Mateus 15

Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kegemo͡u, Farisi obo͡u, Mosesha̱ kuolo͡u yo dulo i obo͡u kedia̱ sa Jerusalem to͡ufogo͡u yamo͡u, Yesuko͡u fologa yodu,
1 Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hina Jesu hibatiy hio,
2 ne̱ dabai degedi o kedia̱me di ko͡uguai egei ke̱ sesele idiyo mei ke̱me kageimo͡u degele idiya? Dia̱ kageimo͡u dobogo͟͡u bigili mei nale̱ nala̱ idiya? de yodulo i.
2 “Aisim o a bai’ufununayah, bai’obaiyen ata a agir hibitit men tebobosiyasiyar, naatu umah sauwena’e ere kato auman bay te’au?”
3 Kegemo͡u, e̱ sima tobou, ni̱ Godiha̱ ta̱, ni̱ dumabeedei ke̱me kageimo͡u sima muguomo͡u, ni̱o͡u ni̱ ko͡uguai midiho̱ ke̱no͡u sesega idiya?
3 Jesu iyafutih eo, “Bo kwa aisim God ana obaiyunen tur kwa’astu’ub uwatanah hai binanakwar kwabi’ufunun?
4 Godiha̱ ko͡ugue tobou,
4 Anayabin God eo, ‘Hinat tamat kwanakakafiyih’ naatu ‘yait hinah tamah isan tur kakafin na’u’uwih i boro hina’asabun namorob.’
5 Ke̱no͡usi ni̱ge ko͡ugue tobo͡udi, o koyoha̱ bi ta e̱ aye adio͡u diliemoko͡u nele̱ saga̱i̱ ke̱ haba Godiko͡u nele̱yodema makoubabe,
5 Baise kwa a bai’obaiyenamaim, orot ta boro hinat tamat isah iti na’atube inao, ‘Sawar iti o atabibaisi i God ana siwaramih ayai, imih boro men karam anibaisi.’
6 ni̱ge o kaha̱ge e̱ aye adio͡u diliemoko͡ube midiho̱ bolofe̱i̱ ke̱ hegidayede tobolo͡u idi. Kegei kaha̱ ni̱me Godiha̱ ta̱ huyafe̱i̱ degema, ni̱o͡u ni̱ ko͡uguai o kedia̱ egei ke̱no͡u tobolo͡u idi.
6 Sinaf iti na’atube’eban hinat tamat kwakakafiyih? En! Baise, kwa asinaf iti’imaim God ana obaiyunen tur kwayara’iy kwa taiyuw abai’obaiyen kwabi’ufunun.
7 Ni̱me ta̱eno͡u tobolo͡u idi o. Aisaiaha̱ habage tama̱ degele ke̱ toboube, e̱ ni̱moko͡uno͡u ko͡ugue tobolo͡umo͡u nala̱i̱,
7 Wanawan rerekabih! Isaiah i tur anababatunamaim kwa isa eo kirum,
8 O sasa̱i̱ ko͟͡udia̱ge ma̱ hu̱be ta̱eno͡u hebele fogulo idi, ke̱no͡usi die fi̱be ahudo dalagua. A̱moko͡u ta dala mei.
8 ‘Iti sabuw ufurihiwat ayu tirursagiyu, baise hai notamaim i ef yok na’in tema’am.
9 Dia̱ hehegiedibe, oe kuolo͡u ma̱i̱ ke̱no͡u hehegile idi. Kuolo͡u ta̱ ko͟͡ume Godiha̱ ta̱yodema, a̱moko͡u mo͡u yo͟͡uwa kege ko͡umo͡u hoho̱bolo͡u idi. Aisaia 29:13
9 Hai kwafiren ayu isou i wanawanan nikuwat; men basit orot hai notamaim ofafar hikikirum sabuw kwati’obaiyih hiti’ufunun.’”
10 Kegemo͡u, Yesuha̱ o sasa̱i̱ haguisoumo͡u, haguasie kefegumo͡u tobou, ni̱ ma̱ ta̱ duloba tawamabeedei.
10 Imaibo Jesu rou’ay eaf ayuwih iuwih eo, “Abisa ao kwananutanub kwananowar naatu kwanasinaftobon yabin kwanab.
11 Nale̱ di nala̱ idi kaha̱ge di duobe ta sibigi degediyo mei. Ta̱ kasaga̱i̱ di tobolo͡u idi kaha̱no͡usi o di duo sibigi degedi.
11 Abisa orot awanamaim erur i men biyan ebobokarit, baise abisa orot awanamaim etitit i biyan ebobokarit.”
12 Kegemo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱ e̱moko͡u haguasie yodulo i, Farisi o kedia̱ ne̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u dafa ili ke̱me na̱ de tewe?
12 Imaibo bai’ufununayah hina Jesu hibatiy, “Pharisee abisa i’o isan hai naniyan ibi’afiy iso’ob?”
13 Yesuha̱ tobou, ma̱ Aye hebenito͡u duwo kaha̱ e̱ hebe hai sa dala. Nale̱ hou e̱ segeli mei olo͡ufe̱i̱ ke̱me yo͟͡u tefebo͡ude teigima hebesele.
13 Jesu iyafutih eo, “Ai menatan ayu Tamai maramaim men tatanum i boro an wairoron etei na’uy ra’ah.
14 Ni̱ Farisi o kedia̱ to͡ufogo͡u fogo͡u ima. O kedia̱ o sasa̱i̱ hehegilibe, dia̱me o diho̱ du degei o sa̱ degei. Diho̱ du degei o taha̱ yogo diho̱ du degei o ta wolo͡u ibabe, diliebe dilio͡ufa uloudu fiyasigile.
14 Nati Pharisee biyahimaim kwanahaiw, anayabin i matah fim na’atube sabuw afa matah fim tibi’unawiyih, naatu boro etei hinan hub hinare.”
15 Kegemo͡u, Pitaha̱ tobou, ta̱ makai na̱ tobou kaha̱ sibige̱ ke̱ eimoko͡u hehegie tobo͡uyedei.
15 Peter eo, “Oroubon anayabin kuo anowar.”
16 E̱ sima tobou, ni̱me kageimo͡u fi̱ toto͡u degele iya?
16 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa auman boro’ika tur hai yabih men kwaso’obamih?
17 Nale̱ olo͡ufe̱i̱ di nala̱ idi ke̱me guameduno͡u mulo̱mo͡u, habage tama̱ko͡u fele̱di.
17 Abistan awatamaim erur i en kabutitamaim etit naatu en uratane ere’er i kwaso’ob ai en?
18 Ta̱ kasaga̱i̱ tobo͡udi ke̱si, o fima̱i̱ duge feli̱ kaha̱, o duo sibigi degedi.
18 Baise abisa awatamaim etitit i dogor wanawananane etitit, naatu i boun orot biyan ebobokarit.
19 A̱ tobolo͡ube, midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡ugadi olo͡ufe̱i̱ o fima̱i̱ duge tama̱ degedi ko͡uguei ke̱ tobolo͡u, fi̱ kasaga̱i̱ ma̱di midiho̱, o wodi midiho̱, sasa̱i̱ hiyoubo͡u, o hiyoubo͡u degedi midiho̱, bi hiyou mo͟͡udi midiho̱, gulokou tobolo͡umo͡u ta̱ sadi midiho̱, yogo susuga tobo͡udi midiho̱.
19 Anayabin abisa orot dogoromaim etitit i not kakafin, sabuw rauw morob, turanah a’aawah ufuh na, baiwa’an kwanekwan, bain, baifufuwen, naatu yanuw koutabitabir.
20 Midiho̱ kegeiyeno͡u o duo kuhe sibigi degedi. O dobogo͟͡u bigili mei nale̱ na̱di kaha̱ge e̱ duobe ta sibigi degediyo mei.
20 Iti sawar i boun orot babin ebi’afiy, baise uma sauwena’e ere kato bay ina’aa boro men ni’afiyimih.”
21 Kegemo͡u, Yesuha̱ sa ke̱ to͡ufogo͡u ilemo͡u, sa Tairbo͡u sa Saidonbo͡u keleya ke̱ siei.
21 Jesu nati efan ihamiy naatu in tafaram Taiya Sidon hairi wanawanahimaim bar merar afa imaim tit.
22 Sumo͡u, sa kile sasa̱i̱, e̱ hu̱tibe Kenan, e̱ hagua haguisa tobou, Hiye O, na̱me Devitha̱ hu̱ti. Na̱ a̱moko͡u solo͡udo dege. Ma̱ sasa̱i̱ dihi duo kasaga̱i̱ye tou dala. E̱ hagi̱ hiyedo dugulu.
22 Canaan babin nati’imaim ma’ama na Jesu isan rerey eo, “Regah, David uwan, kukabibiru; ayu natu babitai i demon kakafih wanawanan hirun hiforatoun hibonawiy bai’akir kakafin maiyow ebaib.”
23 Ke̱no͡usi Yesuha̱ e̱ ta̱ ta sima tobo͡uli mei kaha̱, e̱ dabai degedi o kedia̱ e̱moko͡u haguasie ta̱ nele̱do dege, na̱ sasa̱i̱ ke̱ tobo͡uba fogo͡u ile. E̱ di habage haguisa tobo͡umo͡u haguluyodele i.
23 Baise Jesu men babin isan tur ta eo. Imih ana bai’ufununayah hina hifefeyan hio, “Babin ku’u sa’ab en, rerey ufut enan.”
24 Kegemo͡u, Yesuha̱ sima ko͡ugue tobou, Godiha̱ a̱ tobo͡umo͡u hagueibe, Israel o sasa̱i̱ kedia̱no͡u dogo͡ugulamo͡u haguei. O sasa̱i̱ kedia̱me wai sipsip fogou saga̱i̱ ke̱no͡u tefei.
24 Jesu iya’afutih eo, “Orot Natun nan i Israel sabuw sheep na’atube hikasiy hima’am akisih isah na.”
25 Ke̱no͡usi sasa̱i̱ kaha̱ hagua hafe̱i̱ dege yubu sugulo fiya duwoli, Hiye O, na̱ a̱ dogo͡uguyede tobou.
25 Baise babin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah Jesu kwibaisu.”
26 Yesuha̱ sima tobou, kegeligi di sisigo̱ nale̱ ke̱ mo͟͡uma, so kedia̱moko͡u hebeseiye.
26 Jesu eo, “Kek hai bay men karam boro tanarouw nare haru hina’aan.”
27 Sasa̱i̱ kaha̱ tobou, Hiye O, na̱ damale̱do tobolo͡uye, ke̱no͡usi so kedia̱ge nale̱ fi die ayeha̱ fafai hayedu fiyasigili ke̱ nala̱ idi.
27 Babin iya’afut eo, “Turobe Regah, baise bay momosarih tamah ana gemane tere’ere haru tebow te’aa.”
28 Yesuha̱ tobou, sobo͡ude, ne̱ damale̱yodeibe hiyedo. Na̱ yodu ke̱me a̱ duyodeimo͡u, e̱ sasa̱i̱ dihi ke̱ bolo̱ degei.
28 Imaibo Jesu eo, “Babin o a baitumatum i ra’at kwanekwan, imih abisa kukokok i namatar.” Naatu nati ana maramaim natun babitai yawas.
29 Kegemo͡u, Yesu e̱ sa ke̱ to͡ufogo͡umo͡u, ohue̱i̱yai Galili koya ke̱ iligi, bito̱u̱ko͡u folo duwei.
29 Jesu efan nati ihamiy naatu Galilee harew kukuf rewarewan remor in, imaibo oyaw ta sisibinamaim yen in tafan mare.
30 Duwomo͡u, o sasa̱i̱ su̱do haguasie kefele i. Ibigidio tofigile ibo͡u, diho̱ du degele ibo͡u, abogo͟͡u dobogo͟͡u gula̱i̱ degele ibo͡u, ta̱ mei degele ibo͡u, do o sasa̱i̱ su̱do ilobo͡ude mo͟͡uma haguasie fele̱ga, Yesuha̱ abogo͟͡u hafe̱i̱ dege dogogule imo͡u, e̱ olo͡ufe̱i̱ bologuo̱u̱mo͡u, bolo̱ degele hobogou.
30 Sabuw moumurih maiyow hai sabuw ah kafikafirih, matah fim, ah umah murumurubih, awah gugih naatu sawusawuwih afa moumurih maiyow auman hibow hina Jesu nanamaim hiya, naatu etei’imak iyawasih. Sabuw matah fim ah umah murubih hina Jesu biyan titit|alt="blind and lame come to Jesus" src="CN01785b.TIF" size="col" loc="Mat 15.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.30"
31 O sasa̱i̱ kedia̱ dugube, ta̱ mei o kedia̱ ta̱ imo͡u, abogo͟͡u dobogo͟͡u gula̱i̱ degele i kedia̱ bolo̱ degele imo͡u, ibigidio tofigile i kedia̱ tofo͡u tofo͡u youmo͡u, diho̱ du degele i kedia̱ne baha imo͡u duguo kesigiemo͡u, Israel o kedia̱ Godiha̱ hu̱ hebele fogulo i.
31 Awah gugih tur hio, ah umah murubih higewasin, ah kafikafirih hibat hiremor, naatu matah fim higewasin hinuw sawar hi’itah isan, sabuw hifofofor men kafaita. Naatu Israel hai God wabin hibora’ara’ah.
32 Kegemo͡u, Yesuha̱ e̱ dabai degedi o kedia̱ haguisoumo͡u, haguasieimo͡u ko͡ugue tobou, a̱ o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u solo͡udo degeli. A̱bo͡ude dalaguali, sawisiei kamadia kege mei degeimo͡u, nale̱ mei degei. A̱ o kedia̱me mo͡u kege yamabeede tobolo͡ube dafa, dia̱ yolugi, ali hegieye tofigile saga̱i̱ degele iye.
32 Jesu ana bai’ufununayah eaf hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Ayu sabuw aitih abiyababan anayabin hina bairi ama’ama veya tounu sawar naatu boun hai efanamaim men abisa ta ema’am boro hina’aan. Ayu men akokok a murumurubih aniyafarih hai ubar hinan. Hinanan boro efamaim bayumih hinigagamat.”Jesu masaw yanamaim eyoyoyoban|alt="disciples distributing bread" src="CN01718B.TIF" size="span" loc="Mat 15.32-38" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.32-38"
33 E̱ dabai degedi o kedia̱ sima tobou, sa kuoko͡ube hebe mei mihi̱no͡u sa. Di o͡u sibe kili̱ya kele mamo͟͡umaba, o sasa̱i̱ su̱do ko͡uguei ko͟͡u file?
33 Naatu ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Iti arar yan bay boro menamaim tanab nakaram iti rakit gagamin tana’afuwagiy?”
34 E̱ dia̱moko͡u yodu, ni̱ o͡u sibe kage dala? Dia̱ tobou, o͡u si dioyosi kegebo͡u, miye̱ huyadefe̱i̱ ilo kelebo͡udeno͡u dala.
34 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy bai’ab kwabobotanen?” Hiya’afut hio,
35 Kegemo͡u, Yesuha̱ o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u, ni̱ mihi̱ko͡u duwoguamabeede tobou.
35 Basit Jesu sabuw iuwih me yan himarir.
36 E̱ o͡u si dioyosi kege, miye̱bo͡ude mala̱ tolo͡umo͡u, Godiko͡u bolofe̱i̱yode tobo͡uma, nale̱ olo͡ufe̱i̱ ke̱ bafigimamo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u ne̱i̱mo͡u, dia̱ o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u fimo͡u i.
36 Jesu rafiy fafar seven naatu siy auman bow God ana a merar yiy, naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
37 O sasa̱i̱ olo͡ufe̱i̱ kedia̱ nale̱ ke̱ nala̱ iligi guoko͡u degele imo͡u, isimo fofo͡uguei ke̱ kefema, tigi moso̱ tegei dioyosi kege kodu sa i.
37 Hi’aa etei yah iw, naatu bai’ufununayah bay sabuw hi’aa rebarebah hibiwanen sakasak etei seven hiwanfoten.
38 O nale̱ nala̱ i olo͡ufe̱i̱ kedia̱me 4,000 kege. Sasa̱i̱bo͡u sisigo̱bo͡udene ko͡u nala̱ iye, haba dia̱bo͡u hu̱ so͡uli̱ mei.
38 Sabuw etei 4000 na’atube bay hi’aa, kek baibin men auman hiyabamih.
39 Kegemo͡u, Yesuha̱ o sasa̱i̱ kedia̱ tobo͡umo͡u fogo͡u youmo͡u, e̱ mosole samo͡u sa Magadan hafe̱i̱ dege koko͡u i.
39 Imaibo Jesu sabuw iyafarih hinan ufunamaim, wa bai rabon na tafaram wabin Magadan imaim tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.