Mateus 24

Fau Alanga'inga Faolu Ana Ala'anga Kwara'ae (KWF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ma Ꞌi buri Ꞌana neꞋe sa Jesus fata ꞋunaꞋeri ka sui, nia ka leka faꞋasia Luma Abu God. Ma ana kaidaꞋi sa Jesus ka leka kwau, na fafarongo nia ki kira ka leka maꞋi siana, ma kira ka fata Ꞌuri, “ꞋOko lisia basi Ꞌamu na Luma Abu leꞋa neꞋe ki.”
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “ꞋIu, Ꞌoko lisia na luma doe neꞋe ki. NoaꞋa ta taꞋi gwaꞋi fau Ꞌi neꞋe ana Luma Abu God ke baꞋa teo laꞋu Ꞌi fuila. Kira taꞋifau kike baꞋa takalo Ꞌi ano.”
2 Então ele disse:
3 Buri Ꞌana, sa Jesus ka raꞋe gwauna faꞋi ua Ꞌi Olif, ma ana kaidaꞋi nia tua Ꞌana, na fafarongo nia ki kira leka maꞋi siana, ma kira ka tua taꞋifili kira. Ma kira ka saefiloa sa Jesus kika Ꞌuri, “KaidaꞋi tae neꞋe na ru nini Ꞌoko saea fuaimili ki ke baꞋa dao maꞋi? Aia, ma tae neꞋe ke baꞋa dao maꞋi fasi Ꞌiri ke faꞋataꞋinia kaidaꞋi Ꞌoe fuana oliꞋa maꞋi faꞋinia kaidaꞋi neꞋe magalia ke baꞋa sui ana?”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 — ausente —
4 Jesus respondeu:
5 — ausente —
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Ma taꞋi ru laꞋu, muke baꞋa rongoa lingana fuꞋanga ana fanoa karangi ki, ma na alaꞋanga ki sulia fuꞋanga ki ana ti fanoa tau logo maꞋi. Ka ꞋunaꞋeri bore Ꞌana, noaꞋa kamu kasi manata Ꞌabera sulida. Ru ꞋunaꞋeri ki ke baꞋa dao nama maꞋi, bore ma noaꞋa kasi faꞋataꞋinia laꞋu Ꞌisilana magalia neꞋeriꞋa.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Na maꞋe fanoa ki kike baꞋa fuꞋalida kwailiu, ma na ꞋinotoꞋanga ki kike fuꞋalida kwailiu. Ma na unifioloꞋa ma tikitiki ki ke liu ana kula ki taꞋifau.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Ma ru neꞋeri ki niꞋi neꞋe etangilana nonifiiꞋa, diꞋia goꞋo Ꞌana na kini faꞋafuta ba nia talaꞋae ka ngela fii.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 “Ana kaidaꞋi neꞋeri logo, na ngwae ana maꞋe fanoa matamata kwailiu saena magalia neꞋe ki, noaꞋa kira kasi oga kamu, sulia kamuꞋa na ngwae nau ki. Ma ti ngwae ada kike baꞋa dau kamu, ma kike kwate kamu fuana malimae kamu ki fuana kwaꞋilamuꞋa ma fuana saungilamuꞋa.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Ma ngwae Ꞌoro ki neꞋe kira faꞋamamana ana nauꞋa, noaꞋa kira kasi ngangata ana faꞋamamanaꞋanga. Ma ngwae ki kike baꞋa malimaeꞋa ana kiraꞋa kwailiu. Ma kira ke kwatea na ngwae God ki fuana malimae kira ki.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Ma ana kaidaꞋi neꞋeri, profet ꞋosoꞋoso Ꞌoro kira ke dao maꞋi, ma kira ke talaꞋia, ma kike sokea ngwae Ꞌoro ki, ma kike leka sulia na faꞋamanataꞋanga rora kira ki.
11 Então muitos falsos
12 Ma kike baꞋa sasia ru rora Ꞌoro liu ki. Ma sulia ru neꞋe, na alafeꞋanga ngwae Ꞌoro ki ke baꞋa ngwataꞋutaꞋu.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Sui bore Ꞌana ka ꞋunaꞋeri, diꞋia sa tai neꞋe nia ngangata fuana lekaꞋa sulia God leleka ka dao Ꞌisilana kaidaꞋi neꞋeri, nia neꞋe God ke baꞋa faꞋamauria.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Ma FaꞋarongoꞋanga LeꞋa neꞋe sulia ꞋInotoꞋanga God, kike baꞋa faꞋarongo Ꞌani saena magalia fuana ngwae ki taꞋifau. Buri Ꞌana naꞋa, Ꞌisilana magalia fiꞋi dao maꞋi.
14 E a boa notícia sobre o
15 “Ma kaumulu ke baꞋa lisia na Ru Sua ke tataꞋe maꞋi ana kula abu. Na ru taꞋa neꞋeri ke faꞋasua na Luma Abu God, ma ke sasi Ꞌiri God ke malangisia. Aia, ru neꞋe profet Daniel eta fata naꞋa maꞋi sulia Ꞌi naꞋo.” (Na alaꞋanga fuana na ngwae neꞋe nia toꞋomaꞋi nia Ꞌuri: ꞋOko malingaꞋi leꞋa ana na fadalana ru neꞋe.)
15 E Jesus continuou:
16 “KaidaꞋi muke lisia na ru neꞋe ki ka dao maꞋi, na ngwae ki neꞋe kira tua ana na abaꞋi kula Ꞌi Judea, kike tafi Ꞌuana gwauna faꞋi ua ki.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Ana kaidaꞋi neꞋeri, diꞋia ta ngwae ka tua maꞋi Ꞌi maa ana luma nia, nia ka tafi ꞋaliꞋali, ma noaꞋa nia kasi manata laꞋu Ꞌuana ruꞋungaꞋa saena luma nia Ꞌuana ngalilana ta ru Ꞌana.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ma sa tai neꞋe ka tua maꞋi Ꞌana saena oꞋola, noaꞋa nia kasi oli laꞋu maꞋi luma Ꞌuana ta toro Ꞌana.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 KwaimanataiꞋanga doe liu fuada bara kini neꞋe kira ina ki, ma kira ka faꞋasusufia kala ngela tiꞋitiꞋi ki ana kaidaꞋi neꞋeri, sulia nia ꞋafitaꞋi liu kira ka tafi ꞋaliꞋali.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 ꞋIu, muke foꞋo ma muka gania God, fasi Ꞌiri ru neꞋe noaꞋa kasi fuli laꞋu ana ma kamu ka tafi ana kaidaꞋi ana gwariꞋa, nama na Sabat, asoa ana mamaloꞋa.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 DuꞋungana na nonifiiꞋanga ana faꞋi asoa neꞋeri ki, nia ke baꞋa taꞋa ka liufia na nonifiiꞋanga neꞋe ngwae saena magalia ki kira saiana, Ꞌita Ꞌua maꞋi ana safalilana kaidaꞋi God nia saungaꞋinia na magalia ka dao ana kaidaꞋi neꞋe. Ma noaꞋa naꞋa ta ru ꞋunaꞋeri neꞋe ke fuli maꞋi Ꞌi buri.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Ma diꞋia God kasi faꞋadokodokoa kaidaꞋi ana nonifiiꞋanga, nia ꞋafitaꞋi neꞋe ta ngwae ke mauri. Ma nia faꞋadokodokoa kaidaꞋi neꞋeri fuana leꞋalana ngwae neꞋe nia filida ki.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 “ꞋIu, diꞋia ta ngwae ka fata Ꞌuri fuaumulu, ‘Lisia basi, nia naꞋa ne na Christ,’ nama ka fata Ꞌuri, ‘Lisia basi, nia naꞋa Ꞌi loꞋoko,’ noaꞋa kamu kasi faꞋamamana nia.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Sulia na ngwae ꞋosoꞋoso ki ke baꞋa dao maꞋi, ma kike fata Ꞌuri, ‘NauꞋa na Christ,’ faꞋinia na ngwae ꞋosoꞋoso ki kike fata Ꞌuri, ‘NauꞋa ta profet.’ Ma kike fulia faꞋanadaꞋa doe ki fasi Ꞌiri ke talaꞋi rora ana na ngwae neꞋe God nia filida ki bore ma nia ꞋafitaꞋi liu fuada.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Nia neꞋe, sui bore Ꞌana ru neꞋe ki noaꞋa kira kasi dao Ꞌua maꞋi, nau ku saea naꞋa fuamuꞋa Ꞌi naꞋo, fasi Ꞌiri muke saiana.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 — ausente —
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 — ausente —
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 “Na olilaku maꞋi noaꞋa ta ngwae kasi talafia, ka diꞋia logo neꞋe na afa noaꞋa kasi talafia ta ru mae.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 “ꞋI buri Ꞌana kaidaꞋi neꞋe nonifiiꞋanga neꞋeri ki ka sui mala,
29 Jesus disse:
30 “Buri Ꞌana ru neꞋe ki, na maꞋetoto ana olilaku maꞋi fiꞋi faꞋataꞋi maꞋi saena mamanga. Ma ana kaidaꞋi neꞋeri goꞋo, na ngwae ki taꞋifau saena magalia, kike angi sulia kira ka lisi nau ku oli maꞋi fafona gwaꞋi salo saena mamanga, ma nai baꞋa leka maꞋi faꞋinia ngasingasiꞋanga nau faꞋinia na madakoꞋanga doe nau.
30 Então o sinal do
31 Ma na Ꞌainsel ke ufia na bungu ke baꞋa angi doe fuana fikulana na ngwae nau ki neꞋe nau ku filida taꞋifau naꞋa. Ana kaidaꞋi neꞋeri, nau ku kwatea maꞋi Ꞌainsel nau ki, Ꞌiri kike baꞋa ukua maꞋi ngwae nau ki taꞋifau faꞋasia na fanoa ki taꞋifau saena magalia.”
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 GoꞋo, sa Jesus ka fata sulia tarifulaꞋa ka Ꞌuri, “Kamu ke manata basi sulia na Ꞌai figi ki. KaidaꞋi kamu lisia na rauna nia ngosa, muke saiana na kaidaꞋi fuana unitaꞋi ꞋakoꞋakoꞋa nia dao karangi naꞋa.
32 Jesus disse ainda:
33 Ka ꞋunaꞋeri logo, kaidaꞋi kamu lisia na nonifiiꞋanga neꞋeri ki taꞋifau ke baꞋa dao maꞋi, muke saiana na olilaku maꞋi nia karangi naꞋa.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Ru mamana neꞋe nau ku saea fuamuꞋa, ngwae ki taꞋifau neꞋe kira mauri ana kaidaꞋi neꞋe, kira kasi mae Ꞌi naꞋona ru neꞋeri ki taꞋifau ke baꞋa dao maꞋi.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Na ru ki taꞋifau maꞋi langi ma saena magalia kike baꞋa sui. Bore ma na fatalaku goꞋo neꞋe tuatua noaꞋa kasi sui.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 “NoaꞋa ta ngwae kasi saiana kaidaꞋi nai baꞋa oli maꞋi ana. Na Ꞌainsel ki bore noaꞋa kasi sai logo ana, ma nauꞋa, na Ngela bore, nau kusi sai logo ana. God na MaꞋa taꞋifilia goꞋo neꞋe nia saiana.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Na olilaku maꞋi ke baꞋa diꞋia ru ba fuli ana kaidaꞋi ba sa Noa.
37 A vinda do
38 Ana faꞋi asoa ba Ꞌi naꞋo ki, ana na igo doe baera, na ngwae ki kira fanga ma kira ka kwaꞋu Ꞌada, ma na ngwae ki ma na kini ki kira ka araꞋi Ꞌada ma kira ka kwate kini Ꞌada kwailiu, leleka ka dao goꞋo ana faꞋi asoa ba sa Noa nia raꞋe saena na faka doe ba nia.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Bore Ꞌana, kira kina Ꞌua na tae neꞋe ka dao maꞋi, leleka ka dao ana kaidaꞋi neꞋe igo doe baera dao maꞋi, ma ka lauda naꞋa Ꞌana. Ma nia ke baꞋa dao logo maꞋi Ꞌuri ana kaidaꞋi nai baꞋa dao maꞋi ana.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Ana kaidaꞋi neꞋeri, ro ngwae ki kera rao saena na oꞋola. Ma nau ku ngalia ta taꞋi ngwae faꞋi nau, ma ta taꞋi ngwae nau ku faꞋasia.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Ma ro kini ki logo kera ka rao adaroꞋo ana fanga ki, ma ta taꞋi ai nau ku ngalia, ma ruana nau ku faꞋasia.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Muke lialia leꞋa, sulia kamu kina faꞋi asoa tae neꞋe nau, na Aofia kamu, nai dao maꞋi ana.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Muke manata toꞋona ru neꞋe, diꞋia na ngwae ana luma ka sai goꞋo Ꞌana ana kaidaꞋi neꞋe ngwae bili ke baꞋa dao maꞋi ana, nia ka lialia leꞋa ma noaꞋa kasi alaꞋania na ngwae bili neꞋeri ka ruꞋu maꞋi saena luma nia.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Nia neꞋe, muke kwaimasi logo, sulia nai baꞋa dao maꞋi ana kaidaꞋi neꞋe noaꞋa kamu kasi saiana.”
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Ma sa Jesus ka fata laꞋu Ꞌuri fuana na fafarongo ki, “Kamu diꞋia na ngwae rao neꞋe nia liatoꞋo ma nia ka rao saga. Ma na araꞋi ꞋaꞋana ke alua nia ka lia sulia na ngwae rao ki, ma ka kwatea na fanga fuada ana kaidaꞋi fuana kwate fangaꞋa.
45 Jesus disse ainda:
46 Ma ꞋoilakiꞋa fuana na ngwae rao neꞋeri neꞋe ngwae ꞋaꞋana nia dao toꞋona ma nia sasi ru neꞋeri ki, ana kaidaꞋi neꞋe nia dao maꞋi ana Ꞌi luma nia!
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Nau ku saea na ru mamana fuamuꞋa, na ngwae ꞋaꞋana alu nia ka lia sulia ru nia ki taꞋifau.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 “Bore ma, diꞋia nia na ngwae rao taꞋa, nia ka manata Ꞌuri, ‘Na ngwae ꞋaꞋana nau, daolana maꞋi nia tau Ꞌua.’
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Ma nia ka talaꞋae fuana kwaꞋilana na ngwae rao ki, ma nia ka tua ni fanga naꞋa Ꞌana ma ka kwaꞋu lilinga naꞋa Ꞌana faꞋinia ngwae kwaꞋu lilinga ki.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Sui ma na ngwae ꞋaꞋana ka dao maꞋi ana ta asoa neꞋe nia noaꞋa kasi kwaimaꞋakwali ana, ma ana kaidaꞋi neꞋe nia kina goꞋo Ꞌana.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Na ngwae ꞋaꞋana ke kwatea na kwaꞋikwaꞋinga Ꞌafae fuana niaꞋa, ma ka alua niaꞋa faꞋinia ngwae kwalabasa ki neꞋe sokeꞋe roꞋo sulia God. Ma kaidaꞋi nia ka tua ana kula neꞋeri, nia ka angi angi goꞋo Ꞌana faꞋinia na Ꞌala girigiri Ꞌanga, osiꞋana nia ka nonifii liu.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.