Mateus 9

Fau Alanga'inga Faolu Ana Ala'anga Kwara'ae (KWF) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Aia, sa Jesus faꞋinia na fafarongo nia ki, kira raꞋe Ꞌi saena gwaꞋi baru, ma kira ka toꞋofolo laꞋu ana gwaꞋi Ꞌosi doe neꞋeri Ꞌi Galili. Ma kaidaꞋi kira dao naꞋa ana fanoa nia Ꞌi Kapaneam,
1 E entrando Jesus num barco, passou para o outro lado, e chegou à sua própria cidade.
2 ti ngwae kira ka ngalia maꞋi taꞋi ngwae neꞋe nonina mae Ꞌi fafona ꞋifitaꞋi siana sa Jesus, Ꞌiri nia ka gura. Ma kaidaꞋi sa Jesus ka lisia naꞋa faꞋamamanaꞋanga kira, nia ka fata Ꞌuri fuana ngwae nonina mae neꞋeri, “NoaꞋa Ꞌoe kosi maꞋu laꞋu ngwade, nau ku rufuanata naꞋa ana taꞋangaꞋa Ꞌoe ki taꞋifau neꞋe Ꞌoko sasiꞋi.”
2 E eis que lhe trouxeram um paralítico deitado num leito. Jesus, pois, vendo-lhes a fé, disse ao paralítico: Tem ânimo, filho; perdoados são os teus pecados.
3 Ana kaidaꞋi neꞋeri, ti ngwae faꞋamanata ana taki ki kira ka manata Ꞌuri, “TalitoꞋona goꞋo God neꞋe saiana rufuanatalana taꞋangaꞋa ki. Nia ka faꞋabolotaꞋinia naꞋa faꞋinia God.”
3 E alguns dos escribas disseram consigo: Este homem blasfema.
4 Ma sa Jesus nia sai logo ana manataꞋanga kira ki saena liada, ma nia ka fata Ꞌuri fuada, “Kamu kasi manata taꞋa laꞋu ꞋunaꞋeri.”
4 Mas Jesus, conhecendo-lhes os pensamentos, disse: Por que pensais o mal em vossos corações?
5 GoꞋo ꞋunaꞋeri nia ka fata Ꞌuri, “DiꞋia nau ku fata Ꞌuri fuana ngwae nonina taꞋu neꞋe ku Ꞌuri, ‘TaꞋangaꞋa Ꞌoe ki, nau ku rufuanata naꞋa ani,’ kaumulu kasi lisia goꞋo neꞋe nia fuli. Bore ma diꞋia nau ku fata Ꞌuri, ‘TataꞋe ma Ꞌoko fali,’ Ꞌi neꞋeri kamu ka fiꞋi lisia neꞋe ngasingasiꞋanga nia aku fuana guraꞋa.
5 Pois qual é mais fácil? dizer: Perdoados são os teus pecados, ou dizer: Levanta-te e anda?
6 KaidaꞋi nai baꞋa gura ngwae neꞋe, nai faꞋataꞋinia fuamuꞋa neꞋe nauꞋa, Ngela Ngwae, nau ku toꞋo ana ngasingasiꞋanga fuana rufuanatalana ana taꞋangaꞋa ki.”
6 Ora, para que saibais que o Filho do homem tem sobre a terra autoridade para perdoar pecados {disse então ao paralítico}: Levanta-te, toma o teu leito, e vai para tua casa.
7 Ana kaidaꞋi neꞋeri goꞋo, ngwae neꞋeri ka tataꞋe, ma ka oli naꞋa Ꞌuana fanoa nia.
7 E este, levantando-se, foi para sua casa.
8 Ana kaidaꞋi neꞋe ngwae ki kira lisia tae neꞋe sa Jesus nia fulia, kira Ꞌarefo, ma kika maꞋu. Ma kira ka baꞋatafea God sulia nia kwatea na ngasingasiꞋanga ꞋunaꞋeri fuana na ngwae ki.
8 E as multidões, vendo isso, temeram, e glorificaram a Deus, que dera tal autoridade aos homens.
9 Ma ana kaidaꞋi sa Jesus nia leka naꞋa faꞋasia kula neꞋeri, nia ka lisia sa Matthew. Nia tua goꞋo Ꞌana ana kula fuana gonilana mani ana takisi, si neꞋe nia rao Ꞌi neꞋeri. Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana, “ꞋOke leka maꞋi faꞋinau.” Ma sa Matthew ka tataꞋe, ma ka leka naꞋa Ꞌana faꞋinia.
9 Partindo Jesus dali, viu sentado na coletoria um homem chamado Mateus, e disse-lhe: Segue-me. E ele, levantando-se, o seguiu.
10 Ma Ꞌi buri Ꞌana neꞋe sa Jesus nia baꞋea sa Matthew fuana fafarongo nia, nia ka leka fanga naꞋa Ꞌi luma nia. Ma na ngwaꞋi toꞋa goni mani ana na takisi ki tua logo Ꞌi neꞋeri. Ma ti ‘ngwae aburongo’ logo, kira fanga logo faꞋinia sa Jesus ma na fafarongo nia ki.
10 Ora, estando ele à mesa em casa, eis que chegaram muitos publicanos e pecadores, e se reclinaram à mesa juntamente com Jesus e seus discípulos.
11 Ma kaidaꞋi neꞋe Farasi ki kira lisia ru neꞋe, kira ka fata fuana na fafarongo nia ki kika Ꞌuri, “Nia bolo faꞋinia nia kasi fanga laꞋu faꞋinia ‘ngwae aburongo ki’.”
11 E os fariseus, vendo isso, perguntavam aos discípulos: Por que come o vosso Mestre com publicanos e pecadores?
12 Sa Jesus ka rongoa ru neꞋeri, ma ka fata Ꞌuri, “Ngwae neꞋe noaꞋa kira kasi mataꞋi ki, kira kasi oga goꞋo ta ngwae kwaigurai, bore ma ngwae neꞋe kira mataꞋi ki tari, kira ka boꞋoboꞋo Ꞌuana ngwae kwaigurai.
12 Jesus, porém, ouvindo isso, respondeu: Não necessitam de médico os sãos, mas sim os enfermos.
13 Muke manata basi sulia fadalana KerekereꞋa Abu ba Ꞌuri, ‘Nau ku oga kamu ke kwaimanatai fuana ngwae ki, ma noaꞋa laꞋu na kwaisuꞋusiꞋanga kamu ki.’ Nau ku Ꞌiri leka laꞋu maꞋi fuana laefilana ngwae ꞋoloꞋolo ki Ꞌiri kike kakari alifaꞋi, bore ma na ngwae neꞋe abulalada taꞋa ki lala tari neꞋe nau ku leka maꞋi fuana laefilada Ꞌuana rokisi manataꞋanga.”
13 Ide, pois, e aprendei o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifícios. Porque eu não vim chamar justos, mas pecadores.
14 Buri Ꞌana ru neꞋeri ki, na fafarongo sa John ngwae ni Siuabu ki, kira ka leka maꞋi siana sa Jesus, kika fata Ꞌuri, “Kaimili faꞋinia na Farasi ki, kami saiana mika abu fanga. Ma faꞋuta mo neꞋe fafarongo Ꞌoe ki noaꞋa kasi sasi ꞋunaꞋeri?”
14 Então vieram ter com ele os discípulos de João, perguntando: Por que é que nós e os fariseus jejuamos, mas os teus discípulos não jejuam?
15 Ma sa Jesus ka olisida ka Ꞌuri, “Nia kasi bolo faꞋinia toꞋa neꞋe kira tua ana fafangaꞋa ana ara araꞋinga neꞋe kika kwaimanatai. DuꞋungana neꞋe, kaidaꞋi araꞋi faolu nia goꞋo Ꞌana Ꞌua faꞋinida ngwae ki, kira saeleꞋa. Bore ma kaidaꞋi ke dao maꞋi aigaꞋi neꞋe kike baꞋea na araꞋi faolu faꞋasida. ꞋUnaꞋeri mala, kira fiꞋi abu fanga laꞋu, osiꞋana neꞋe kira kwaimanatai. Nia neꞋe noaꞋa kasi bolo faꞋinia na fafarongo nau ki neꞋe kike abu fanga kaidaꞋi nau ku tua Ꞌua goꞋo Ꞌaku faꞋinida.”
15 Respondeu-lhes Jesus: Podem porventura ficar tristes os convidados às núpcias, enquanto o noivo está com eles? Dias virão, porém, em que lhes será tirado o noivo, e então hão de jejuar.
16 Sui sa Jesus ka fata laꞋu Ꞌuri, “NoaꞋa ta ngwae kasi subungia ta toro neꞋe nia muu naꞋa Ꞌani ta ngisingisi toro faolu. Si diꞋia nia sasia ꞋunaꞋeri, na ngisingisi toro faolu neꞋeri ka gasia na toro Ꞌua neꞋeri duꞋungana toro faolu nia lukuluku Ꞌi buri Ꞌana saꞋulana, ma nia ka sasi na maꞋekwakwa neꞋe ka doe liu.
16 Ninguém põe remendo de pano novo em vestido velho; porque semelhante remendo tira parte do vestido, e faz-se maior a rotura.
17 “Ma muke sai logo ana, neꞋe noaꞋa kasi bolo fuana ta ngwae ka alua naꞋa waen faolu Ꞌi saena ngwaꞋi Ꞌua ana ꞋuꞋuila nanigot, duꞋungana ngwaꞋi ru Ꞌua neꞋeri kasi baꞋu. Si diꞋia nia sasia ꞋunaꞋeri, kaidaꞋi na waen neꞋeri ke totoro goꞋo maꞋi, nia ka foga naꞋa ngwaꞋi ru Ꞌua neꞋeri, ma na waen neꞋeri ka kisitaꞋi, ma na ngwaꞋi ru neꞋeri ka taꞋa naꞋa. Nia neꞋe ngwae ke alua nama waen faolu Ꞌi saena na ngwaꞋi ru faolu neꞋe nia saiana ke baꞋu fasi Ꞌiri ro ru neꞋeri ki noaꞋa kasi taꞋa.”
17 Nem se deita vinho novo em odres velhos; do contrário se rebentam, derrama-se o vinho, e os odres se perdem; mas deita-se vinho novo em odres novos, e assim ambos se conservam.
18 KaidaꞋi sa Jesus nia alaꞋa Ꞌua, taꞋi ngwae faꞋinaꞋonaꞋo ana ngwae Jiu ki ka leka maꞋi. Ma nia ka bobo uruuru Ꞌi naꞋona sa Jesus, ma ka fata Ꞌuri, “Na sariꞋi nau fiꞋi maemae goꞋo. Nau ku oga Ꞌoko leka maꞋi Ꞌiri Ꞌoke alua limamu fafia Ꞌiri nia ka mauri laꞋu Ꞌana.”
18 Enquanto ainda lhes dizia essas coisas, eis que chegou um chefe da sinagoga e o adorou, dizendo: Minha filha acaba de falecer; mas vem, impõe-lhe a tua mão, e ela viverá.
19 Ma sa Jesus faꞋinia na fafarongo nia ki kira ka leka faꞋinia ngwae neꞋeri.
19 Levantou-se, pois, Jesus, e o foi seguindo, ele e os seus discípulos.
20 Ma ana kaidaꞋi kira leka Ꞌua goꞋo Ꞌada, taꞋi Ꞌafe neꞋe gwaꞋi Ꞌabu tafangia, ma nia ka mataꞋi Ꞌani sulia akwala ma ro faꞋi ngali ki, nia ka leka maꞋi burina sa Jesus, ma ka sama toꞋona mumuduꞋana ifi keta nia.
20 E eis que certa mulher, que havia doze anos padecia de uma hemorragia, chegou por detrás dele e tocou-lhe a orla do manto;
21 OsiꞋana na kini neꞋe nia manata ka Ꞌuri, “Sui bore Ꞌana diꞋia nau ku sama toꞋona na mumuduꞋana ifi sa Jesus, nau ku Ꞌakwa naꞋa.”
21 porque dizia consigo: Se eu tão-somente tocar-lhe o manto, ficarei sã.
22 KaidaꞋi nia sama toꞋona na mumuduꞋana ifi nia, sa Jesus ka alifaꞋi, ma ka lisia naꞋa kini neꞋeri, ma ka fata Ꞌuri fuana, “ꞋOe kosi manata Ꞌabera laꞋu. ꞋOko Ꞌakwa naꞋa, sulia Ꞌoko faꞋamamana ana nauꞋa.” Ma ana kaidaꞋi neꞋeri nama goꞋo, na mataꞋinga neꞋeri ka sui naꞋa faꞋasia.
22 Mas Jesus, voltando-se e vendo-a, disse: Tem ânimo, filha, a tua fé te salvou. E desde aquela hora a mulher ficou sã.
23 Ma kaidaꞋi sa Jesus faꞋinia na fafarongo nia ki kira dao, kika ruꞋu Ꞌi luma ngwae faꞋinaꞋonaꞋo neꞋeri, kira ka lisia na ngwae ki kira ufia naꞋa Ꞌau ana maeꞋa, ma na ngwae Ꞌoro ki laꞋu goꞋo kira fiku Ꞌi neꞋeri, ma kira ka angi.
23 Quando Jesus chegou à casa daquele chefe, e viu os tocadores de flauta e a multidão em alvoroço,
24 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana ngwae neꞋeri ki, “Kaumulu taꞋifau goꞋo muke ruꞋu Ꞌi maa. Ngela kini neꞋe noaꞋa kasi mae goꞋo, bore ma nia maliu goꞋo Ꞌana.” KaidaꞋi kira rongoa sa Jesus nia fata ꞋunaꞋeri, kira ka gaꞋasia lala niaꞋa.
24 disse; Retirai-vos; porque a menina não está morta, mas dorme. E riam-se dele.
25 Ma Ꞌi buri Ꞌana na ngwae ki kira ka leka faꞋasia, sa Jesus ka ruꞋu kwau saena mae luma neꞋeri, ma ka sama Ꞌi maana na limana sariꞋi neꞋeri, ma nia ka tataꞋe.
25 Tendo-se feito sair o povo, entrou Jesus, tomou a menina pela mão, e ela se levantou.
26 Buri Ꞌana ru neꞋe sa Jesus nia sasia, na alaꞋanga sulia fiꞋi talofia na abaꞋi kula neꞋeri taꞋifau.
26 E espalhou-se a notícia disso por toda aquela terra.
27 Buri Ꞌana sa Jesus nia leka kwau faꞋasia kula neꞋeri, na ro ngwae maada rodo ki kira donga sa Jesus, kera ka ri, ma keka fata Ꞌuri, “Ngwae neꞋe futa ana kwalafa sa David na ngwae tatalafaꞋa Ꞌae, Ꞌoke manatai keroꞋo!”
27 Partindo Jesus dali, seguiram-no dois cegos, que clamavam, dizendo: Tem compaixão de nós, Filho de Davi.
28 Ma ana kaidaꞋi sa Jesus nia ruꞋu Ꞌi saena taꞋi luma, ro ngwae maada rodo neꞋeri ki kera ka ruꞋu logo Ꞌi burina. Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuadaroꞋo, “ꞋUri ma koroꞋo faꞋamamana ana nauꞋa fasi nau ku bolo fuana guralana na maamuroꞋo?”
28 E, tendo ele entrado em casa, os cegos se aproximaram dele; e Jesus perguntou-lhes: Credes que eu posso fazer isto? Responderam-lhe eles: Sim, Senhor.
29 Ma sa Jesus ka sama toꞋona na maadaroꞋo, ka fata Ꞌuri, “OsiꞋana neꞋe koroꞋo faꞋamamana, ru neꞋeri ka fuli mamana naꞋa fuamuroꞋo.”
29 Então lhes tocou os olhos, dizendo: Seja-vos feito segundo a vossa fé.
30 Ma na maada ka lia naꞋa, ma sa Jesus ka fata ngasingasiꞋa fuadaroꞋo noaꞋa kera kasi faꞋarongo Ꞌani ta ngwae.
30 E os olhos se lhes abriram. Jesus ordenou-lhes terminantemente, dizendo: Vede que ninguém o saiba.
31 Ma sui ana kaidaꞋi kera ruꞋu naꞋa kwau, kera fiꞋi alaꞋa naꞋa adaroꞋo sulia sa Jesus siana sa tai faꞋida neꞋe kera dao toꞋona saena bali abaꞋi kula neꞋeri.
31 Eles, porém, saíram, e divulgaram a sua fama por toda aquela terra.
32 Aia, ma kaidaꞋi ro ngwae ba kiri kera ruꞋu kwau, ti ngwae kira ngalia laꞋu maꞋi taꞋi ngwae siana sa Jesus. Na kwakwana ngwae neꞋeri nonoto, sulia taꞋi anoꞋi ru taꞋa neꞋe ruꞋufia.
32 Enquanto esses se retiravam, eis que lhe trouxeram um homem mudo e endemoninhado.
33 Ma sa Jesus ka ifulani anoꞋi ru taꞋa neꞋeri faꞋasia ngwae neꞋeri. Sui, na ngwae neꞋe ka fata logo Ꞌana. Ma na ngwae neꞋe kira fiku ana kaidaꞋi neꞋeri, kira ka Ꞌarefo liu ana, ma kira ka fata Ꞌuri, “NoaꞋa kulu kasi lilisia Ꞌua maꞋi ta ru Ꞌuri Ꞌi fanoa kia Ꞌi Israel!”
33 E, expulso o demônio, falou o mudo e as multidões se admiraram, dizendo: Nunca tal se viu em Israel.
34 Bore ma na Farasi ki, kira ka fata ꞋeꞋe ana sa Jesus kika Ꞌuri Ꞌada, “Ngwae gwaungaꞋi ana anoꞋi ru taꞋa ki neꞋe kwatea ngasingasiꞋanga fuana ngwae neꞋe ka ifulani Ꞌana anoꞋi ru taꞋa ki.”
34 Os fariseus, porém, diziam: É pelo príncipe dos demônios que ele expulsa os demônios.
35 Ma kaidaꞋi sa Jesus nia liliu Ꞌana ana fanoa doe ki ma na maꞋe fanoa ki, nia ka faꞋamanata saena luma fuana foꞋongaꞋa kira ki, ma ka fulangaꞋinia na FaꞋarongoꞋa LeꞋa sulia ꞋInotoꞋanga God, ma ka gura ngwae neꞋe kira mataꞋi Ꞌani mataꞋinga matamata toꞋotoꞋo ki taꞋifau.
35 E percorria Jesus todas as cidades e aldeias, ensinando nas sinagogas, pregando o evangelho do reino, e curando toda sorte de doenças e enfermidades.
36 Ma sa Jesus nia lisia na ngwae neꞋe ki, ma ka kwaimanatai liu fuada sulia kira ngwataꞋutaꞋu, ma kira kasi totolia Ꞌafilada talada. Kira diꞋia sipsip ki neꞋe noaꞋa ta ngwae fuana liaꞋa sulida.
36 Vendo ele as multidões, compadeceu-se delas, porque andavam desgarradas e errantes, como ovelhas que não têm pastor.
37 Ma nia neꞋe sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana fafarongo nia ki, “Na ngwae neꞋe ki diꞋia na unitaꞋi Ꞌai nia maua naꞋa saena oꞋola ma niꞋi ka Ꞌoro liu. Bore ma na ngwae rao ki neꞋe noaꞋa kasi Ꞌoro Ꞌiri kike talaꞋida Ꞌuana God.
37 Então disse a seus discípulos: Na verdade, a seara é grande, mas os trabalhadores são poucos.
38 Aia, ꞋunaꞋeri kamu ke foꞋo, ma muke gania God neꞋe ꞋaꞋana ana raoꞋa fasi Ꞌiri ke kwatea maꞋi ngwae ni rao ki kike talaꞋida Ꞌuana God.”
38 Rogai, pois, ao Senhor da seara que mande trabalhadores para a sua seara.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.