Atos 28
TAFO AYO (KXF) vs AAI
1 Manda kœshe 'a, 'a dji adœke ɨ'ɨrɨ tshikinœ asœ kœdœ Malte.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Ayengɔ ogonœ mbœrœ ɔtshɔrœ fœ 'a. Endje ngbɔ egerœ owo, á e 'a para ga ɨndɨrɨnœ, mbœrœ yavuru sœ kœni tœnœ yé ɨzɨ sœ waa.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Polo rɔ lima agba yawo á za vwi ga ta wo, anga yakoro wuta mbœrœ katsha owonœ, á de kane ye á tɔpe tœnœ.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Kœwu adœke yakoronœ de kane Polo, ayengɔ ogonœ pa lœ tœ endje adœke: «Adjapu, yakoshe asœ kœdœ ayi kœwo azu, tshe tshɔ lœnœ la ngu, kashe ayi kœwa ngbanga tshalafo yiyindœ nœ adœke tshe sœ dœ soro nene.»
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Yé Polo vwi tshelœ kane ye, yakoronœ te ga ta wo, kashe katsha yakoronœ mbœmbœrœ she nene.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Anga azunœ sœ lima kœkate kœwu mara á katsha yakoronœ œ mbœrœ she too ndje tshe gbɔ kukuku œ tshu, kashe endje ka œrrr anga œrœ bale mbœmbœrœ nene. Endje kœfa tshelœ o'o ama endje á kœpa adœke: «Yakoshe asœ kœdœ anga ndjaba.»
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Egerœ uzu bale ndo dœ osho á sœ ɨndɨrɨnœ á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Publiyuse, sœ lima dœ osho kœsœ ndo dœ tshikinœ asœmœ kpœtœmœ. Tshe za osho kœsœ fœ 'a dœ ɔtshɔ lɔsu yé 'a lo kpœtœmœ olo votɔ.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Aba Publiyuse sœ lima dœ koɓa biwa œdœ pe awa. Polo na kœwu she, á e Ndjaba tœ ayi koɓanœ, á to kane ye ga pa ye ngbewo á koɓa nœ ye kœka ye.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Manda nœ, anga azu tshikinœ á endje sœ lima dœ koɓa, na ga ndœ Polo ndœ kœgbɔ kœshe yé tshe she endje ye.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Endje lɨsœ 'a lima waa, ɔlɔ á 'a jerœ ga la ngu ndœ kœro tœnœ, endje to œrœ kɔ á 'a sœ lima dœ ogonœ fœ 'a.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 'A mbœrœ yapu votɔ lœ Malte, manda nœ 'a ɔ ga lœ egerœ agba, á sœpe lima lœ tshiki lœ ɨzɨ á sœ ɓa zœ. Tœnœ kœdœ lima egerœ agba tshelœ Alekezandri á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ: «Ameya ndjaba.»
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 'A na œrrr yé œ wuta ɓa lakpɨ Sirakuse, yé 'a mbœrœ kpœtœ olo votɔ.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Kœto kpœtœmœ, 'a afo kpœtœ, 'a za tshandɨrɨ mangunœ œ ro œrrr gbuu ga lœ Rejio. Osho kɔrɔ pa nœ, yugu to dja ga mangba 'a yé á tagala 'a manda olo bisha á 'a wuta ga lœ Puzole.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Ɓa zœ, 'a gbɔ anga ayindœ Yisu, á endje kɨ ga tœ 'a adœke 'a mbœrœ dœ œne pɔsɔ bale, yeka manda nœ á 'a kœli ga lœ Roma.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Aaya lœ Yisu ɓa lœ Roma dji ndœ 'a, á na para tshatshu 'a, á kate 'a ɓa lœ zando Apiuse œdœ osho á endje e «anda agene». Lɔkɔ á Polo wu endje, tshe gbɔ gbɔgbɔ, yé œ za mershe fœ Ndjaba.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Kœyi kumu 'a ga lœ Roma, endje za awa fœ Polo ndœ kœgbɔ anda nœ ye kœlo tœnœ dœ pe turugu á tshe sœ kœza ala ye tœ ye.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Manda olo votɔ, Polo kœvwa osho fœ agbozu tshapa Ayuda ndœ kœngbɔtœ endje ga tœ nœ. Ɔlɔ á endje ngbɔtœ endje ga tœnœ, Polo kœpa fœ endje adœke: «Alaya, mœ mbœmbœrœ ekperœ ga tœ azu ogo nœ azœ nene, too ga tœ o'o á aata azœ katœ nœ tɨ fœ azœ nene, yeka á Ayuda nœ Yerusaleme tɔ meza pa mœ fœ azu nœ Roma asœ.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Endje yu osho œ yindœ kœkatœ mœ; gbambanœ nene, endje gbɔgbɔ ekperœ bale á mœ mbœrœ yeka á endje kœwa o'o ndœ kœwo mœ nene.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Kashe Ayuda vwaratœ endje ye, mœ sœsœ lima dœ anga œrœ kœmbœrœ tœnœ nene, á mœ yɔndœ nœ adœke gbozugo Roma kœwa ngbanga nœ mœ. Kashe mœ sœsœ dœ gbetshelœ kœndɨ ogo nœ azœ nene.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Mbœrœ tœnœ ataa á mœ vwa osho ndœ 'e adœke a pa 'o mbœrœ tœnœ kane. Adja upu adœke endje i kane mœ mbœrœ uzu á azu Israyele sœ kœza lɔsu endje ga tœ ye.»
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Endje gi fœ she adœke: «'A gbɔgbɔ anga mbeti á to lœ Yuda mbœrœ o'o nœ zœ nene, yé lœ ugurutœ alaya á endje na asœ, anga bale á tshe na dœ ndœ trœrœ zœ too tshe pa ekpe o'o mbœrœ ɓœ gugu nene.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Kashe 'a yindœ kœdji ɓœ kœmɨndœ neke á ɓœ na dœ tœnœ mbœrœ osho kɔ, azu sœ kœvwaratœ endje tœ awa nœ zœ á ɓœ zatœ zœ ndœ nœ.»
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Endje kœdɨ mbulu dœ Polo, yé lɔkɔnœ, endje kœna ndjoro ga lœ bɨngɨ nœ ye. Kœto dœ amazɨ œrrr kpii, Polo sœ kolœ kœyisœ 'o tœ upu nœ Ogo gbozu nœ Ndjaba fœ endje kœto tœ mbeti nœ Moyize dœ pe œnœ aayi kœgbara o'o mbœrœ kœma fœ endje adœke endje yindœ Yisu.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Anga endje sœ lima kœyindœ o'o á tshe sœ kœpa tœnœ, kashe anga endje vwaratœ endje kœyindœ nœ ye.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Kœgu endje tœ awa, endje sœ lima kœdjitœ endje lœ tœ endje nene; á Polo kpa kœpa ga pa nœ fœ endje adœke: «Tœnœ kœdœ adja o'o nœ Ɔtshɔ Ɨshirɨ á ayi kœgbara o'o Isaya mɨ lima ndœ nœ fœ aata 'e adœke:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 “Na ga ndœ azu asœmœ yé œ pa fœ endje adœke:
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Gbambanœ nene, lɔsu azu asœ gbɔɔgbɔ;
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Polo kœpa fœ endje adœke: «'E wusœ nœ adœke, Ndjaba vwa kœshe fœ anga angbɨ azu; endje, endje dji bala zœ.»
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Kœdji Polo ataa, Ayuda gitœ endje yé œ tetœ kœshara o'o ugurutœ endje dœ tœ endje.]
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Polo mbœrœ lima ungu bisha tshakudu anda dœ ngendja nœ ye dœ tœ ye, yé tshe sœ kœpa o'o dœ azu kɔ á endje sœ lima kœna ga ndœ ye.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Tshe sœ lima kœmɨndœ Ogo gbozu nœ Ndjaba, kœyisœ o'o nœ Gbozu Yisu Kristu dœ awa nene, yé uzu bale kœpakata she gugu lima nene.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.