Atos 20

Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gofo͟͡u dege biya i olo͡u fe̱i̱ ke̱ mei degeimo͡u, Pol e̱ Yesuha̱ dabai degedi o sasa̱i̱ kedia̱ haguasieyede tobo͡u mo͡u, haguasie kefegumo͡u, e̱ o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u dede̱i̱ sasagiemamo͡u, egema fogo͡u, sa Masedonia duo kodu fogo͡u i.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Iligi, sa sa keleya ke̱ damale̱yodele i o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u dede̱i̱ sasagiemo͡u, egei tobo͡u mo͡u i. Kege iligi, sa Grikko͡u kuhe felei.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Folomo͡u dalali, oguo kamadia kege mei degeimo͡u, e̱ sa Siriako͡u boholo͡u ma̱ ilamo͡u fima̱i̱. Mosoleye ilamo͡u degeligi dube, Juda o kedia̱ e̱ woloyodei ke̱ du. Kegemo͡u, e̱ abogo͟͡u a sa Masedonia duo keleya ke̱ boholo͡u ma̱ fogo͡u i.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Boholo͡u ma̱ fogo͡u imo͡u, o su̱do e̱bo͡u de yai. O ta, e̱ hu̱be Sopater, o ke̱me Pirusha̱ dihi, e̱ sadobe Beria. O bolo̱u̱ tabe sa Tesalonaika tie o, dilie hu̱be Aristarkusbo͡u Sekundusbo͡u. O tabe Gaius, e̱ sadobe Derbe. Tabe Timoti. O bolo̱u̱ tabe sa Esia tie o, dilie hu̱be Tikikusbo͡u Trofimusbo͡u.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 O kedia̱ dia̱buko͡u yamo͡u, sa Troasko͡u fologamo͡u, ei haguasieiba dugulamo͡u dia deleiguei.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 O͡u mola mei sidi sawisiei ke̱ mei degeimo͡u, ei sa Filipai to͡u fogo͡u yamo͡u, mosoleye yolugi, sawisiei houyosi kege mei degeimo͡u, sa Troasko͡u fologai. Fologamo͡u, ei mogo dia̱ geleguomo͡u dalaguali, sawisiei dioyosi kege mei degei.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Dalaguali, misiholo duwodi sawisiei kelege, ei ya kefeguomo͡u, nale̱ nala̱ imamo͡u, Polha̱ damale̱yodei o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u egei sasado tobolo͡u gi, hulia̱ duo degei, e̱ idiba kege fogo͡u ileyodei kaha̱ degemo͡u.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Fo͡u gou moso̱, ei kefegu koto͡u be, kama̱i̱ mimigiei su̱do delei.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Fo͡u gou moso̱ sugu̱to͡u kaha̱ akai koto͡u be, o gisiai ta duwei, e̱ hu̱be Yutikus. Pol e̱ ta̱ sasado tobo͡u mo͡u imo͡u, Yutikusha̱ egei ke̱ dulo duwoli yogo͡u gua tieiye wilo͡u ma̱ fiyei. Fiyoumo͡u, ei mugua foguomo͡u dugube, ko͡u tolo i dugu.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Pol e̱ne mulo̱, o gisiai kaha̱ tageto͡u fiya tilali tolo͡u mo͡u, o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u ni̱ hagi̱ degedama, e̱ teli mei, sosou dalayode tobou.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Kege tobo͡u mamo͡u, haba boholo͡u ma̱ fologa, nale̱ nala̱ imamo͡u, e̱ egei tobolo͡u gi, sabiyoumo͡u, e̱ fogo͡u i.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 O gisiai ke̱me sosou dalamo͡u, o ilo kedia̱ e̱ moso̱ko͡u wolo͡u yamo͡u, hoho̱ hiyedo degele i.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Ei Pol to͡u fogo͡u, eibuko͡u mosoleye sa Asosko͡u ya fologamo͡u, Pol abogo͟͡u a hagulu ke̱ dia deleiguei. Yobe, Polha̱ge eibe eibuko͡u mosoleye ko͡u imabeedema, e̱me abogo͟͡u a ileyodei kaha̱ degemo͡u.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Kegemo͡u, Pol sa Asosko͡u fele̱i̱mo͡u, ei e̱ wolo͡u, mosole sama yolugi, sa Mitiliniko͡u fologai.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Ei sa Mitilini to͡u fogo͡u mo͡u, mosoleye yolugi, sabiyoumo͡u to̱ tibi sa Kios doho͡u go͡u yolugi, haba sabiyoumo͡u yolugi, sa Samosko͡u fologai. Haba sabiyoumo͡u yolugi, sa Miletusko͡u fologai.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Yobe, Polha̱ sa hiye Efesus doho͡u golo͡u yodei kaha̱, ei sa Miletusko͡u toto ya fologai. E̱ sa Esia duo kodu hiye sialebe dafai. Sa Jerusalemko͡u totodo ilamo͡u degei, misiholo duwodi sawisiei Pentikos kelegebe, e̱me sa Jerusalemko͡u ko͡u folo duwobasi bolo̱yodei kaha̱ degemo͡u.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Ei sa Miletusko͡u fologamo͡u, Polha̱ sa Efesus damale̱yodei o sasa̱i̱ wolo͡u daladi o kedia̱ haguasiemabeedema ta̱ dogogu.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 O kedia̱ haguasieimo͡u, e̱ ko͡u gue tobou, a̱ afu sa Esia duo kodu dagado fele̱mo͡u, midiho̱ bolo̱no͡u degemo͡u hagulugi, ifine kegeno͡u degeli ke̱me ni̱ ko͡u tewe.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Juda o kedia̱ a̱ makoloyodele imo͡u be, a̱ hagi̱ hiyedo duguomo͡u gosodi. Ke̱no͡u si a̱ Hiye Oha̱ dabai degele dafadiyo mei, kegeno͡u degedi. A̱ mayo͟͡u ma̱ hu̱ hebele fogudiyo mei ke̱ne olo͡u fe̱i̱ ni̱ ko͡u tewe.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 A̱ ni̱ dogo͡u gulamo͡u egei olo͡u fe̱i̱ tobo͡u mo͡u i ke̱me ni̱ ko͡u tewe. A̱ ta gue̱ degediyo mei, o sasa̱i̱ kedia̱ dihi̱le ni̱moko͡u hehegiedi, haba ni̱ moso̱ tano͡u tano͡u yane hehegiemo͡u siadi.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 A̱ egei nele̱do dege hehegiedibe, Juda o sasa̱i̱bo͡u Grik o sasa̱i̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ kedia̱moko͡u hehegiedi. A̱ge dibe Godiko͡u fi̱ boholo͡u ba, di Hiye O Yesuko͡u damale̱yodemebeede tobo͡u di.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Mogo dia̱ma, ifine ni̱ duma. Duo Bolofe̱i̱ha̱no͡u degeiye, a̱ sa Jerusalemko͡u ile. A̱ iba, a̱moko͡u midiho̱ kageiye tama̱ degele ke̱me a̱ ta tewe mei.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Ko͟͡uno͡u si a̱ ko͡u tewe, sa sa keleya a̱ idibe, Duo Bolofe̱i̱ha̱ a̱me didio̱bo͡u, hagi̱bo͡u hiyedo duguloyode tobo͡u di.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Ke̱no͡u si o tae a̱ wouba tolo ke̱me a̱ gue̱ degeiyo mei. Ma̱ fima̱i̱ tano͡u fe̱i̱be ko͡u gue, a̱ ma̱ dabai degema mei degelamo͡u. Damale̱do, Hiye O Yesuha̱ a̱ e̱ dabai degeyede tobou kaha̱ degemo͡u, a̱ Godiha̱ di habaguguei kaha̱ ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱ kuhe hehegielamo͡u yode tobou.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Mogo dia̱ma, ni̱ duma. A̱ ni̱bo͡u de dalali, Godiha̱ di wolo͡u daladi ke̱ hehegiemo͡u siadi. Ke̱no͡u si ifi a̱ tawalibe, a̱ fogo͡u ibabe, ni̱ a̱ haba ta dugulo mei.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Kegei kaha̱ degemo͡u, ifi a̱ tama̱do ni̱moko͡u ko͡u gue tobolo͡u, ni̱ ma̱ ta̱, a̱ afu tobo͡u di ke̱ sese ho fogo͡u dalali toubabe, yobe a̱ mei, ni̱o͡u no͡u.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Yobe, a̱ ni̱moko͡u Godiha̱ fima̱i̱ olo͡u fe̱i̱ ko͡u hehegiedi kelegebe, a̱ ta gue̱ degediyo mei.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Ni̱o͡u tawaibo͡u, ni̱o͡u sie defe̱i̱do dia dalama. Yesuko͡u damale̱yodei o sasa̱i̱ kedia̱ne defe̱i̱do dia dalama. O sasa̱i̱ kedia̱me Godiha̱ bi, e̱ Dihiha̱ kafeiyeno͡u mamo̱u̱. Duo Bolofe̱i̱ha̱ge ni̱ Godiha̱ wai sipsip ke̱ dia dalamabadomo͡u makama̱i̱.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 A̱ ni̱ to͡u fogo͡u iba, si̱ so gofo͟͡udoye ni̱moko͡u haguasieba, wai sipsip wala idi ke̱no͡u tefele ni̱ne wala ile ke̱ a̱ ko͡u tewe.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 O ilo ni̱o͡u dalagua kilegene ta̱ gulokou tobolo͡u ba, Yesuha̱ dabai degedi o sasa̱i̱ sosogo͡u yaba, dio͟͡u degeli saga̱i̱ ke̱no͡u sesele imabeedema degele iba dugulo ile.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Kegei degemo͡u, ni̱o͡u tawaibo͡u. Sadebe olo͡u fe̱i̱ kamadia kege mei degei kaha̱ duo kilegebe, agalibo͡u hulia̱mebo͡u de, a̱ solo͡u do degemo͡u geseibo͡u, ni̱ tano͡u tano͡u ni̱moko͡u egei tobo͡u di. Ni̱ ke̱ toto͡u degedamabeede tobou.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Ifi a̱ge ni̱me Godiha̱ dobogo͟͡u tageto͡u dogogulu, e̱ge ni̱me ko͡u solo͡u do degeleyode tobou kaha̱ degemo͡u. Godiha̱ habaguguei kaha̱no͡u, ni̱ fi̱ nele̱do dege dalaguabasi, e̱ yo͟͡u e̱ biyodema makai o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u nele̱yodei bi bolo̱do ke̱me ni̱moko͡u ne nele̱yode tobou.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 A̱ge selebo͡u yukueibo͡u o taha̱ bi ke̱me ta tagadiyo mei.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 A̱ge mayo͟͡u ma̱ dobogo͟͡uye sele dabai degedi kaha̱no͡u nale̱ mamo͟͡udi. A̱bo͡u de dalaguadi o kedia̱ne mayo͟͡uno͡u dogo͡u guo wolo͡u daladi ke̱me ni̱o͡u ko͡u tewe.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Midiho̱ olo͡u fe̱i̱ a̱ milo͡u gadi kaha̱ ni̱moko͡u hegibe, dabai hiyedo kegei koko͡u gebe, dige o sasa̱i̱ dio͟͡usie dogo͡u gulo saga̱i̱ mei kedia̱ dogo͡u gumebadomo͡u milo͡u gadi. Hiye O Yesuha̱ toboube, o bi mo͟͡udi o ke̱me hoho̱ huyadefe̱i̱. O bi ne̱di o ke̱no͡u si hoho̱ hiyedo folodo. Yo͟͡u tobou ke̱me di toto͡u degedamebeede tobou.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Polha̱ kege tobo͡u ma, yubu sugulo fiyamo͡u, o kedia̱bo͡u de diho̱ baga̱ tobou.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Diho̱ baga̱ tobo͡u mamo͡u, o olo͡u fe̱i̱ kedia̱ gosolomo͡u, e̱ tolo͡u ma̱ nogo͡u lo͡u i.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 O kedia̱ solo͡u do hiyedo degele i, ni̱ ma̱ midiho̱ haba ta dugulo meiyode tobou kaha̱ degemo͡u. Kegemo͡u, o kedia̱ e̱ mosole dalako͡u wolo͡u yamo͡u, e̱ mosole foudu felei.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.