Romanos 11
TAFO AYO (KXF) vs AAI
1 Mœ sœ kœyutœ mœ adœke: Adja Ndjaba vwaratœ ye tœ azu nœ ye ye a? Bale nene! Gbambanœ nene, œmœ ndje kœdœ uzu Israyele, ata Abrayamo lœ mara nœ Abendjame.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Ndjaba vwavwaratœ ye tœ azu nœ ye á tshe ke lima endje katshatsha nene. 'E wuwusœ o'o á Eliya pa lima ala Buku nœ Ndjaba ɔlɔ á tshe sœ kœkɨ oyo tœ upu nœ azu Israyele fœ Ndjaba nene a?
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 Tshe kɨ lima adœke: «Gbozu, endje wo aayi kœgbara o'o nœ zœ, œ kavwa wopa nœ zœ. Mœ sœpe dœ kutɨ mœ tshebale yé endje kpa sœ kœpara awa ndœ kœwo mœ.»
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Kashe Ndjaba gi lima o'o gaɗe fœ she a? Tshe gi lima fœ she adœke: «Mœ gumasœ azu kutu mindu dœ bisha á endje kukuku ga utshu ndjaba Bala nene.»
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Awa bale ndje ngɔngɔ asœke, anga udu azu á Ndjaba ke endje liaka ɔtshɔ lɔsu nœ ye sœpe zœ.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Tshe keke lima endje mbœrœ akwa nœ endje nene, kashe kolœ mbœrœ ɔtshɔ lɔsu nœ ye. Ete nene, ɔtshɔ lɔsu nœ Ndjaba kpa dœ ɔtshɔ lɔsu nene.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Atamœ a kpa pa kotoo? Azu Israyele gbɔgbɔ œrœ á endje sœ lima kœpara tœnœ nene, kolœ endjeneke á Ndjaba ke endje dá gbɔ. Anga endje wuta lima dœ gbɔkumu,
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 ɓata á endje sú ala Bukunœ adœke: «Ndjaba mbœrœ adœke kœwusœrœ nœ endje papara awa kœwusœ ádá o'o nene. Tshe pakata ala endje kœwu œrœ œdœ utu endje kœdji o'o œrrr ngɔngɔ asœke.»
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Davidi pa ndje adœke:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Kaka adœke endje kpa wuwu œrœ nene œrrr ala endje bu,
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Mœ kpa sœ kœyutœ mœ adœke: «Lɔkɔ á Ayuda ko lima ada endje tɔsho, endje yo lima waa ye a?» Bale nene. Kashe ekperœ nœ endje kɔrɔ awa fœ angbɨ azu adœke endje gbɔ kœshe, á kœvwa Ayuda kœmbœrœ úkú.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Andaa, œdœ ekperœ nœ Ayuda kœza kœgbɔrœ fœ tshapashɔ, á kœyo endje kœza kœgbɔrœ fœ angbɨ azu, ataa ɔtshɔrœ kpa ropa nœ ɔlɔ á endje kpa kwatœ endje kɔ ga pa awa kœshe.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Mœ sœ kœpa fœ e'e dœ́ azu á 'e dœ́dœ́ Ayuda nene: œmœ kœdœ ayi avwa á Ndjaba ke mœ mbœrœ angbɨ azu yé mbœrœ tœnœ ataa, mœ sœ dœ yanga mbœrœ akwa á mœ mbœrœ asœke waa.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Mœ gbe kœmbœrœ ataa adœke aaya mœ wuta dœ úkú yeka anga endje kœshe.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Gbambanœ nene, ɔlɔ á Ndjaba vwara lima tœ ye tœ Ayuda, tshe guma lima tshaguru tœ ye dœ tshapashɔ. Atamœ ɔlɔ á tshe kpa kœguma tshagurutœ ye dœ endje, œ sœ ɓata uzu to lœ kuzu á kwa ga lœ soro nene a?
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Œdœ uzu kœza ali kumu œrœ kɨndɨ nœ ye fœ Ndjaba, udu œrœnœ kɔ kœdœ œnœ Ndjaba. Œdœ uzu kœza ndje eshe ɔyɔ fœ Ndjaba, ganeanœ ndje kœdœ œnœ ye.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Azu Israyele sœ ɓata ɔyɔ olive á Ndjaba de anga ganeanœ tœnœ yé tœ œsœ ganeanœ asœmœ, tshe za ɓœ tɔrɔ ga zœ œɓœ dœ́ angbɨ uzu ɓata ganea olive tshelœ gusu. Ɓœ sœ ndje kœgbɔ kœzɨrœ á sœ kœto lœ eshe ɔyɔ olive á sœ kœɔ tœnœ.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Ádánœ á lili adœke ɓœ sœ dœ egerœ kumu nene utshu ganea á endje de. Kotoo á ɓœ tɨ kanga zœ a? Œ dœ́dœ́ ɓœ dá sœ kœza eshe ɔyɔ nene kashe eshe ɔyɔ dá sœ kœza ɓœ.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Anganœ ɓœ sœ kœpa ndje adœke: «Endje de lima ganea ɔyɔ asœke yeka á mœ kœgbɔ osho kœsœ tœnœ.»
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Adjapu. Endje de ganeanœ asœmœ mbœrœ á endje gugu lima dœ kœyindœrœ nene yeka á ɓœ gbɔ osho tshangbanœ mbœrœ kœyindœrœ. Kashe dudu okoro zœ nene, yé ala zœ gbɔ kane.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Gbambanœ nene, œdœ Ndjaba kœde Ayuda á endje kœdœ adja ganea ɔyɔ, ala zœ gbɔ anganœ tshe de ndje ɓœ awa bale.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 'E wu mara á Ndjaba sœ kœma ɔtshɔ lɔsu nœ ye œdœ kœza djofele nœ ye kane: tshe za djofele fœ azu á endje yo yé œ má ɔtshɔ lɔsu ga ndœ zœ. Mbœrœ adœke œndœ zœ dɨ lœ ɔtshɔ lɔsunœ asœmœ ete nene, endje de ndje ɓœ ye.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Kashe lɔkɔ á Ayuda kpa kœfatshalɔsu endje, endje kwa ga tœ osho á endje sœ lima tœnœ utshunœ. Gbambanœ nene, Ndjaba sœ dœ gbɔgbɔ kœgi endje ga tœ ɔyɔ ga manda œsœ endje.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Œɓœ dœ́ angbɨ uzu, ɓœ kœdœ ganea tshelœ gusu á ndjaba de ɓœ á za ɓœ tɔrɔ ga tœ ɔyɔ á ɓœ sœsœ lima tœnœ nene. Kashe Ayuda, endje kœdœ adja ganea ɔyɔ olivenœ, Ndjaba li kpa kœgi endje ga manda endje tɔrɔ ga tœ ɔyɔ á endje sœ lima tœnœ.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Aaya, mœ yindœ nœ adœke, 'e wusœ o'o nœ Ndjaba á zatœ ye yiwa tœnœ asœke, á 'e kœzazatœ 'e nene adœke 'e kœdœ aayi kœwusœtœ. O'onœ asœke dœke: anga tshakala azu Israyele œ wuta kœdji tshelœ kata o'o asœ nene œrrr adœke angbɨ azu djigi wuta ga tœ kœshe.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Yé manda nœ dá Azu Israyele kɔ œ she ɓata á endje sú ala Buku nœ Ndjaba adœke:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 'E wu ayo á mœ mbœrœ bala dœ endje,
27 “Naatu
28 Ayuda vwara lima tœ endje tœ Ɔtshɔ O'o yé œ wuta lima ayingba Ndjaba yekane á kɔrɔ awa fœ 'e. Kashe Ndjaba sœ kœyindœ endje waa dœ waa mbœrœ á tshe ke lima aata endje.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Gbambanœ nene, Ndjaba kœza œrœ fœ uzu tshe kpa za tshakane ye nene. Tshe kœ'e uzu, tshe kpa fatshelœ ama ye nene.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Utshunœ lima 'e sœsœ kœdji Ndjaba nene yé ngɔngɔ asœke Ndjaba wu oyo 'e mbœrœ Ayuda vwaratœ endje tœ kœdji she.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Awa bale ngɔngɔ asœke endje vwaratœ endje tœ kœdji o'o adœke Ndjaba kœwu oyo 'e, á manda nœ yekane á tshe kœwu ndje oyo endje.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Gbambanœ nene Ndjaba mbœrœ lima adœke azu para kɔkɔ vwara lima tœ endje tœ kœdji o'o ama œne. Tshe mbœrœ lima atamœ adœke œne ma lɔsu kœwu oyo endje para kɔkɔ.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Adja Ndjaba gerœ waa. Œsœ kœwusœtœ nœ ye dœ pe kœwusœrœ nœ ye gerœ ndje waa. Uzu bale á tshe wusœ ada kœwa o'o nœ ye gugu, uzu bale á tshe wu ndje sœ œrœ á tshe yindœ kœmbœrœ tœnœ gugu nene.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Buku nœ Ndjaba pa adœke: «Œɗe dá wusœ gbetshelœ nœ Ndjaba?
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Œɗe dá to œrœ tœ alinœ fœ she,
35 O yait God a sawar itin,
36 Gbambanœ nene, œrœ kɔ to ɓa ndœ ye, œrœ kɔ sœ dœ soro lœ awa nœ ye yé œrœ kɔ sœ mbœrœ she. Kaka mokɔ nœ Ndjaba sœ waa dœ waa. Ame!
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.