuo kandena.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Dopa pyuo laraminyipape mendeme misi andana mee pisiramo dokopa pii Anatu keta mende epara ramo doko pii lao karenge doko kaeyapenge ingilyamo.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Nakama bome pyuo lalana suu pilyaminyi doko kaepala mendaki mendaki lao Anatunya pii sipurao larami ramo doko nakama peparae mona seramopa mana keyange nyerami.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Anatunya pii polo lenge akali doko baa range langa laa nao kando lena.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Anatumi namwa pii lao ukiaki minyuo pisirami lao rombo palyiyande daa. Mona kyuu lao seramo elya kalo soo pisirami lao langiya.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Juu wambunya Lowa palengenyili pyuo misi anda peparaena enda dupwa pii laa nao inyimungu petena letamo.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Nakama piso singi pii mende palira ramo doko anda epapala dokopa akalinyi piso sepengele. Enda mendeme roya karapala lao karara doko kapa ingya nalyamo.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Anatu pii renge palenge doko kaepala nakama keta palyuo epengese? Panda nakama iki renge palyuo siyamisi?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Mendeme namba Anatunya pii lenge akali karo lao suu pyaope Imambumi angingyuo nyisilyamo lao suu pyaope pira ramo doko pii dee pilyu dake Kamongona lowa pii dokoŋo sinyale.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Pii dake kaepala wangu lako see nara ramo doko banya pii sakami nalapape.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Yangonemoo dokona lao Anatunya pii lamaingi yulu doko mupwa ingyuo wambako pirami. Piraminyipape wambunya pii daa mee menderende see nao larami ramo doko mee lenako.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Anatunya yulu langa pirami ramo doko kapa ingya nara. Dokona lao rolae kandokondali pyuo pirami.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.