Mateus 8
Fau Alanga'inga Faolu Ana Ala'anga Kwara'ae (KWF) vs NTLH
1 KaidaꞋi sa Jesus nia koso naꞋa maꞋi Ꞌana faꞋasia Ꞌi gwauna faꞋi ua neꞋeri, na fikuꞋa doe liu kira ka leka maꞋi sulia.
1 Jesus desceu do monte, e muitas multidões o seguiram.
2 Ma taꞋi ngwae neꞋe kuu saungia nonina ka leka maꞋi, ma ka bobo uruuru naꞋona sa Jesus, ma ka fata Ꞌuri, “AraꞋi kwa, diꞋia Ꞌoko maꞋudi, Ꞌoko saiana Ꞌoke gura nau goꞋo Ꞌamu kwa.”
2 Então um leproso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser.
3 Sui sa Jesus ka taga kwau na limana, ma ka sama toꞋona nonina, ma ka fata Ꞌuri, “ꞋIu, nau ku maꞋudi. ꞋOko mafo naꞋa.” Ma ꞋaliꞋali Ꞌi buri Ꞌana alaꞋanga neꞋeri ki sa Jesus saea goꞋo, na kuu neꞋeri ka siki naꞋa faꞋasia ngwae neꞋeri.
3 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante ele ficou curado da lepra.
4 Sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana, “NoaꞋa Ꞌoe kosi faꞋarongoa laꞋu ta ngwae Ꞌani ru neꞋe nau ku sasia fuamu. Bore ma Ꞌoke leka basi, ma Ꞌoko faꞋataꞋinia naꞋa nonimu fuana na fata abu God, Ꞌoko alaꞋania fata abu God ka iroꞋo. Sui ma Ꞌoko kwatea na kwaisuꞋusiꞋanga Ꞌoe diꞋia ba sa Moses nia saea fuana kwatelana, fasi Ꞌiri ke kwatea faꞋamamanaꞋanga fuana na ngwae ki taꞋifau neꞋe nonimu nia mafo naꞋa.” Ma sa Jesus ka kwatea ngwae neꞋeri ka leka naꞋa Ꞌana.
4 Então Jesus lhe disse:
5 Ma ana kaidaꞋi sa Jesus nia dao naꞋa ana fanoa Ꞌi Kapaneam, taꞋi ngwae faꞋinaꞋonaꞋo ana ngwae ni fuꞋa ki faꞋasia Ꞌi Rom, nia ka leka maꞋi siana sa Jesus, ma ka gania fuana ke Ꞌafia
5 Quando Jesus entrou na cidade de Cafarnaum, um oficial romano foi encontrar-se com ele e pediu que curasse o seu empregado.
6 ma ka Ꞌuri, “Aofia Ꞌae, na ngwae ni rao nau, nia mataꞋi liu, ma ka teo goꞋo Ꞌana, ma ka kina faꞋitaꞋilana nonina, ma na nonina ka fii liu.”
6 Ele disse: — Senhor, o meu empregado está na minha casa, tão doente, que não pode nem se mexer na cama. Ele está sofrendo demais.
7 Sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana, “LeꞋa goꞋo Ꞌana, nau kui baꞋa leka maꞋi Ꞌuana Ꞌi luma Ꞌoe fuana guralana.”
7 — Eu vou lá curá-lo! — disse Jesus.
8 Ma ngwae faꞋinaꞋonaꞋo neꞋe ka fata laꞋu Ꞌuri fuana sa Jesus, “Kwala Aofia kwa, noaꞋa nau kusi totolia fasi Ꞌiri nau ku kwalo Ꞌoe Ꞌi saena luma nau. ꞋOke saea goꞋo maꞋi ta alaꞋanga, si diꞋia Ꞌoko saea bore Ꞌamu maꞋi ta alaꞋanga, na ngwae rao nau nia ke baꞋa Ꞌakwa naꞋa.
8 O oficial romano respondeu: — Não, senhor! Eu não mereço que o senhor entre na minha casa. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
9 Nau ku saiana Ꞌoko bolo goꞋo Ꞌamu fuana sasilana ru neꞋeri, duꞋungana nauꞋa talaku na ngwae nau ku rao Ꞌi olofana na ngwae doe ki, ma nau ku toꞋo ana ngwae ni fuꞋa ki neꞋe kira rao Ꞌi olofana na gwaungaꞋinga nau. Ma diꞋia nau ku fata Ꞌuri fuana ta ngwae, ‘ꞋOke leka,’ ma nia ka leka naꞋa. Ma diꞋia nau ku fata Ꞌuri fuana ta ngwae, ‘ꞋOke leka maꞋi,’ nia ka leka logo maꞋi. Ma diꞋia nau ku saea ta ngwae rao nau ma nau ku Ꞌuri, ‘ꞋOke sasia nama ru neꞋe,’ nia ka sasia naꞋa.”
9 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
10 Ma kaidaꞋi sa Jesus rongo na ru neꞋe, nia ka Ꞌarefo liu. Ma nia ka abula fuana ngwae neꞋe kira leka sulia ki, ma ka fata Ꞌuri fuada, “Nau ku saea fuamuꞋa, naisi lisia Ꞌua ta ngwae neꞋe nia faꞋamamana ka Ꞌuri, sui bore Ꞌana saena Ꞌi Israel.
10 Quando Jesus ouviu isso, ficou muito admirado e disse aos que o seguiam:
11 Ma nau ku saea fuamuꞋa, ngwae Ꞌoro neꞋe noaꞋa laꞋu Jiu ki kike leka maꞋi faꞋasia fanoa Ꞌoro ki saena magalia fuana ꞋadoꞋa faꞋinia na koꞋo bora kia ki sa Abraham, sa Aesak, ma sa Jakob ana maoma ana saeleꞋanga Ꞌi langi.
11 E digo a vocês que muita gente vai chegar do Leste e do Oeste e se sentar à mesa no
12 Ma Ꞌorolada Jiu ki neꞋe fuila kira ka Ꞌado ana ru leꞋa ki ana Ꞌi langi, God ke baꞋa lalida Ꞌuana kula rorodoꞋa. Ma kaidaꞋi kira tua ana kula neꞋeri, kike baꞋa angi, ma kike Ꞌala girigiri Ꞌani lifada, osiꞋana kira nonifii.”
12 Mas as pessoas que deviam estar no Reino serão jogadas fora, na escuridão. Ali vão chorar e ranger os dentes de desespero.
13 Ma sa Jesus ka kakari abula laꞋu fuana ngwae doe neꞋeri, ka fata Ꞌuri fuana, “ꞋOko oli kwau. Nau ku sasia naꞋa ru neꞋe Ꞌoko gania, osiꞋana Ꞌoko faꞋamamana ana nauꞋa.” Ma ana kaidaꞋi neꞋeri nama goꞋo, na ngwae rao ba nia ka Ꞌakwa naꞋa.
13 E Jesus disse ao oficial: E naquele momento o empregado do oficial romano ficou curado.
14 Ma ana taꞋi asoa, sa Jesus ka leka maꞋi Ꞌi luma sa Peter. KaidaꞋi sa Jesus ruꞋu Ꞌi luma, nia ka lisia funga kini sa Peter nia teo goꞋo Ꞌana, neꞋe nia mataꞋi ana ꞋakoꞋakoꞋa doe.
14 Jesus foi à casa de Pedro e viu a sogra dele de cama, com febre.
15 Ma sa Jesus ka sama toꞋona limana na kini neꞋe. Ma ana kaidaꞋi neꞋeri goꞋo, na ꞋakoꞋakoꞋanga neꞋe ka sui naꞋa faꞋasia. Nia ka Ꞌakwa naꞋa, ma ka tataꞋe ka sasi fanga naꞋa Ꞌana fuana sa Jesus.
15 Jesus tocou na mão dela, e a febre saiu dela. Então ela se levantou e começou a cuidar dele.
16 Ma kaidaꞋi nia saꞋulafi naꞋa, ngwae ana fanoa neꞋeri kira ka ngalia maꞋi ngwae Ꞌoro ki siana neꞋe anoꞋi ru taꞋa ki kira ruꞋufida. Ma sa Jesus ka ifulani anoꞋi ru taꞋa neꞋeri ki faꞋasida Ꞌani fatalana goꞋo. Ma nia ka gura logo ngwae mataꞋi ki taꞋifau.
16 Depois do pôr do sol, o povo levou até Jesus muitas pessoas que estavam dominadas por demônios. E ele, apenas com uma palavra, expulsava os espíritos maus e curava todas as pessoas que estavam doentes.
17 KaidaꞋi nia sasia na ru neꞋeri ki, nia faꞋamamana na fatalana na profet Aesea ba keresia ka fata Ꞌuri, “NiaꞋa neꞋe faꞋamauri kia faꞋasia na mataꞋinga kia ki.”
17 Jesus fez isso para cumprir o que o profeta Isaías tinha dito: “Ele levou as nossas doenças e carregou as nossas enfermidades.”
18 Ma kaidaꞋi sa Jesus nia lisia ngwae Ꞌoro kira fiku maꞋi kalikalia, nia ka fata Ꞌuri fuana fafarongo nia ki, “Kulu toꞋofolo Ꞌuana bali Ꞌosi loꞋoko.”
18 Jesus viu a multidão em volta dele e mandou os discípulos irem para o lado leste do lago.
19 Ana kaidaꞋi neꞋeri logo, taꞋi ngwae faꞋamanata ana taki ki ka leka maꞋi siana sa Jesus ka fata Ꞌuri, “Ngwae FaꞋamanata Ꞌae, nau ku oga nai leka faꞋi Ꞌoe Ꞌi faꞋi bore Ꞌana neꞋe Ꞌoke leka Ꞌuana.”
19 Um mestre da Lei chegou perto dele e disse: — Mestre, estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar aonde o senhor for!
20 KaidaꞋi sa Jesus rongoa na ru neꞋe, nia ka fata Ꞌuri, “NoaꞋa nia kasi talangwaraꞋu. Na kui kwasi ki kira toꞋo ana na kula kira ki fuana teoꞋa, ma na noꞋo ki logo kira ka toꞋo ana na nuꞋi kira ki. Bore ma nauꞋa, na Ngela Ngwae, noaꞋa nau kusi toꞋo ana ta luma Ꞌaku talaku fuana maliuꞋa ana.”
20 Jesus respondeu:
21 Ma taꞋi ngwae ana fafarongo nia ki, ka fata fuana sa Jesus ka Ꞌuri, “AraꞋi kwa, Ꞌoke alaꞋani nau Ꞌiri nau kui leka, ku tua basi faꞋinia maꞋa nau, leleka nia ka mae mala, nau ku kwaiatoa ka sui, nau ku fiꞋi dongaꞋo.”
21 E outro, que era seguidor de Jesus, disse: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
22 Sa Jesus olisia ka fata Ꞌuri, “NoaꞋa. ꞋOke leka naꞋa maꞋi faꞋinau ana kaidaꞋi neꞋe. AlaꞋania na ngwae neꞋe noaꞋa kira kasi toꞋo ana mauriꞋa ana God ki, kike kwaiatoa naꞋa Ꞌada na ngwae mae kira ki.”
22 Jesus respondeu:
23 Ma sa Jesus ka taꞋe saena gwaꞋi baru faꞋinia fafarongo nia ki.
23 Jesus subiu num barco, e os seus discípulos foram com ele.
24 Ma ana kaidaꞋi kira Ꞌidu tau naꞋa kwau, maꞋe kauburu ka dao ꞋaliꞋali maꞋi, ma na asi ka lualuaꞋa, ma ka magara naꞋa maꞋi fafia na gwaꞋi baru neꞋeri. Ma na gwaꞋi baru neꞋeri ka karangi kuru naꞋa. Bore ma sa Jesus nia ka maliu goꞋo Ꞌana saena gwaꞋi baru neꞋeri.
24 De repente, uma grande tempestade agitou o lago, de tal maneira que as ondas começaram a cobrir o barco. E Jesus estava dormindo.
25 Na fafarongo nia ki kira ka faꞋa ada, kira ka fata Ꞌuri, “Aofia kwa! ꞋOke faꞋamauri kulu! Kulu karangi mae naꞋa.”
25 Os discípulos chegaram perto dele e o acordaram, dizendo: — Socorro, Senhor! Nós vamos morrer!
26 Ana kaidaꞋi neꞋeri sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “FaꞋuta neꞋe kamu ka maꞋu? Nau ku lisia na faꞋamamana Ꞌanga kamu aku noaꞋa Ꞌiri doe.” Sa Jesus ka fata ꞋunaꞋeri fuada taꞋifau ka sui, nia ka tataꞋe, ma ka fata ngasingasiꞋa fuana iru ma na nafo, fasi Ꞌiri kira ka tua aroaro. Ma ana kaidaꞋi neꞋeri goꞋo, na iru ma na nafo ki kera ka tua aroaro naꞋa, ma ka folaꞋa naꞋa.
26 — Por que é que vocês são assim tão medrosos? — respondeu Jesus. — Como é pequena a fé que vocês têm! Ele se levantou, falou duro com o vento e com as ondas, e tudo ficou calmo.
27 Ma na fafarongo nia ki kira ka Ꞌarefo liu, ma kika fata Ꞌuri, “Ngwae faꞋuta naꞋa niniꞋa re? Na iru ma na nafo ki bore kira roꞋo naꞋa sulia!”
27 Então todos ficaram admirados e disseram: — Que homem é este que manda até no vento e nas ondas?!
28 Ma kaidaꞋi kira dao naꞋa ana ta bali Ꞌosi ana maꞋe fanoa Ꞌi Gadara, sa Jesus ka dao toꞋona ro ngwae neꞋe anoꞋi ru taꞋa ki tua adaroꞋo. Ro ngwae neꞋe ki kera tua maꞋi saena maꞋe faoda ana alu ngwae maeꞋa saena. Ma osiꞋana keroꞋa balubaluꞋa liu, neꞋe kwate ma noaꞋa ta ngwae kasi dao karangia goꞋo kula neꞋe kera tua ana.
28 Quando Jesus chegou à região de Gadara, no lado leste do lago da Galileia, foram se encontrar com ele dois homens que estavam dominados por demônios. Eles vinham do cemitério, onde estavam morando. Eram tão violentos e perigosos, que ninguém se arriscava a passar por aquele caminho.
29 Ana kaidaꞋi anoꞋi ru ki neꞋe tua ana ro ngwae neꞋeri ki, kira lisia sa Jesus, kira ka ri Ꞌuri, “Ngela God Ꞌae, tae neꞋe Ꞌoko oga Ꞌoke sasia aimili? FaꞋuta Ꞌoko leka maꞋi fuana faꞋakaisi laimili Ꞌi naꞋona mala na kaidaꞋi neꞋe faꞋakaisi Ꞌanga ke dao?”
29 Eles começaram a gritar: — Filho de Deus, o que o senhor quer de nós? O senhor veio aqui para nos castigar antes do tempo?
30 Ana kaidaꞋi neꞋeri, na gwata Ꞌoro ki kira fanga karangia Ꞌi neꞋeri.
30 Acontece que perto dali estavam muitos porcos comendo.
31 Na anoꞋi ru neꞋeri ki kira Ꞌengo ana sa Jesus kika Ꞌuri, “DiꞋia Ꞌoko ifulani kaimili, Ꞌoke lali kaimili Ꞌuana saena gwata loꞋoko ki.”
31 E os demônios pediram a Jesus com insistência: — Se o senhor vai nos expulsar, nos mande entrar naqueles porcos!
32 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana anoꞋi ru neꞋeri ki, “Mulu leka naꞋa!” Ma kira ka faꞋusaka, ma kira ka leka naꞋa Ꞌuana saena gwata neꞋeri ki. Ma gwata neꞋeri ki taꞋifau kira leka toli naꞋa sulia ninimana faulifu neꞋeri Ꞌuana saena Ꞌosi baera. Ma kira ka mae taꞋifau Ꞌi neꞋeri.
32 — Pois vão! — disse Jesus. Os demônios foram e entraram nos porcos, e estes se atiraram morro abaixo, para dentro do lago, e se afogaram.
33 Ma na ngwae neꞋe kira lia sulia gwata neꞋeri ki, kira ka lalili Ꞌuana fanoa kira. Ma kira ka alaꞋa sulia ru neꞋe sa Jesus sasia, ma na tae neꞋe nia fuli fuana na ro ngwae baera ki faꞋinia na anoꞋi ru ba kiri.
33 Os homens que tomavam conta dos porcos fugiram e chegaram até a cidade. Lá contaram tudo isso e também o que havia acontecido com os dois homens que estavam dominados por demônios.
34 Ma na ngwae ki taꞋifau ana maꞋe fanoa neꞋeri kira ka leka taꞋifau maꞋi fuana lisilana sa Jesus. Ana kaidaꞋi kira dao siana, kira ka Ꞌengoa niaꞋa fasi Ꞌiri nia leka faꞋasia fanoa kira.
34 Então todos os moradores daquela cidade saíram para se encontrar com Jesus; e, quando o encontraram, pediram com insistência que fosse embora da terra deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.