Mateus 23
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 Kegemo͡u, Yesuha̱ o sasa̱i̱ kefeguo dalagua kedia̱bo͡u, yo͟͡u e̱ dabai degele idi obo͡u kedia̱moko͡u tobou,
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 kuolo͡u yo dulo i obo͡u, Farisi obo͡u kedia̱me Mosesha̱ degei midiho̱ ke̱no͡u milo͡u ga idi.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Kegei kaha̱ degemo͡u, dia̱ hehegile ili olo͡u fe̱i̱ ke̱me ni̱ dulo sesema. Haba, midiho̱ dia̱ milo͡u ga idi ke̱me ni̱ degedama. Yobe, midiho̱ dia̱ hehegie tobolo͡u idi ke̱me dio͟͡u ta milo͡u ga idiyo mei kaha̱ degeimo͡u.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Dia̱ge bi hagi̱ dege tigama, o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u ma̱diye ke̱no͡u si hagi̱ hebeli ke̱me dio͟͡une ta dogo͡u gulo idiyo mei.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 Dia̱ degele idi olo͡u fe̱i̱ ke̱me, o sasa̱i̱ kedia̱ duguyadomo͡u no͡u degele idi. Godiha̱ ta̱ nala̱gai sadi yukuei ke̱me hiyedo ke̱no͡u ka̱ma suluguadi. Yukuei sasado kaha̱ yosiko͡u tigi sasado ke̱ gogomoguema ke̱no͡u ka̱ma suluguadi.
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 Oe nale̱ hiyedo kefema digumo͡u, nala̱ idi kelegene, dia̱me duwodi bolofe̱i̱do koko͡u duwogualeno͡u tagale idi. Egei moso̱ko͡u ne fologamo͡u be, egei tobolo͡u o ke̱ hafe̱i̱do dege duwogualeno͡u tagale idi, o sasa̱i̱ kedia̱ge dia̱me hu̱bo͡u odade tawamabadomo͡u.
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 Kefegudi sa koko͡u suluguadine, oe dia̱ duguo agali bolofe̱i̱yodele ile ke̱no͡u tagale idi. Oe dia̱me tisa hiyeyodele ile ke̱ne dia̱ tagale idiyode tobou.
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 Ke̱no͡u si obege ni̱me hobo͡u tisa hiyeyodele idama. Yobe, ni̱ Tisabe tano͡u fe̱i̱. Ni̱ olo͡u fe̱i̱be eye̱ mala̱no͡u dege dalama.
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 Sa sibige̱ kuoko͡u o ta ni̱ ayeyodedama. Ni̱ Ayebe tano͡u fe̱i̱, hebenito͡u duwo ke̱no͡u.
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 Haba tabe, obege ni̱me hiye oyodele idama. Ni̱ Hiye Obe tano͡u fe̱i̱. E̱me Godiha̱ makai o Kelesuno͡u.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 Ni̱ o tano͡u fe̱i̱ tae ni̱ hiye o degeba, e̱ ni̱ dogo͡u gulo.
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 Yobe, o koyoha̱ yo͟͡u e̱ hu̱ ke̱no͡u hebele fogubabe, Godiha̱ge o ke̱me huyafe̱i̱ degele. O koyoha̱ yo͟͡usie huyafe̱i̱ degeibasi, Godiha̱ge e̱ hu̱ ke̱ hebele fogulo.
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 — ausente —
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 — ausente —
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 Kuolo͡u yo dulo i obo͡u, Farisi obo͡u ni̱me ni̱o͡u tawaibo͡u. Ni̱me ta̱eno͡u tobolo͡u idi o. Ni̱ suluguadibe, abogo͟͡u abo͡u, mosoleye dawalayabo͡u de o kamo͡u suluguadi, o ilo kelege ni̱ egei dudi o degemabadomo͡u. O taha̱ ni̱ ta̱ dulo seseimo͡u be, ni̱ e̱moko͡u hehegieimo͡u, e̱ne dou sa kaha̱ a ke̱no͡u sesedi. Damale̱do, midiho̱ kasaga̱i̱ e̱ milo͡u gadibe ni̱ milo͡u di ke̱ gabai dala.
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 Ni̱o͡u tawaibo͡u. Ni̱ o sasa̱i̱ hehegielamo͡u degele ilibe, ni̱me diho̱ du degei o saga̱i̱. Yobe, ni̱ge obe Godiha̱ moso̱ kaha̱ hu̱ya ke̱ ta degeleyodema maka dege tobo͡u babe, ta̱bo͡u meiyode tobolo͡u idi. O taha̱ Godiha̱ moso̱ kaha̱ sele igi gol kaha̱ hu̱ya ke̱ ta degeleyodema maka dege tobo͡u babe, ni̱ge e̱ tobolo͡u ke̱me Hiye Oha̱ dihi̱le koko͡u damale̱do degeyede tobolo͡u idi.
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 Ni̱me toto͡u degele i, diho̱ du degei o saga̱i̱. Godiha̱ dugulube, sele igi gol e̱ moso̱ kodu dala ke̱me sibige̱bo͡u mei dugulu. Sele igi gol ke̱me Godiha̱ moso̱ kodu dala mei debabe, mabo͡u sa̱ degei dala. Godiha̱ moso̱ ke̱no͡u si hu̱bo͡u.
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 Haba tabe, ni̱ tobolo͡u idibe, o koyoha̱ Godiha̱ gali sidi igima̱i̱ kaha̱ hu̱ya ke̱ ta degeleyodema maka dege tobo͡u babe, ta̱bo͡u meiyode tobolo͡u idi. O taha̱ gali e̱ igima̱i̱ koko͡u silamo͡u degeli kaha̱ hu̱ya ke̱ ta degeleyodema maka dege tobo͡u babe, ni̱ge e̱ tobolo͡u ke̱me Hiye Oha̱ dihi̱le koko͡u damale̱do degeyede tobolo͡u idi.
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 Ni̱me diho̱ du degei o saga̱i̱. Godiha̱ dugulube, gali igima̱i̱ koto͡u dala ke̱me hu̱bo͡u mei dugulu. Gali ke̱me Godiha̱ igima̱i̱ koto͡u sili mei debabe, mabo͡u sa̱ degei dugulu. Godiha̱ igima̱i̱ ke̱no͡u si hu̱bo͡u dala.
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Kegei kaha̱ degemo͡u, o koyoha̱ Godiha̱ gali sidi igima̱i̱ kaha̱ hu̱ya ke̱ maka dege tobo͡u babe, o kaha̱ge igima̱i̱bo͡u, gali silamo͡u degeli ke̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ kaha̱ hu̱ya ke̱ maka dege tobo͡u di.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 Haba, o koyoha̱ Godiha̱ moso̱ kaha̱ hu̱ya ke̱ maka dege tobo͡u babe, o kaha̱ge moso̱bo͡u, moso̱ obo͡u moso̱ kodu daladi ke̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ kaha̱ hu̱ya ke̱ maka dege tobo͡u di.
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 Haba, o koyoha̱ hebeniha̱ hu̱ya ke̱ maka dege tobo͡u babe, o kaha̱ge Godibo͡u, e̱ duwodibo͡u olo͡u fe̱i̱ kaha̱ hu̱ya ke̱ maka dege tobo͡u di.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 Kuolo͡u yo dulo i obo͡u, Farisi obo͡u ni̱me ni̱o͡u tawaibo͡u. Ni̱me ta̱eno͡u tobolo͡u idi o. Ni̱ kasalabo͡u, segei daga dagabo͡u de kefema dogoguemo͡u i olo͡u fe̱i̱ 10 kege dalaguamo͡u be, tano͡u ta mala̱mo͡u, Godiko͡u nele̱ idi. Ke̱no͡u si midiho̱ bolo̱ ilo kele ni̱ toto͡u degele idibe, do̱u̱do midiho̱bo͡u, solo͡u do degedi midiho̱bo͡u, degeleyodei ke̱ degedi midiho̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ ke̱me ni̱ toto͡u degele idi. Midiho̱ bolo̱do olo͡u fe̱i̱ ke̱me defe̱i̱do kegeno͡u degele dalamabeedei. Midiho̱ bolo̱ ni̱ ko͡u degele idi ke̱ne to͡u fogo͡u dama.
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 Ni̱ o sasa̱i̱ hehegielamo͡u degele i kelegebe, ni̱me diho̱ du degei o saga̱i̱. Ni̱ge obe nale̱ saiko͡u sosi dalaguamo͡u mo͟͡uma hebesedi saga̱i̱, kege degele idiye, ke̱no͡u si wai kamel hiyedo nale̱ saiko͡u dala ke̱me ta duguli mei, na̱ma to͡u gudi.
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 Kuolo͡u yo dulo i obo͡u, Farisi obo͡u ni̱me ni̱o͡u tawaibo͡u. Ni̱me ta̱eno͡u tobolo͡u idi o. Ni̱ge ni̱ kopebo͡u melekibo͡u be tageto͡u no͡u bigile idi. Duledube sibigi hiyedo dalaye, ke̱no͡u si ni̱ ta bigile idiyo mei. Nebe, ni̱ duledu sibigi dalabe, bima̱i̱ duguo tagadi midiho̱bo͡u, haba ni̱o͡u ni̱ fima̱i̱no͡u sesele idi midiho̱bo͡u ke̱ su̱do ama̱ma̱i̱ dala.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 Farisi o dia̱ma, ni̱me diho̱ du degei o saga̱i̱. Ni̱ kope duledu bigibabe, tageto͡u ne bolo̱no͡u dalale.
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 Kuolo͡u yo dulo i obo͡u, Farisi obo͡u ni̱me ni̱o͡u tawaibo͡u. Ni̱me ta̱eno͡u tobolo͡u idi o. Ni̱me tei widagai sa bologua̱do similo͡u gai ke̱ sa̱ degei. Obe dugulube, fo̱ degei nebo͡u do. Ke̱no͡u si duledube, tei kaha̱ diobo͡u hui̱bo͡u tabale i dalagua ke̱ sa̱ degei.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Ni̱me ke̱no͡u tefei. Obe dugulube, tageto͡u be ni̱me do̱u̱do o. Haba duledube, ni̱me kuolo͡u gobo͡u gidi midiho̱bo͡u, ta̱eno͡u tobolo͡u idi midiho̱bo͡u ke̱ degedi o.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 Kuolo͡u yo dulo i obo͡u, Farisi obo͡u ni̱me ni̱o͡u tawaibo͡u. Ni̱me ta̱eno͡u tobolo͡u idi o. Habage-degele-duguo-tobo͡u di-o tofigile i kedia̱ widagai sa koko͡u ni̱ dabai degele idi. Do̱u̱do o tofigile i kedia̱ widagai sa ke̱ne ni̱ bologua̱do similolo͡u idi.
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 Ni̱ge, eibe ko͡u guai o kedia̱bo͡u de tofolo͡u i debabe, eige dia̱ degele idi saga̱i̱ ke̱me ta degele mei, habage-degele-duguo-tobolo͡u-idi-obe ta woumo͡u tofigieiyo meiyodele idi.
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Ni̱ kege tobo͡u di kaha̱ hegilibe, ni̱me o, habage-degele-duguo-tobolo͡u-idi-o wala i o kedia̱ die soso͡u yode tobolo͡u ili.
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 Midiho̱ kasaga̱i̱ ni̱o͡u milolo͡u idi ke̱me hobo͡u dafadama. Ni̱o͡u ni̱ ko͡u guai o kedia̱ degele idi saga̱i̱ ke̱no͡u tefema.
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 Ni̱me bei kasaga̱i̱, hiye̱ bei sa̱ degei. Ta̱ sale kelegebe, ni̱me dou sako͡u yale. Ta kama fosigile saga̱i̱ mei.
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Kegei kaha̱ degemo͡u, ni̱ duma, a̱ tobo͡u ba, habage-degele-duguo-tobolo͡u-idi-obo͡u, tewe obo͡u, kuolo͡u yo dulo i obo͡u kedia̱ ni̱moko͡u haguasie hehegile ile. Ke̱no͡u si ilo kedia̱me ni̱ wala iba tofigile. Ni̱ge ilo kedia̱me hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degele ile. Haba, ilo kedia̱me ni̱ egei moso̱ko͡u ge tigi dofo͡u ye woma to͡u fofo͡u gueiba, sa sa iloya kusia fosige suluguale.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 Hebe kasaga̱i̱ ni̱ molo͟͡ube, do̱u̱do o, sa sibige̱ kuoko͡u deleiguei ke̱, ni̱ ko͡u guai oe wala i kaha̱ hebe ke̱ molo͟͡u. Damale̱do, ni̱ ko͡u guai oe do̱u̱do o Abel woumo͡u tolo i kelege tofogo͡u haguabe demo͡u, o Berekiaha̱ dihi Sekaraia, Godiha̱ moso̱ iloko͡u dalamo͡u, gali sidi moso̱ iloko͡u dalamo͡u, duo kele wala imo͡u tolo i koko͡u.
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 A̱ ni̱moko͡u damale̱do tobolo͡u kuhe̱. Midiho̱ kasaga̱i̱ afu kege degele i kaha̱ hebe kasaga̱i̱ ke̱me ifi dalagua o ni̱ molo͟͡u.
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, sa Jerusalem o sasa̱i̱, ni̱ge habage-degele-duguo-tobo͡u di-o kedia̱ wala imo͡u tofigile i. O Godiha̱ tobo͡u mo͡u ni̱moko͡u haguasiei kedia̱ne, ni̱ igiye wala imo͡u tofigile iye, ke̱no͡u si a̱ ni̱moko͡u solo͡u do hiyedo degeli. Sio ayomo͡u osobo͡u kaha̱ e̱ dihi tifigiya hayedu kefeguo duwodi saga̱i̱ ke̱no͡u tefele, a̱ge ni̱me ko͡u mo͟͡uma kefegulo tagadiye, ke̱no͡u si ni̱ge ta tagale idiyo mei.
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 Duguma, obe ni̱ sa ko͟͡u makoma mei degeibabe, ni̱me bologua̱ dalaguale mei.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Ni̱ duma, a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, ni̱ge a̱me haba ta dugulo mei dalaguali, habage ni̱,
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.