Mateus 20
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, hebeni Hiye Oha̱ o sasa̱i̱ wolo͡u daladi ke̱me ko͡u guei, sa hiyedo tou o taha̱ gusugudo e̱ hebe haiko͡u sele dabai degele o ilo kele kolugi dugu saga̱i̱ kegei.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Hebe hai obo͡u o kaha̱ ko͡u gue tobou, ifi dabai mei degeiba, ni̱ tano͡u tano͡u sele dio tano͡u tano͡u mo͟͡umo͡u ileyode tobo͡u mo͡u, dabai degedi o kedia̱ bolo̱yodema ya, e̱ hebe haimiko͡u fologamo͡u dabai degele i.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Sabiyamo͡u, 9 klok saga̱i̱ kelege, hebe hai obo͡u o kaha̱ haba ilemo͡u dugube, o ilo kelebe kefegudi sa koko͡u mo͡u tafalaguamo͡u dugu.
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 E̱ o kedia̱moko͡u, ni̱ne ma̱ hebe haimiko͡u ya, dabai degema mei degeibasi, a̱ ni̱moko͡u hebe do̱u̱do dabai ni̱ degei ke̱no͡u tefele nele̱yode tobou.
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 E̱ kege tobo͡u mo͡u, dia̱ ya, e̱ hebe haimiko͡u fologamo͡u dabai degele i. Habage, agali 12 klok kelegebo͡u, haba habi 3 klok kelegebo͡u, e̱ haba ile o tage mo͟͡uma haguamo͡u, e̱ hebe haimiko͡u ya fologamo͡u dabai degele i.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Haba habi 5 klok saga̱i̱ kelegene, e̱ ilemo͡u dugube, o ilo kelene mo͡u kege tafalaguamo͡u dugu. Kageiye, ni̱me gusugu kelege mo͡u no͡u tafalaguali, habi degeiya? de yodu.
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 Kegeimo͡u, dia̱ge, o tae eimoko͡u dabai ta degemabeede tobo͡u li meiyode tobolo͡u i. Kegeimo͡u hiye o kaha̱ge, ni̱ne ma̱ hebe haimiko͡u ya, dabai degemabeede tobou.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Kegemo͡u, hulia̱ degela deimo͡u kelege, hebe hai obo͡u kaha̱ e̱ dabai dia daladi o koko͡u ko͡u gue tobou, dabai degele ili o olo͡u fe̱i̱ kedia̱ haguisouba haguasieiba, na̱ die dabai degei kaha̱ hebe ke̱ ne̱yedei. Na̱ dabai kaha̱ hebe ke̱ ne̱mo͡u ilebe, na̱ uwage yai o kedia̱moko͡u buko͡u yomogo͡u fimaba, haba dia̱buko͡u yai o kedia̱moko͡u be uwagedo fiyede tobou.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 O habi 5 klok kelege dabai yoma degele i o kedia̱ haguasie, dia̱ tano͡u tano͡u, sele dio tano͡u tano͡u mala̱ i.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Kegele iligi, o dabai dia̱buko͡u do degele i o kedia̱ uwagedo haguasiemo͡u, dia̱me sele su̱do molo͟͡udade tawale iye, ke̱no͡u si dia̱ne o tano͡u tano͡u, sele dio tano͡u tano͡u mala̱ i.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 O kedia̱ dugube, dia̱ne sele diobe tano͡u tano͡u mo͟͡umo͡u duguomo͡u, hebe hai obo͡u ko͡u gofo͟͡u dege tobolo͡u i,
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 o uwagedo haguasie dabai degele ibe, dia̱ dabai huyafe̱i̱ degele iye, ke̱no͡u si na̱ge dia̱moko͡u be dabai kaha̱ hebe eimoko͡u ne̱i̱ saga̱i̱ ke̱no͡u tefele ne̱i̱. Eino͡u si agali difi hiyedo ke̱bo͡u de duguomo͡u dabai hiyedo degemo͡u hagulugi, hulia̱ degela deimo͡u kelegeno͡u dabai olo͡u fe̱i̱ kuhe mei degei.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Kegemo͡u, hebe hai obo͡u o kaha̱ge dabai degei o tano͡u taha̱ ta̱ simamo͡u ko͡u gue tobou, mogo, a̱ na̱moko͡u midiho̱ kasaga̱i̱ ta milo͡u li mei. Da ko͡u fima̱i̱ tano͡u fe̱i̱ degei kaha̱ degeimo͡u, na̱ dabai degei kaha̱ hebe ke̱me sele dio tano͡u fe̱i̱ mo̱u̱.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Na̱ ne̱ dabai degei kaha̱ hebe ko͟͡u mala̱ fogo͡u iyedei. A̱ o uwage dabai degei o koko͡u ne na̱moko͡u ne̱i̱ saga̱i̱ ke̱no͡u tefele nele̱.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Ma̱ selebe ma̱ bino͡u. A̱ ma̱ seleye degele saga̱i̱ ke̱ne ma̱ bino͡u. Na̱ kageiye, a̱ ma̱ sele o kedia̱moko͡u ne̱i̱ koko͡u kona degeiya?
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Kegemo͡u, Yesuha̱ tobou, ke̱no͡u tefei, o sasa̱i̱, ifi habageko͡u do dalagua kedia̱me amulo̱ yale. Ifi amulo̱ yolu kedia̱me habageko͡u do yale.
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Sa Jerusalemko͡u yolugi, Yesubo͡u e̱ dabai degedi o olo͡u fe̱i̱ 12 kege kedia̱bo͡u dio͟͡uno͡u kefeguomo͡u, e̱ dia̱moko͡u tobou,
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 ni̱ duma, di ifi sa Jerusalemko͡u ile fologaba, o taha̱ O Kedia̱ Dihi ke̱me mogo͡u du dalaguadi hiye obo͡u, Mosesha̱ kuolo͡u yo dulo i obo͡u kedia̱moko͡u seseguba, dia̱ge woloyodema ta̱ samaba,
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 sa ta o kedia̱moko͡u sesegulo ile. Seseguba, dia̱ge e̱moko͡u susuga tobolo͡u yilo̱ ima, tigi dofo͡u ye womaba, hebe fufuguoma̱i̱ko͡u ikoke degeiba tolo ile. Sawisiei kamadia kege mei degeiba, Godiha̱ hagua̱giba, gehe̱ degeleyode tobou.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Kegemo͡u, Sebediha̱ dihi bolo̱u̱ dilie adio͡u ha̱ e̱ dihi bolo̱u̱ ke̱bo͡u de ile, Yesuko͡u folomo͡u, yubu sugulo fiyamo͡u duwoli, a̱ yodu ta̱ dalayode tobou.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 Yesuha̱ yodu, na̱ ke̱i̱ ke̱ tagaiya? deimo͡u, e̱ tobou, na̱ o sasa̱i̱ wolo͡u dalale kelegebe, na̱ge ma̱ dihi bolo̱u̱ ko͟͡ume, ta ne̱ dobogo͟͡u deleko͡u duwoba, haba tabe ne̱ dobogo͟͡u fofo͟͡uko͡u duwoba deyede tobolo͡u ke̱ tagali.
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Kegemo͡u, Yesuha̱ diliemoko͡u sima tobou, nele a̱moko͡u ko͟͡u yodulu kaha̱ sibige̱be nolo͡u ge defe̱i̱ ta tawaiyo mei. Nele a̱ seseibabe, do a̱ dugulo ke̱me nelene de dugulo ile? Ele ke̱ sasale dugulono͡u yode tobolo͡u i.
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 E̱ haba tobou, damale̱do, nelene do a̱ dugulo saga̱i̱ ke̱no͡u tefele ko͡u duguloye. Ke̱no͡u si o koyobe ma̱ dobogo͟͡u deleko͡u duwoba, fofo͟͡uko͡u duwoba dele ke̱me a̱ ta makale saga̱i̱ mei. Duwodi bolo̱u̱ ke̱me ma̱ Ayeha̱ o bolo̱u̱ ta yo͟͡u e̱ tagaiya ke̱ makama̱i̱ dalayode tobou.
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Kegemo͡u, dabai degedi o ilo 10 kege kedia̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u, dia̱ Jemsbo͡u e̱ mala̱bo͡u diliemoko͡u gofo͟͡u degele i.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Ke̱no͡u si Yesuha̱ dia̱ haguisoumo͡u, e̱moko͡u haguasieimo͡u ko͡u gue tobou, ni̱ olo͡u fe̱i̱ ko͡u tewe, sa ilo kelegebe hiye o kedia̱ o sasa̱i̱ nele̱do dege wo͡u ma dalaguadi. Die hu̱bo͡u o kedia̱ge o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u hagi̱ nele̱mo͡u, die ta̱no͡u sesegamabeede tobolo͡u idi.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Midiho̱ kegei ke̱me ni̱ degedama. Ni̱ o koyoha̱ hiye o degelababe, o ke̱ na̱me o ilo kedia̱ dabai degedi o degeyede tobou.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Damale̱do, ni̱ o taha̱ hu̱bo͡u o degelababe, o ke̱ na̱me nogo dia̱ fisimo͡u dabaino͡u degedi o degeyedei.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 O Kedia̱ Dihi e̱ hagueine, o taha̱ e̱ dogo͡u guyadomo͡u hagueli mei. E̱ hagueibe, o sasa̱i̱ dogo͡u gulamo͡u haguei. E̱ yo͟͡uno͡u tolo ileba, o sasa̱i̱ su̱do mamo͡u la̱mo͡u kuhe haguei.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Yesubo͡u e̱ dabai degedi obo͡u dia̱ Jeriko to͡u fogo͡u imo͡u, o sasa̱i̱ su̱do kedia̱ sesega yai.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Yolugi dugube, diho̱ du degei o bolo̱u̱ kege a fe̱ko͡u duwoguamo͡u dugulo i. Dilie Yesu haguluyodeimo͡u dulomo͡u, hili̱gedo haguisa i, Hiye O, na̱me Devitha̱ hu̱ti, na̱ ele solo͡u do degeyedele i.
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 O kefeguo tefeleiguei kedia̱ gofo͟͡u degemo͡u, diliemoko͡u nele ta̱damabeede tobolo͡u i. Ke̱no͡u si dilie haba hili̱gedo haguisamo͡u tobolo͡u i, Hiye O, na̱me Devitha̱ hu̱ti, na̱ ele solo͡u do dege.
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Kegemo͡u, Yesuha̱ iligi, ali duo kele tofolo͡u, dilie haguisa yodu, nelege a̱ nelemoko͡u ke̱i̱ degele ke̱ tagale iya?
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 Hiye O, ele diho̱be bolo̱do degeiba bahale saga̱i̱ degeliyode tobolo͡u i.
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Dilie kege tobo͡u mo͡u, e̱ solo͡u do dege, dilie diho̱ koko͡u kugumo͡u, kelegeno͡u dilie diho̱ bolo̱do degeimo͡u, dilie Yesuha̱ ili sesele yai.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.