Mateus 28

Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Misiholo duwodi sawisiei ke̱ mei degeimo͡u sabiyoumo͡u, sa Makdala sasa̱i̱ Maria dilie, Maria ta dilie widai ke̱ dugulamo͡u yai.
1 Sabbath ufunamaim, Sunday yasi’uw Mary Magdalene naatu Mary ta hairi rah fahiwinamih hin.
2 Yolugi gigima hiyedo hagumo͡u dugu, Hiye Oha̱ e̱sol o kaha̱ hebenito͡u ge migilemo͡u, Yesu widaiko͡u ile, widai a tefegu igi hiyedo ke̱ kogolo ile figiko͡u dogoguomo͡u, e̱ igi tage koto͡u duwomo͡u kuhe degei.
2 Naniyan meyemeye iriyoy gagamin na’in hitatam, Regah ana tounamatar marane re na agim ifururuw tit naatu afe’en mara’at ma.
3 E̱ to͡u be dibie hoho̱ sa̱ degei dugu, e̱ yukueibe fo̱ degei.
3 Ana itinin i namanamar ebowabow na’atube, ana faifuw hibikwes itinin i wakasakas na’atube.
4 Widai ke̱ dia dalagua o kedia̱ e̱sol o ke̱ duguo gue̱ degemo͡u, dio kolo iligi, mihi̱ko͡u fiyasigemo͡u, tofigiei saga̱i̱ degele i.
4 Orot rah hima’uh hima’am hai bir ra’at, ah umah duduwar rab hire himamayay hi’in.
5 Kegemo͡u, e̱sol o kaha̱ sasa̱i̱ ke̱diliemoko͡u tobou, nele hobo͡u gue̱ degedama. A̱ tawalibe, nelebe Yesu, hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degele i ke̱ ka haguasili.
5 Baise tounamatar baibin hairi isah eo, “Men kwanabir, ayu aso’ob kwa i Jesu hio’onaf momorob kwanunuwih.
6 E̱me ko͡u le dala mei, afu yo͟͡u ko͡u tobou saga̱i̱ ke̱no͡u tefele gehe̱ dege hagua̱ma i. Nele fologaba, e̱ tilei koko͡u duguma.
6 Baise i morobone misir maiye, eo kwanonowar na’atube, kwarun inu’in ana efan kwa’i’itin.
7 Kegei kaha̱, ni̱ toto ya, e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u Yesube hagua̱ gehe̱ degemo͡u, sa Galiliko͡u e̱buko͡u iyode tobo͡u ma. Dia̱ habage ya fologaba, e̱me kele dalaba dugulo ileyode tobo͡u ma. Ma̱ ta̱ ke̱no͡u fe̱i̱.
7 Saise kwanamatabir kwan ana bai’ufununayah hai tur kwana’owen, ‘Jesu i morobone misir maiye, naatu mat au Galilee enan, imaim boro kwana’itin.’ Abisa asoso’ob iti a tur ao’owen.”
8 Kegemo͡u, sasa̱i̱ ke̱dilie widai to͡u fogo͡u toto yai. Dilie gue̱ degeiye, ke̱no͡u si hoho̱ hiyedo degele i. Dilie Yesuha̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u tobo͡u lamo͡u fo̱u̱kua yai.
8 Basit baibin rah hitumar, hai bir ra’at, baise erekawasa auman hinunuw hin ana bai’ufununayah hai tur owenamih.
9 Youmo͡u, Yesuha̱ ali duo kele geleguomo͡u, gusugu bolofe̱i̱yodeimo͡u, dilie dulomo͡u ya hafe̱i̱ degemo͡u, yubu sugulo fiyasige duwoguali, e̱ abogo͟͡uko͡u tolo͡u mo͡u, e̱moko͡u diho̱ baga̱ tobolo͡u i.
9 Naniyan meyemeye Jesu nahine nan bairi hitar naatu iuwih eo, “Tufuw isa nama.” Hinunuw hina nanamaim suh hiyowen hire an hibutubun hikwafir.
10 Yubu sugulo fiya duwoguamo͡u, e̱ diliemoko͡u tobou, gue̱ degedama. Nele ile, ma̱ mogo dia̱moko͡u sa Galiliko͡u no͡u yamabeede tobo͡u ma. Dia̱ a̱me kelege dugulo ile.
10 Jesu iuwih eo, “Men kwanabir, kwan taitu hai tur kwana’owen hinan Galilee imaim boro ayu hina’itu.”
11 Sasa̱i̱ ke̱dilie aba you youmo͡u, ami o ilo, widai dia deleiguei kedia̱, sa hiyeko͡u toto ya fologa, mogo͡u du dalaguadi hiye o kedia̱moko͡u degegoumo͡u dugulo i ke̱ olo͡u fe̱i̱ susulo i.
11 Baibin hairi himatabir efamaim hinan, baiyowayah orot afa rah hima’uh hima’ama himatabir hin Jerusalem hitit, naatu abisa’awat himamatar firis ukwarih hai tur hi’owen.
12 Mogo͡u du dalaguadi hiye o kedia̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u, odo odo kedia̱ kefema do̱u̱susuma, ami o kedia̱moko͡u sele hiyedo nele̱mo͡u,
12 Naatu nati’imaim firis hai ukwarih orot gagamih bairi hiku’ay hai not hiyabuna sawar, imaibo agim gagamin na’in baiyowayah hitih
13 ko͡u gue tobolo͡u i, ni̱ ko͡u gue tobo͡u ma, hulia̱me, ei tiasigeimo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱ haguasie, die hiye o tei ke̱ hiyouye mala̱ yaiyode tobo͡u mabeede tobolo͡u i.
13 naatu hi’uwih, sabuw hai tur kwana’owen, “Aki ainu’in ufut Jesu ana bai’ufununayah hina biyan hibai hibihir.
14 Gamani hiye o kaha̱ ta̱ ke̱ duba, ei e̱bo͡u de do̱u̱susubabe, ni̱me hagi̱ ta dugulo ile mei.
14 Saise gawan orot iti tur nanonowar aki boro kwa isa anakubuna gewas nanowar naatu boro men abisa ta isa nasinaf.”
15 Ami o kedia̱ sele ke̱ mo͟͡uma ya, mogo͡u du dalaguadi hiye o kedia̱ ta̱ dia̱moko͡u tobou saga̱i̱ kegeno͡u susulo i. Kegei kaha̱ degemo͡u, gulokou ta̱ ke̱me Juda o kedia̱ sa olo͡u fe̱i̱ tefele tobo͡u mo͡u hagulugi, ifine kegeno͡u dala.
15 Basit baiyowayah agim hibai hiobe’atih na’atube hisinaf. Imih iti boun ana veya’amaim iti tur i ra’at tasasar tit, Jews wanawanahimaim etei hiso’ob.
16 Kegemo͡u, Yesuha̱ e̱ dabai o olo͡u fe̱i̱ 11 kege kedia̱ sa Galiliko͡u ya fologa, bito̱u̱ Yesuha̱ imabeedei koko͡u yai.
16 Imaibo bai’ufununayah nah 11 Jesu iu’uwih na’atube hina Galilee oyawamaim hitit,
17 Fologa, Yesu duguomo͡u, yubu sugulo fiyasige duwoguali, e̱moko͡u diho̱ baga̱ tobolo͡u iye, ke̱no͡u si ilo kedia̱ge fima̱i̱ su̱do degele i.
17 nati’imaim hi’i’itin ana weya hikwafir, baise bai’ufununayah afa i erehikasiy auman.
18 Yesuha̱ dia̱moko͡u hagua hafe̱i̱ degemo͡u ko͡u gue tobou, Godiha̱ a̱moko͡u hu̱ hiyedo ke̱ ne̱i̱ dala. Hebeniha̱ bibo͡u, sa sibige̱ ko͟͡umaha̱ bibo͡u olo͡u fe̱i̱be ma̱ hayedu dalagua.
18 Jesu na sisibihimaim bat eo, “Mar naatu tafaram ana roubabaruwen fair etei God ayu itu.
19 Kegei kaha̱ degemo͡u, ni̱ ya, sa sa obiyei olo͡u fe̱i̱ kedia̱me ma̱ dabai degedi o degemabadeba hehegieiba, dia̱ damale̱yodele iba, ni̱ge dia̱me ma̱ Ayebo͡u, e̱ Dihibo͡u, Duo Bolofe̱i̱bo͡u die hu̱ tageya ke̱ fafeleya degema.
19 Isan imih kwanatit kwanan tafaram wanawananamaim sabuw kwanabow au bai’ufununayah hinamatar, naatu God Tamah, God Natun, God Anunin Kakafiyin wabihimaim babataito kwanitih.
20 Ta̱ a̱ ni̱moko͡u tobo͡u di ke̱me ni̱ge dia̱moko͡u ne hehegie tobo͡u ma, dia̱ dulo sesemabadeba. Ni̱ duma, a̱me ni̱bo͡u de dalali, uwage sawisiei kuhe hagua kogulo.
20 Naatu au obaiyunen tur etei kwani’obaiyih hinabosiyasiyar. Naatu kwanaso’ob ayu i mar etei nati biyamaim boro bairi tanama tanan mar yomanin tanatit.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.