Tiago 1
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 A̱me Jems, Godibo͡u, Hiye O Yesu Kelesubo͡u dilie dabai degedi o. Israel kedia̱ hu̱ti olo͡u fe̱i̱ 12 kege o sasa̱i̱ ilo kele, afu kama fosige, sa sa ahuya dalagua ke̱ ni̱moko͡u be a̱ge kuguo ko͟͡u nala̱ma neli̱ kuhe̱. Agali bolofe̱i̱.
1 Baitumatumayah etei a tafaram kwaihamiy kwatit tafaram tata’amaim kwama’am, etei a merar ayiy. Ayu James God ana akir wairafin na’atube ata Regah Jesu Keriso ana akir wairafin kwa a fef akikirum.
2 Ma̱ mogo dia̱ma, ni̱moko͡u tefele duguye hagubabe, ke̱me hoho̱ degedi midiho̱no͡u dade tawama.
2 Taitu, routobon fokarih yumatah ta ta isa hinamamatar ana veya, mar etei kwaniyasisir.
3 Ni̱ Yesu Kelesuko͡u damale̱yodema dalamo͡u be, tefele dugu hiyedo ko͡u dugumo͡u haguluye, ke̱no͡u si ni̱ damale̱yodei ke̱me nele̱do dege dalagua kaha̱ degemo͡u, habagene ni̱ kegeno͡u dalaguale ke̱me ni̱ ko͡u tewe.
3 Anayabin a baitumatum routobon nati na’atube nab kwanabisnowah ana veya baitafofor ana ef boro kwanaso’ob.
4 Ni̱ hagi̱ duguoba nele̱do dege dalababe, ni̱me fi̱ haguaba dalaguale. Godiha̱ midiho̱ ta to̱u̱ degele mei. Ni̱ midiho̱be bolo̱dono͡u dalaguale.
4 Naatu kwanabatkikin nawainabi kwanan yomanin kwanabisawar ufunamaim, boro men abisa ta isan niyababanimih.
5 Ni̱ o tae ta tawaiyo mei debabe, Godiko͡u diho̱ baga̱ tobo͡u ba, Godiha̱ duloba na̱moko͡u fima̱i̱ bolo̱ ke̱ nele̱. Godibe gofo͟͡u ta̱ tobo͡u di o mei. E̱ ne̱dibe hiyedo, o sasa̱i̱ dimoko͡u fima̱i̱ bolo̱ ne̱di o.
5 Baise o yait kukokok ukwar narerekab, God isan inayoyoban, God boro nit, anayabin God i dogoron tutufin etei yasisiramaim sabuw etei ebitih.
6 Ke̱no͡u si na̱ Godiko͡u damale̱yodema diho̱ baga̱ tobo͡u lababe, na̱ fima̱i̱ bolo̱u̱ degeba diho̱ baga̱ tobo͡u da. O fima̱i̱ bolo̱u̱ kegei ke̱me to̱ bobou, wiye mala̱ ima haguama dedi saga̱i̱ ke̱no͡u tefei.
6 Baise inayoyoyoban ana veya initumatum, men ere kasiy auman, anayabin orot yait erekasiy auman eyoyoyoban ana’itinin i tor yan yabat kotar ebabin in ebiyuwiyuw na’atube.
7 Na̱me kegedi debabe, Godiha̱ge na̱moko͡u bi ta nele̱ meidade tawa.
7 Orot yait ana not nati na’atube enotanot Regah biyanane boro men sawar ta nab.
8 Yobe, ni̱ o tae fima̱i̱ bolo̱u̱ dalalibe, e̱ge midiho̱ su̱do milo͡u gadi kaha̱ degemo͡u.
8 Anayabin nati orot ana not i rou’ab ebinotanot, ana sinafumaim ana not ebiyuwiyuw.
9 Kelesuko͡u damale̱yodele i o sasa̱i̱ dia̱ma, ni̱ bi mei kaha̱ hoho̱ dege. Godiha̱ dihi̱le koko͡u ni̱ hu̱be hiyedo daladade tawama.
9 Kirisiyan orot yait yababan wairafin Regah nabobora’ah isan niyasisir nakawasa.
10 Bibo͡u o e̱ hu̱be Godiha̱ huyafe̱i̱ degeibabe, e̱ hoho̱ degeleno͡u. Yobe, bibo͡u o e̱me e̱ bima̱i̱ koko͡u no͡u hoho̱ dege dalali, hebeye fi degema, toto mei degedi saga̱i̱ ke̱no͡u tefele toto tolo ile.
10 Naatu Kirisiyan orot yait guguw wairafin, God nab nayayare isan niyasisir, anayabin guguw wairafin sigar beran na’atube boro hinafenem hinare.
11 Di tewe, aso̱ difi hiyedo degeimo͡u be, hebe fi fafagalemo͡u, mihi̱ko͡u duolugi mei degedi. Nebe ke̱no͡u tefei, bibo͡u oyege dabai hiyedo degemo͡u iligi tolo.
11 Veya wabuburinamaim beran earkimow, ana gewasin i’en hea’obow ere’er na’atube, orot guguw wairafin boro namorob ana sawar abisa’awat bow ma tafan yayababar boro nihamiyen.
12 O koyo na̱ tefele dugu ke̱ duguoba nele̱do dege dalababe, na̱ hoho̱ degeleno͡u. Yobe, na̱ nele̱do dege dalababe, fi̱ bolo̱do, Godi yo͟͡u e̱ tagadi o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u ko͡u nele̱yodema dala ke̱ mala̱ba, tofousogo tofousogo tofolo͡u.
12 Orot yait routobon wanawananamaim nabatkikin nawawainab boro baigegewasin nab. Anayabin routobon nati na’atube nabisnowaten ana maramaim, ana baiyan ma’ama wanatowan boro nab. Iti omatanen i sabuw iyab God tibiyabuw eomatanih.
13 Na̱ tefele dugu ta dugubabe, ke̱me Godiha̱ a̱ tefele duguluyode tobo͡u da. Midiho̱ kasaga̱i̱ taege Godibe ta tefele dugulo saga̱i̱ meido. Haba Godiha̱ge o sasa̱i̱ ta tefele dugudiyo mei.
13 Orot yait routobon iti na’atube nabaib ana maramaim men nao, “Iti routobon i Godane enan.” Kwanaso’ob demon kakafin men kafa’imo God erurtubunimih naatu God men kafa’imo orot babin routobon ebitinimih.
14 Di tefele dugudibe, diyo͡u di fi̱ye tagai kaha̱no͡u, di midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u ga idi.
14 Baise routobon i orot taiyuwin biyan ana kok ebonawiy, kakafih sinaf kwanekwan enan taiyuwin ana warasa eona’on.
15 Sasa̱i̱ye dihi guoko͡u degema dalali, dihi kuhe mo͟͡udi saga̱i̱ ke̱no͡u tefei, di midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u lamo͡u be fimolu̱gi, ise, midiho̱ kasaga̱i̱ kuhe milo͡u di. Kege milo͡u mo͡u iligi tolo idi.
15 Naatu i taiyuwin ana kakafih nayen namamaririb ufunamaim, ana bowabow kakafin boro nirerereb. Naatu bowabow kakafin ana yomaninamaim boro morob natita’ur.
16 Ma̱ mogodo dia̱ma, ni̱o͡u tawaibo͡u, ni̱ midiho̱ kasaga̱i̱ kegei kaha̱ ni̱o͡u sie ogo͡u gaiye.
16 Imih taitu au yabow, sabuw men hinifufuwi. God men kafa’imo orot babin erurutubunihimih.
17 Bi bolo̱do olo͡u fe̱i̱, sibigi dala mei ke̱me Aye Godiha̱ hebenito͡u ge dimoko͡u ne̱di. Agudileto͡u hoho̱ ke̱me yo͟͡u milou kegeno͡u dala kehe̱. Godibe taye sa̱ degei mei. Tayebe sasado degema, to̱u̱ degema kegegadi. Godi hebenito͡u duwo ke̱me kegediyo mei.
17 Usar gewasih naatu siwar mokobfouh etei i marane tenan. Tamat God marakaw ana baimatarenayan biyanane. I men kafa’imo boro nabotabir auwaraunane nigugum ina’itinimih, en anababatun.
18 Godiha̱ yo͟͡u tagaiya ke̱no͡u dimoko͡u fi̱ gehe̱ ke̱ nele̱yodemamo͡u, e̱ ta̱ damale̱do kaha̱ degeiye, dibe fi̱ gehe̱ ke̱bo͡u de dalagua kuhe̱. Kegei degemo͡u, damale̱yodei o sasa̱i̱ dibe yo͟͡u e̱ dihi wolo ke̱ sa̱ degei. Yo͟͡u milo͡u gai ilo kelebe sisigo̱ habage fele̱gai ke̱ sa̱ degei.
18 God taiyuwin ana kokomaim Tur anababatun bai na itit ata yawas iboubun i natunatun tamatar. Saise it tatan sawar bimataren wanawanahimaim ata efan wantoro’ot tatab isan.
19 Ma̱ mogodo dia̱ma, ni̱ a̱ tobo͡u ladi ko͟͡u defe̱i̱do tawama. Oe egei tobo͡u ba defe̱i̱ toto duma. Ke̱no͡u si ni̱ge toto ta sima tobo͡u dama. Haba gofo͟͡une toto degedama.
19 Taitu au yabow, iti tur i men nuhi nabur! Tain i kwanarub gewas tur kwanowar, naatu tur o isan i yatenanub kwanao, na’atube yaso’ar isan men ya virivir hiniwa’an.
20 Yobe, o koyo na̱ ta̱ gofo͟͡u dege tobolo͡u ba, haba midiho̱ ta milo͡u babe, na̱me Godiha̱ dihi̱le koko͡u do̱u̱do ta milo͡u yo mei.
20 Anayabin orot yait yan so’aso’arin God ana kok abisa yamutufurin isan boro men karam nasinaf.
21 Kegei degemo͡u, midiho̱ kasaga̱i̱, sibigi degedi ke̱me ta degedama. Haba midiho̱ kasaga̱i̱ olo͡u fe̱i̱, ni̱ milo͡u ga idi ke̱ne haba ta milo͡u dama. Ni̱o͡u sie huyafe̱i̱ degeba, Godiha̱ ta̱, e̱ ni̱ duledu segei dala ke̱me defe̱i̱do tolo͡u ba sesema. Kege degeibasi, Godiha̱ ni̱ mamolo͟͡u.
21 Isan imih a kato etei naatu a tafasar etei susuw kwama’am kwanihamiyen, taiyuw kwanitaiy, God ana tur dogoromaim tatanum i kwanab, anayabin nati tur i boro niyawasi.
22 Godiha̱ ta̱ ni̱ dumo͡u haguei ke̱me mo͡u yo͟͡uwa dulo fogo͡u dama. Ni̱ duloba defe̱i̱do sesema. Dulo sese ho fogo͡u babe, ni̱o͡u sieno͡u ogo͡u gama fiyasigeiye.
22 Men taiyuw inifufuwi ana’itinin o i tur kunonowar, baise tur inanowar naatu inia’ait.
23 O taha̱ Godiha̱ ta̱ ke̱ mo͡u dulo fogo͡u babe, o ke̱me yo͟͡u e̱ midiho̱ galaseya duguo fogo͡u di saga̱i̱ ke̱no͡u tefeli.
23 Orot yait tur nowar baise men ebi’a’it, ana’itinin i orot yumatan kiyam yan i’itin na’atube.
24 O kegei kamaha̱ge yo͟͡u e̱ midiho̱be kagei dugu de ta tawadiyo mei, mo͡u toto͡u degemo͡u fogo͡u di.
24 Orot yumatan itinbunai sawar, tit inan ufunamaim mar ta’imon yumatan nuhin bur.
25 Godiha̱ ta̱ bolofe̱i̱ ke̱me do̱u̱do. Di koko͡u damale̱yodeibabe, dibe hebe kasaga̱i̱ ke̱me ta mala̱ ile mei. O sasa̱i̱ koyo na̱, ta̱ bolofe̱i̱ ke̱ defe̱i̱do dulo seseligi tawaleba, ta toto͡u dege ho fogo͡u babe, na̱me Godiha̱ dogo͡u guba, dabai degeba, hoho̱ degele.
25 Baise orot yait sabuw roufamih isan ana ofafar rousouwin na’itinbunai nanot nabia’ait, nati orot boro baigegewasin nab. Anayabin men turawat nowar nuhin burumih.
26 O sasa̱i̱ koyo na̱ no͟͡usie a̱me egei dudi oyode ko͡u tobolo͡u ye, no͟͡usie ne̱ mogou dia dala ho fogo͡u babe, na̱me no͟͡usieno͡u ogo͡u golu. O kegei ke̱me Godiha̱ ta̱ dudi o mei. E̱ egei dudibo͡u, e̱ damale̱yodeibo͡u ke̱me sibige̱ ta mei.
26 Naatu orot yait taiyuwin i’itin i Kirisiyan gewasin, baise menan ebi’uma’ar, nati orot ana Kirisiyan yawas i yabin en, taiyuwin ebifuwifuw.
27 Egei dudi midiho̱, di Aye Godi e̱ tagalibe ko͡u gue, gube dihibo͡u kuei sasa̱i̱bo͡u kedia̱ hagi̱ degeibabe defe̱i̱do dogo͡u gumabeedei. Midiho̱ ke̱me Godiha̱ dihi̱le koko͡u be bolo̱do. Haba tabe, sa sibige̱ kuoko͡u midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u ga ho fogo͡u mo͡u si, Godiha̱ dihi̱le koko͡u be sibigibo͡u mei, bolo̱no͡u dalamo͡u duguo tagali.
27 Imih Tamat God matanamaim Kirisiyan orot anababatun gewasin naatu dogoron rousouwin ana bowabow i boro iti na’atube nasinaf. Kwafur baibin, kwatuw oro’orot, gagaganiy boro ninanawanih, naatu tafaram ana kato boro men biyan nikwahikwah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.