Filipenses 1
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 Polbo͡u Timotibo͡u elebe Yesu Kelesuha̱ dabai degele idi o. Godiha̱ o sasa̱i̱ olo͡u fe̱i̱, sa Filipaiko͡u dalagua, Yesu Kelesuko͡u damale̱yodele i ni̱bo͡u, ni̱ wolo͡u daladi obo͡u, ni̱ dikenbo͡u olo͡u fe̱i̱ ni̱moko͡u ele kuguo ko͟͡u nala̱ma neli̱ kuhe̱.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Di Aye Godibo͡u, di Hiye O Yesu Kelesubo͡u dilie ni̱moko͡u habagugueiba, ni̱me bologua̱do dalamabadomo͡u.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 A̱ ni̱ tawaimo͡u be, ma̱ Godiko͡u bolofe̱i̱yode tobo͡u di.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Damale̱do, a̱ Godiha̱ ni̱ olo͡u fe̱i̱ dogo͡u guyadomo͡u diho̱ baga̱ tobolo͡u gibe, hoho̱bo͡u no͡u diho̱ baga̱ tobo͡u di.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 A̱ ni̱moko͡u hoho̱bolo͡u kaha̱ yobe ko͡u gue, sawisiei a̱ dabai yoma degei kelege tofogo͡u hagueibe, ni̱ge a̱ dogo͡u guomo͡u, ta̱ uwo bolofe̱i̱ tobo͡u di dabai ke̱ degemo͡u hagulugi, ifine kegeno͡u degele ili kaha̱.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 A̱ tawalibe, Godiha̱ dabai, ni̱ duledu yoma haguei ke̱me ta mei degeli mei. Godiha̱ dabai ke̱me yo͟͡u kegeno͡u degemo͡u ibe deba, Yesu Kelesuha̱ boholo͡u ma̱ haguale kelegeno͡u mei degeledade tawali.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 A̱ ni̱moko͡u solo͡u do degei kaha̱ degemo͡u, a̱ kege tawali ke̱me bolo̱. Yobe, a̱ ta̱ uwo bolofe̱i̱ tobo͡u di dabai ke̱ hili̱gedo degelibo͡u, haba a̱ didio̱ degei dalabo͡u kelegebe, Godiha̱ habagugueibe dibo͡u de dala.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Godiha̱ tewe, Yesu Kelesuha̱ ni̱moko͡u hoho̱ hiyedo degeli saga̱i̱ ke̱no͡u tefei, a̱ne ni̱moko͡u hoho̱ degemo͡u, ni̱ dugulo saga̱i̱ hiyedo degeli.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 A̱ Godiko͡u diho̱ baga̱ tobo͡u dibe, ni̱ solo͡u do degedi midiho̱ ke̱ nele̱ degeba koko͡u ge tewe hiyedo mala̱ba, solo͡u do degedi midiho̱ kaha̱ sibige̱ olo͡u fe̱i̱ ke̱ tawamabadomo͡u kuhe diho̱ baga̱ tobo͡u di.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 Ni̱ tewe ke̱ dalababe, midiho̱ olo͡u fe̱i̱, obe milo͡u ga idi ke̱me ni̱ sasale fileba, midiho̱ bolo̱ ke̱no͡u sesele ile. Midiho̱ bolo̱ ke̱no͡u sesele iligibe, Kelesuha̱ ta̱ sale sawisiei kelegebe, ni̱me ta sibigibo͡u dalale mei, midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u di kaha̱ hebe ke̱me ni̱ ta molo͟͡u mei.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Damale̱do, Yesu Kelesuha̱ degeiye, midiho̱ bolo̱do, ni̱ milo͡u ga idibe, o sasa̱i̱ye duguo, Godiko͡u hoho̱bolo͡u ba, e̱ hu̱ hebele fogulo ile.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Mogo dia̱ma, ni̱ tawama, a̱ hagi̱ ko͟͡u dugulu ko͟͡umaha̱ge ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱me ta akoguli mei. Kegei kaha̱ge, o sasa̱i̱ su̱do ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱ dulo ili kehe̱.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Kegemo͡u, hiye o Sisarha̱ moso̱ dia dalaguadi obo͡u, o ilo kelebo͡u olo͡u fe̱i̱ kedia̱ge a̱me Kelesuha̱ dabai degedi kaha̱ dowoyeno͡u didio̱ degei dalayode tawale ili.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Di Hiye O Kelesuko͡u damale̱yodele i o sasa̱i̱ su̱do kedia̱ne, a̱ didio̱ degei koko͡u fima̱mo͡u nele̱do dege dalaguali, Godiha̱ ta̱ ke̱ hiyedo dege hehegile ili. Dia̱ ta gue̱ degele iyo mei.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Ko͡u kegeiyeno͡u si, o ilo kelebe a̱moko͡u kona degemo͡u, gule, dio͟͡u die hu̱ ke̱ hebele fogulamo͡u egei kuhe hehegile ili. O ilo kedia̱si damale̱do Kelesuha̱ degei ta̱ ke̱no͡u hehegile ili.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 O damale̱do hehegile ili kedia̱ge a̱me ta̱ uwo bolofe̱i̱ tobo͡u di kaha̱ dowoye didio̱ degeiyode tawalemo͡u, a̱moko͡u solo͡u do degemo͡u, dia̱ne Kelesuha̱ ta̱ ke̱ kuhe hehegile ili.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 O ilo dio͟͡u die hu̱no͡u hebele fogulamo͡u, Kelesuha̱ ta̱be gule hehegile ili. Yobe, a̱me didio̱ moso̱du dalamo͡u, haba dia̱ge hagi̱ tage a̱moko͡u nela̱mo͡u degele ili.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Ko͡u kegeiye, gebe mei. Fi̱ kasaga̱i̱ ma̱ ili obo͡u, fi̱ bolo̱ ma̱ ili obo͡u olo͡u fe̱i̱ kedia̱ge Kelesuha̱ ta̱ ke̱no͡u hehegile idi degeimo͡u bolo̱do. Ta̱bo͡u mei, a̱me hoho̱no͡u dala kuhe̱.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 A̱ hoho̱ degeli kaha̱ yobe, ni̱ Godiko͡u diho̱ baga̱ tobolo͡u idi ke̱bo͡u, Duo Bolofe̱i̱, Yesu Kelesuha̱ a̱moko͡u ne̱i̱bo͡u kaha̱ge a̱ dogo͡u guba, a̱ didio̱ moso̱ to͡u fogo͡u ile.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Kegeiba, a̱ sidifi degeiye deba, midiho̱ bolo̱ ke̱no͡u milo͡u galamo͡u. A̱ ifibo͡u habagebo͡u de nele̱do dege dalali, midiho̱ bolo̱, a̱ ifi ko͡u bo͡u ge milolo͡u saga̱i̱ ke̱no͡u tefele milo͡u galamo͡u. A̱ sosou dalabane, tolo ibane ta̱bo͡u mei. O sasa̱i̱ye Kelesuha̱ hu̱ ke̱ hebele fogulo ile ke̱no͡u tagali.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 A̱ ifi sosou dala ko͡u bo͡u gebe a̱me Kelesuha̱ dogo͡u gumo͡u dala kuhe̱. Haba, a̱ tolo ibabe, a̱me bi bolo̱do hebeniko͡u dala ke̱ molo͟͡u.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 A̱ sosou dalababe, a̱ o sasa̱i̱ su̱do dogo͡u gudi dabai ke̱ degele. Ke̱no͡u si a̱ degelebe a̱ ta tawaiyo mei.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Ma̱ fima̱i̱be bolo̱u̱ kege dala. A̱ tolo ile foloba, Kelesubo͡u de dalalebe bolofe̱i̱do. A̱ hoho̱ hiyedo degele.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Ke̱no͡u si a̱ sa sibige̱ kuoko͡u dalabane bolo̱. Kegeibasi, a̱ ni̱ dogo͡u gulo.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Damale̱do, a̱ ke̱ tewe. A̱ sa sibige̱ kuoko͡u dalali, ni̱bo͡u de dabai degelamo͡u degeli, ni̱ damale̱yodema, nele̱do degeba hoho̱bolo͡u dalamabadomo͡u.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Kegeba, a̱ haba ile folo, ni̱bo͡u de dalababe, ni̱ge a̱moko͡u hoho̱bolo͡u ba, Yesu Kelesuha̱ hu̱no͡u hebele fogulo ile.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Sibige̱ hiyebe ko͡u gue, Kelesuha̱ ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱me ni̱ ko͡u tewe kaha̱ degemo͡u, ni̱ge midiho̱ bolo̱do ke̱no͡u milo͡u ma. Kegeibasi, a̱ tawalebe, a̱ ni̱moko͡u ibane, ha i ho fogo͡u ba, ni̱ degeli ta̱ hebe ke̱no͡u dubane, a̱ge ni̱me nele̱do dege, mogo tano͡u dege dalali, ta̱ uwo bolofe̱i̱ tobo͡u di dabai ke̱ fi̱ tano͡u dege degele ilidade tawale.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Haba a̱ge ni̱me ho o kedia̱moko͡u gue̱ degele saga̱i̱ meidade tawale. Ni̱ dia̱moko͡u ta gue̱ dege ho fogo͡u babe, dia̱ge dia̱me makoma mei degeledade tawale ile. Ni̱no͡u si Godiha̱ mamolo͟͡uyodema makaiye daladade tawale ile.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Yobe, Godiha̱ge ni̱me Kelesuko͡u damale̱yodema, e̱ dabai degemabadomo͡u maka degei. Haba dabai ke̱ degele ile koko͡u gene ni̱me hagi̱ ko͡u duguloyodema maka degei dala.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Kelesuha̱ dabai degedi koko͡u ge hagi̱ ni̱ dugulo ili ke̱me a̱ ko͡u dugu saga̱i̱ ke̱no͡u tefele dugulo ili. Ifi ko͡u bo͡u gene, obege a̱me hagi̱ kegeno͡u duguluyode tobolo͡u imo͡u ni̱ dulo ili kehe̱.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.