Mateus 27
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 Sabiyoumo͡u, mogo͡u du dalaguadi hiye obo͡u, odo odobo͡u olo͡u fe̱i̱ kedia̱ Yesu wouba toloyodema do̱u̱susulo imamo͡u,
1 Maraumanika Firis ukwarih etei naatu regaregah ai’in bairi Jesu morob isan hio hiyabunai sawar.
2 dobogo͟͡u tabe tigama, gamani hiye o Pailatko͡u wolo͡u yai.
2 Basit uman hifatum hibai hitit Roman hai gawan Pilate umanamaim hiyai.
3 Kegemo͡u, Yesu ho o kedia̱moko͡u sesegu o Judasha̱ dugube, Yesube ta̱ saiye to͡u mo͡u, e̱ fi̱ boholo͡u mo͡u solo͡u do degei. Solo͡u do degeimo͡u, sele dio olo͡u fe̱i̱ 30 kege ke̱ boholo͡u ma̱ mala̱ ile, mogo͡u du dalaguadi hiye obo͡u, odo odobo͡u kedia̱moko͡u nela̱mo͡u degei.
3 Judas, yanuwayan Jesu kakafinamaim hiya’iyai i’itin ana veya dogoron rusib, kabay 30 bai matabir na Firis ukwarih naatu regaregah ai’in nahimaim tit, eo
4 E̱ dia̱moko͡u ko͡u gue tobou, a̱me midiho̱ kasaga̱i̱ milou, o a̱ ni̱moko͡u sesegu ke̱me e̱ midiho̱ kasaga̱i̱ ta milo͡u li meiye, ni̱ e̱ woba tolo ile. Ke̱no͡u si dia̱ge ke̱me ei bi mei, ke̱me no͟͡u dugulu keleyode tobolo͡u i.
4 “Ayu asinaf kakaf orot gewasin baban ao emomorob.” Hiya’afut hio, “Nati o a yababan, o akisimo ina’itin inayabunai.”
5 Kege tobolo͡u imo͡u, Judasha̱ sele dio ke̱ Godiha̱ moso̱ kekaimidu hebele fila̱ fogo͡u i. Ilemo͡u, tigiye yo͟͡u e̱ gabagiko͡u tigama fogu fiyamo͡u tolo i.
5 Judas kabay nati Tafaror Bar kabay teya’aya’amaim itaiy re naatu ihamiyih tit in sikan warasa yai morob. Judas kabay bai na rouw ere’er|alt="Judas throwing money down" src="cn01832b.tif" size="col" loc="Mat 27.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.5"
6 Kegemo͡u, mogo͡u du daladi hiye o kedia̱ sele dio ke̱ olo͡u fe̱i̱ kefemamo͡u tobou, sele ko͟͡ume o wouba tolo ile kaha̱ hebe sele. Dige Godiha̱ moso̱ha̱ selebo͡u de geleguo dogogudame.
6 Firis ukwarih kabay hibai hio, “Iti i rara ana kabay, ata ofafar men ebibasit boro Tafaror Bar ana kabay ya’aya’amaim tanayai na’in.”
7 Kegeimo͡u, sele kaha̱ge dia̱ aso͡u kolo ta mamo͡u la̱mo͡u ta̱ do̱u̱susulo i. Sa ke̱me mihi̱ bilika milo͡u gadi o taha̱ sa. Sa a̱i̱ko͡u tie o kedia̱ne hagua dalaguali tofigieibabe keleno͡u widagaleyodema do̱u̱susulo i.
7 Etei’imak hio hibibasit ufunamaim, kabay hibai noukwat bu’urayan ana kamar hitubun, saise nah touman sabuw hai rah ana efan namatar.
8 Kegei kaha̱, ifi ko͡u bo͡u gene obe sa ke̱me Kafei Mu̱ Sayodele idi.
8 Ana’an nati isan kamar wabin “Rara ana Kamar” hibiwab in na iti boun ana veya tit.
9 Dia̱ ke̱ degeibe damale̱do, habage-degele-duguo-tobo͡u di-o Jeremaiaha̱ afu ko͡u tobou saga̱i̱ ke̱no͡u degele i,
9 Naatu abistan dinab orot Jeremiah eo ina iturobe.
10 Tugulo tobolo͡u imamo͡u, sele ke̱ mala̱ ya, mihi̱ bilika milo͡u gadi o kaha̱ sa ke̱ mamala̱ i. Dia̱ ke̱ degeibe Hiye Oha̱ a̱ degeyede tobou saga̱i̱ ke̱no͡u degele i. Jeremaia 19:1-13
10 Noukwat bu’urayan ana kamar hitubun Regah ayu iu’uwu na’atube.”
11 Kegemo͡u, dia̱ Yesu gamani hiye o Pailatha̱ dihi̱le koko͡u tefegimo͡u, e̱ Yesuko͡u yodu, Juda o kedia̱ hiye obe na̱? deimo͡u, Yesuha̱ tobou, na̱ tobolo͡u be damale̱do.
11 Jesu Roman gawan nanamaim bat, naatu gawan Jesu ibatiy, “O Jews sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo. “Nati kuo, ayu boro abi tur anao.”
12 Mogo͡u du dalaguadi hiye obo͡u, odo odobo͡u kedia̱ e̱moko͡u ta̱e biya imo͡u, e̱ ta̱ ta sima tobo͡u li mei.
12 Firis ukwarih naatu regaregah ai’in Jesu ubar hitin tur kakafin isan hio men kafa’imo iyafutimih.
13 Pailatha̱ge, na̱ o ko͟͡udia̱ ta̱ ko͟͡u tobo͡u mo͡u dulube de damale̱, haba gulokou? de yodu.
13 Basit Pilate Jesu iu, “Sabuw kakafih isan ubar hit teo’orereb kunonowar?”
14 Ke̱no͡u si Yesuha̱ ta̱ ta sima tobo͡u li meido. Kegeimo͡u, gamani hiye o kaha̱ ke̱ duguo kesigiemo͡u, fi̱ hiyedo ma̱i̱.
14 Baise Jesu men kafa’imo awanamaim tur ta tit, naatu Gawan orot ana kasiy ra’at ifofofor men kafaita.
15 Sadebe olo͡u fe̱i̱, Gabama I Sawisiei to͡u mo͡u be, gamani hiye o kaha̱ge didio̱ o tano͡u fe̱i̱ telema̱di. O sasa̱i̱ kedio͟͡uno͡u o ta huso͟͡umo͡u be, gamani o kaha̱ o ke̱no͡u telema̱di.
15 Tar Nowaten hiyuw ana veya, gawan hai binanakwar eo na’atube, mar etei dibur barane sabuw hai kok orot menatan tirurubin i ebobotait.
16 Kelegebe, o ta e̱ hu̱ Jisas Barabas, e̱me didio̱ moso̱ko͡u duwei. O ke̱me o sasa̱i̱ kedia̱ tawale ibe, e̱me midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u gadi o.
16 Nati ana veya orot wabin gagamin Jesu Barabas dibur ma’am.
17 Kegemo͡u, o sasa̱i̱ kefei kedia̱moko͡u Pailatha̱ yodu, ni̱ tagalibe, a̱ge o koyo telema̱yede tawale iya? Jisas Barabas? Haba Yesu Kelesuyodele ili ke̱?
17 Naatu sabuw hiru’ay sawar, basit Pilate ibatiyih, “Orot menatan kwakokok diburune anabotait, Jesu Barabas o Jesu Keriso?”
18 E̱ ke̱ yodu kaha̱ sibige̱be ko͡u gue, hiye o kedia̱ Yesuko͡u kona degemo͡u kuhe tolo͡u haguasieidade tawalemo͡u.
18 Anayabin sabuw bobowenamaim Jesu hibai Pilate umanamaim hiya’iyai i so’ob.
19 Pailatbe ta̱ sai filamo͡u duwodi koko͡u duwomo͡u, e̱ sasa̱i̱ha̱, na̱ge do̱u̱do o ke̱me hobo͡u ta̱ sadayedei. Yobe, a̱ ifi tieimi o ke̱ duguomo͡u, a̱ hagi̱ hiyedo degeiyode tobo͡u ma ta̱ dogogu.
19 Pilate baibabatiyen ana efanamaim ma’am, aawan tur iyafar na eo, “Orot nati gewasin isan men abisa ta inasinaf, anayabin fai ayu mim fokarin maiyow isan amim au not ekakasiy”
20 Ke̱no͡u si mogo͡u du dalaguadi hiye obo͡u, odo odobo͡u kedia̱ge o sasa̱i̱ kefegu kedia̱moko͡u fufuguemo͡u, ni̱ Pailatko͡u tobo͡u ba, Barabas telema̱ba, Yesube wouba toloyode tobo͡u mabeede tobolo͡u i.
20 Baise firis ukwarih naatu regaregah ai’in sabuw tafah fair hiyai, Barabas botaitin naatu Jesu asabunin isan Pilate hiokikin.
21 Gamani hiye o kaha̱ yodu, o bolo̱u̱ ke̱diliebe, ni̱ tagalibe, a̱ge o koyo telemo̱u̱ba, ni̱moko͡u ile? Barabasyode tobolo͡u i.
21 Pilate sabuw ibatiyih, “Orot i rou’ab, imih orot menatan kwakokok ana botait?” Etei’imak hiya’afut hio, “Barabas!”
22 Kege tobo͡u mo͡u, Pailatha̱ haba yodu, a̱ge o Yesu, ni̱ tobolo͡u gi Kelesuyodele ili ke̱me kagele? Hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degeyede tobolo͡u i.
22 Pilate sabuw ibatiyih, “Bo Jesu wabin Keriso isan boro mi’itube anasinaf?” Etei’imak hiya’afut hio, “Ku’onaf!”
23 Pailatha̱ dia̱moko͡u yodu, kageimo͡u? E̱ midiho̱ kasaga̱i̱ kagei ke̱ milo͡u lou? Ke̱no͡u si o sasa̱i̱ kedia̱ haba hili̱gedo tobolo͡u i, hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degeyedele i.
23 Pilate ibatiyih, “Abisa kakafin sinaf?” Baise sabuw hitar koukuw hio, “Ku’onaf!” Sabuw rou’ay gagamin nahimaim Pilate Jesu ibatiy|alt="Jesus placed before crowd" src="CN01822b.tif" size="col" loc="Mat 27.23" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.23"
24 Kegemo͡u, Pailatha̱ dugube, o sasa̱i̱ kedia̱ e̱ ta̱ ke̱ dulo ile saga̱i̱ mei. Dia̱ gofo͟͡u dege biyaleyodeimo͡u duguomo͡u, e̱ hue̱i̱ do͡u lamo͡u, die dihi̱le koko͡u e̱ dobogo͟͡u bigiligi tobou, o ko͟͡u wouba tolo ile kaha̱ hebe ke̱me ma̱ bi mei. Ni̱o͡u ni̱ bino͡u.
24 Pilate naniyan bai men karam boro ef ta tasinaf, naatu sabuw auman kougeyagey hibusuruf, imih harew bai sabuw etei nahimaim uman sauwen eo, “Ayu iti orot namomorob isan men ana ubar anabaimih. Nati i kwa akis a ubar.”
25 O sasa̱i̱ olo͡u fe̱i̱ kedia̱ tobou, o ke̱ wouba tolo ile kaha̱ hebe ke̱me eibo͡u, ei sisigo̱bo͡u ei biyode tobolo͡u i.
25 Sabuw etei hiya’afut hio, “I namomorob ana ubar i aki anab naatu natunatu auman ana ubar hinab.”
26 Kegemo͡u, Pailatha̱ didio̱ o Barabas telema̱i̱. Ke̱no͡u si, Yesube ami o kedia̱moko͡u sesegumo͡u, tigi dofo͡u ye wala i. Wala imo͡u, Pailatha̱ hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degemabeede tobou.
26 Imaibo Pilate Barabas botait, naatu Jesu wabir ana baiyowayah iuwih, onafin isan hibai hin.
27 Kegemo͡u, gamani o kaha̱ e̱ ami o kedia̱ Yesu wolo͡u ya, gamani moso̱ kekaimidu fologamo͡u, ami o olo͡u fe̱i̱do kefeguo, Yesu sile̱ma̱ tefeleiguei.
27 Imaibo Pilate ana baiyowayah Jesu hibai hin gawan ana bar hitit, nati’imaim baiyowayah etei hiru’ay hibebera’uh.
28 E̱ duledu tafalamo͡u, dia̱ e̱ yukuei telemo͡u, yukuei we̱i̱ degei sasado ke̱ ka̱gile i.
28 Ana faifuw hi’oromen, faifuw namar hibai hi’us,
29 Kegemamo͡u, tigi aye̱bo͡u ta mala̱mo͡u, hiye o kedia̱ heti saga̱i̱ kege milo͡u gamamo͡u, e̱ widileto͡u mugulo i. Dia̱ biya ta mala̱mo͡u, e̱ dobogo͟͡u deleko͡u to͡u giemo͡u, yubu sugulo fiya duwoguali, e̱moko͡u susuga tobolo͡u yilo̱ i, Juda o kedia̱ hiye o na̱ gusugu bolofe̱i̱yodele i.
29 kokor hififin ukwarin ana raramamih hiyara’ah, uman ana asukwafune tu hitin, nanamaim suh hiyowen hi’i’iyab hio, “Jews hai aiwob tanabora’ara’ah.”
30 Dia̱ e̱moko͡u koso heseligi, biya e̱ tou ke̱ mala̱mo͡u, e̱ widileto͡u hili̱gedo wala i.
30 Yumatan hikwaitututur, uman tu hibosair ukwarinamaim hiborabirab.
31 Susuga tobolo͡u yilo̱ imamo͡u, yukuei ka̱gi ke̱ telemo͡u, haba yo͟͡u e̱ yukuei ke̱ ka̱giemo͡u, wolo͡u yai, hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degele ilamo͡u.
31 Hibi’i’iyab ufunamaim, faifuw hi’us ma’am hibosair ana faifuw hibow hina hi’us, imaibo hibai hin onafin isan.
32 Ami o kedia̱ Yesu wolo͡u yolugi, sa Sailini o ta hagumo͡u dugulo i. E̱ hu̱be Saimon. Geleguomo͡u, hebe fufuguoma̱i̱ ke̱ hebele iyedema fisile imo͡u, o kaha̱ hebele i.
32 Hitit hinan efamaim Sairini orot wabin Simon bairi hitar naatu baiyowayah hi’ukikin Jesu ana onaf bai e’abar.
33 Yolugi, bito̱u̱ huyadefe̱i̱ ta, e̱ hu̱ Golgotako͡u fologai. Hu̱ kaha̱ e̱ sibige̱be O Widio Dio Sa.
33 Hina efan wabin Golgotha imaim hitit, nati efan hibiwab yabin efan ana itinin i orot ukwarin ana gifow na’atube.
34 Fologamo͡u, o kedia̱ Yesuko͡u tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udobo͡u, mola afi hiyedo ke̱bo͡u de ne̱i̱mo͡u, e̱ nala̱ dugu, afi degeimo͡u, nali̱ mei.
34 Nati’imaim wine harew tenakuyakuy auman hisartabir Jesu tomanih hitin bai kakartubun ufunamaim kwahir.
35 Ami o kedia̱ e̱ hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degemamo͡u, e̱ yukuei tano͡u tano͡u mala̱ ilamo͡u igi saga̱i̱ ke̱ hebese yale̱ i. O koyoha̱ ya̱i̱ye bolo̱ degeibabe, e̱ yukuei ta molo͟͡uyodemamo͡u.
35 Naatu hi’o’onaf ana veya arowamaim ana faifuw hikusib hifaram hibow.
36 Ya̱ma mei degeimo͡u, dia̱ keleno͡u kege e̱no͡u baha duweguei.
36 Imaibo nati’imaim himarir Jesu hima’uh hima.
37 Hebe fufuguoma̱i̱, Yesuha̱ widio tageto͡u be ko͡u gue nala̱ma dio͡u golo͡u i,
37 Naatu tafanamaim ubar hibitin ana tur hikirum hikubar, “ITI I JESU, JEW SABUW HAI AIWOB.”
38 Hiyou mo͟͡udi o bolo̱u̱ne Yesuha̱ figiya ke̱ hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degele i. Tabe dobogo͟͡u deleko͡u, tabe dobogo͟͡u fofo͟͡uko͡u.
38 Naatu bainowan orot rou’ab Jesu bairi hi’onafih, ta ana beyawane ta ana asukwafune.
39 O sasa̱i̱ su̱do ima haguama dele iligi, Yesuko͡u susuga tobolo͡u i. Widio bogolo͡u iligi ko͡u gue tobolo͡u i,
39 Sabuw nanane hinan ukwarih hita’asi’asiy ubar hitin tur kakafih maiyow Jesu hi’i’iyab hio,
40 na̱ Godiha̱ moso̱ igile fila̱ba, haba ebeledo sawisiei kamadiano͡u kelege togoma mei degeleyode tobo͡u mo͡u ei dulo i. Na̱me Godiha̱ Dihi debabe, na̱ no͟͡usie dogo͡u guoba, hebe fufuguoma̱i̱ to͡u fogo͡u migiyede tobolo͡u i.
40 “Tafaror bar tarabounin veya tounu wanawananamaim wowabin sawaramih io! Bo o God Natun na’at kwiyawasi cross afe’enane kure’eban a’it?”
41 Mogo͡u du dalaguadi hiye obo͡u, Mosesha̱ kuolo͡u yo dulo i obo͡u, odo odobo͡u kedia̱ne haguasie, Yesuko͡u susuga tobolo͡u yilo̱ i.
41 Ef ta’imon firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in auman Jesu hi’i’iyab hio,
42 E̱ge o ilo kelebe ko͡u dogo͡u gudiye, ke̱no͡u si yo͟͡usiebe ta dogo͡u guyo mei. O ko͟͡ume Israel o kedia̱ hiye o, e̱ hebe fufuguoma̱i̱ to͡u fogo͡u migibasi, di duguoba damale̱yodele ile.
42 “Sabuw afa iyawasih, baise i taiyuwin men karam boro niyawas, Israel sabuw hai aiwob! Bo cross afe’enane boun nare tana itin boro tanitumitum.
43 E̱ Godiko͡u damale̱yodema, a̱me Godiha̱ Dihiyode tobou kaha̱ degeimo͡u, Godiha̱ tagaibabe, e̱ dogo͡u gulo saga̱i̱yode tobolo͡u i.
43 God i bitumitum, bo God boun iyawasiban ta’itin, anayabin i taiyuwin i God Natun rouw eo.”
44 Ke̱no͡u tefei, hiyou mo͟͡udi o bolo̱u̱ hebe fufuguoma̱i̱ko͡u tafalagua ke̱diliene Yesu susuga tobolo͡u i.
44 Ef ta’imon bainowah orot rou’ab Jesu bairi hi’onafih hi’inu’in ubar hitin tur kakafih hi’u.
45 Kegemo͡u, agali duo kelege, sa olo͡u fe̱i̱ hulia̱ degemo͡u dalali, habi 3 klok degei.
45 Veya yen tafat yan tafaram etei gugum inu’in veya botabir re 3 korok bai.
46 Habi 3 klok saga̱i̱ kege degeimo͡u, Yesuha̱ yo͟͡u e̱ ta̱e hili̱gedo ko͡u gue haguisa tobou,
46 Veya 3 korok na’atube, Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Eloi, Eloi Lema Sabachthani?” Anayabin, “Au God, au God, aisim ihamiyu?”
47 O ilo kele tafalagua kedia̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u, o ko͟͡ume Elaija haguisoluyode tobolo͡u i.
47 Sabuw afa nati’imaim hibatabat hinowar hio, “Elijah isan eafa’af kwanowar.”
48 Kelegeno͡u, die o taha̱ fo̱u̱kua ile, bi suo degei ta mala̱mo͡u, hebe kolo hue̱i̱ dou afido koko͡u muguomo͡u, hebeya ta koko͡u tigama mala̱ hagua hebele fogu, Yesuha̱ na̱yadomo͡u.
48 Naatu orot ta nunuw in sawar ta biyan sou’usau bai, wine tenakuyakuy butu’ub, eot ra’ah Jesu awanamaim yai tomamih.
49 Ke̱no͡u si o ilo kelege tobou, you, di Elaijaha̱ de haguaba dogo͡u guba dugulo deba dia dalame.
49 Baise sabuw afa hio, “Kubat, Elijah nan nabiyawas tana’itin!”
50 Kegemo͡u, Yesu e̱ haba hili̱gedo gua̱ma tolo i.
50 Jesu iban maiye fanan aumetawat rerey, naatu ayubin tabaratait.
51 Kelegeno͡u, yukuei hiyedo, Godiha̱ moso̱ko͡u duladi ke̱ sugu̱to͡u ge duoyado ke̱ bafolo͡u mugu. Haba gigimane hagulugi, igi hiyedo bafigisei.
51 Faifuw Tafaror Bar wanawanan hita’iy re efan kakafiyin hirafut inu’in yate rusib re in uran tit rou’ab himatar, iriyoy tit kabay hitaseseb.
52 Tofigiei widagai a so͟͡useimo͡u, Godiha̱ o sasa̱i̱ afu tofigiei su̱do kedia̱ hagua̱ma,
52 Rah awah hiha’e, sabuw kakafiyih moumurih na’in marasika himorob hi’inu’in etei hiyawas himisir.
53 widai sa to͡u fogo͡u fogo͡u yai. Yesu e̱buko͡u ko͡u hagua̱ma imo͡u, dia̱ Godiha̱ sa Jerusalemko͡u fologoumo͡u, o sasa̱i̱ su̱doye dia̱me tofolo͡u imo͡u dugulo i.
53 Hai rah hitumaren hitit, Jesu morobone mimisir ufunamaim, murumurubih etei hitit hin Jerusalem hitit, sabuw moumurih na’in hi’itih.
54 Ami o kedia̱ hiye obo͡u, e̱ ami o olo͡u fe̱i̱bo͡u dia̱ Yesu dia dalaguali, gigimabo͡u, degegai olo͡u fe̱i̱ ke̱bo͡u de duguomo͡u, gue̱ degemo͡u, damale̱do, o ko͟͡ume Godiha̱ Dihiyodele i.
54 Baiyowayah hai orot ukwarih naatu baiyowayah afa bairi nati’imaim Jesu hima’uh hima’am iriyoy hitatam, naatu abisa’awat himamatar hi’itah hai bir ra’at hio, “Turobe iti orot i anababatun God Natun!”
55 Sasa̱i̱ su̱do kedia̱ne ahu saga̱i̱ dege masele tefeleiguei. Sasa̱i̱ kedia̱me Yesu seselemo͡u, sa Galili to͡u fogo͡u mo͡u, Yesu dogo͡u gulamo͡u haguasiei.
55 Nati’imaim baibin moumurih na’in hina ef yokaika hibat abisa’awat himamatar hi’itah. Iti baibin i Galilee’ine Jesu hi’ufunun bairi hina hibibais.
56 Sasa̱i̱ tabe e̱ hu̱be Maria, sa Makdala sasa̱i̱. Tabe Maria ta, o Jemsbo͡u Josepbo͡u dilie adio͡u. Sasa̱i̱ tabe Sebediha̱ dihi bolo̱u̱ ke̱dilie duo͡u.
56 Baibin wanawanahimaim i Mary Magdalene, Mary, James, Joseph hairi hinah naatu Zebedee aawan.
57 Habido degeimo͡u, bibo͡u o ta Pailatko͡u i. O ke̱me sa Arimatea tie o. E̱ hu̱be Josep. E̱ne Yesuha̱ dabai degedi o dege delei.
57 Birabirab auman orot sawar wairafin, wabin Joseph ana tafaram Arimathea’ane na tit. Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta, baise wa’iwa’iramaim bi’ufununun. Tafaror bar wanawanan faifuw taseb ro’ab himatar|alt="temple veil being torn down" src="CN01843B.TIF" size="col" loc="Mat 27.57" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.57"
58 E̱ Pailatko͡u folo yodu, na̱ bolo̱yodeba, a̱ Yesu tei molo͟͡u? Josepha̱ kege yodumo͡u, Pailatha̱ ami o kedia̱moko͡u Yesu tei ke̱ mala̱ba Josepko͡u ne̱mabeedei.
58 Joseph na Pilate nanamaim tit, Jesu biyan bai na ya’in isan fefeyan, naatu Pilate ana baiyowayah uwih Jesu biyan hibai hitin.
59 Kegeimo͡u, Josepha̱ ile, Yesu tei mala̱ hebele migile, yukuei fo̱ degei bolo̱do kaha̱ tigama mala̱ ilemo͡u,
59 Joseph, Jesu biyan bai faifuw boubunamaim sum
60 ulou yo͟͡u ko͡u dama fogou kodu dogogu. Dogoguomo͡u, igi hiyedo ta mala̱ wofegelema̱ hagua, ulou dai a tefeguo fogo͡u i.
60 bai in hub boubun i isan iti boro’omo to naiwanamaim bai inu’in, imaim Jesu yai naatu kabay ifururuw na sou hir naatu ana ubar in.
61 Sa Makdala sasa̱i̱ Mariabo͡u, Maria tabo͡u dilie widai sa ke̱ hafe̱i̱ dege masele duweguei.
61 Mary Magdalene naatu Mary, James, Joseph hairi hinah i rah rewan rounane himare hima hi’itin.
62 Misiholo duwodi sawisiei kaha̱ nale̱ kefele idi sawisiei ke̱ mei degemo͡u, sabiyoumo͡u, mogo͡u du dalaguadi hiye obo͡u, Farisi obo͡u kedia̱ Pailatko͡u yamo͡u tobolo͡u i,
62 Mar natot i boro Sabbath ana veya, imih Firis ukwarih naatu Pharisee hina Pilate nanamaim hitit
63 hiye o, eige ogo͡u gadi o kaha̱ tolo ili mei kelegebe, e̱ ko͡u gue tobo͡u mo͡u du, sawisiei kamadia mei degeiba, a̱ hagua̱ma ileyodei.
63 hio, “Regah ni’i orot baifufuwenayan yawasin ma’am eo, ‘Ayu boro veya tounu ufunamaim morobone anamisir.’ Iti na’atube eo i aki anotanot.
64 Kegei kaha̱, na̱ ami o kedia̱moko͡u tobo͡u ba, dia̱ sawisiei kamadia kege tei widai sa ke̱ defe̱i̱do dia dalaguamabeede tobo͡u yedele i, e̱ dabai degedi o kedia̱ tei ke̱ hiyouye mala̱ba, o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u e̱ tolomo͡u hagua̱ gehe̱ degeiyode tobolo͡u iye deba. Kegeligi, die ogo͡u gai ta̱ ebele kaha̱ e̱ ogo͡u gai ta̱ afu ke̱ gabaiye.
64 Isan imih akokok baiyowayah afa iniyafarih hinan rah hinama’uh hinama veya tounu, saise ana bai’ufununayah boro men hinan biyan hinabain hinabihir, naatu morobone misir maiye hinarouw hinao sabuw hinifuwihimih. Anayabin baifuwen iti boun natitit boro kakafin anababatun men wan anabifuwen na’atube’emih.”
65 Pailatha̱ tobou, ni̱ ile, ami o ilo kele tobo͡u ba ya, ni̱o͡u ko͡u tewe saga̱i̱ kegeno͡u widai sa ke̱ defe̱i̱do dia dalamabeede tobo͡u mabeede tobou.
65 Pilate iyafutih eo, “Ma’utenayah orot kwa aso’obamaim kwanabuwih naatu kwana’uwih matah toniwa’an rah hinama’uh gewas hinama.”
66 Kegemo͡u, hiye o kedia̱ ya, tei widai koko͡u fologamo͡u, widai a tefegu igi koko͡u maka dogoguomo͡u, ami o widai ke̱ dia dalagualene dogogulo i.
66 Basit hitit hin rah ana etawan kabay tafanamaim kwah hiyai, naatu ma’utenayah orot nati’imaim rah hima’uh hima. Mautenayah rah awan hibat firis bairi teo|alt="soldiers guarding tomb" src="cn01849b.tif" size="col" loc="Mat 27.66" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.66"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.