Mateus 16
Fau Alanga'inga Faolu Ana Ala'anga Kwara'ae (KWF) vs NTLH
1 Aia, ti Farasi faꞋinia ti Sadusi, kira ka leka maꞋi siana sa Jesus Ꞌiri kika ilitoꞋona goꞋo Ꞌada, ma kira ka saefiloa fasi Ꞌiri nia ka fulia ta faꞋanadaꞋa Ꞌiri ka faꞋataꞋinia God neꞋe asungaꞋi nia ka leka maꞋi.
1 Alguns fariseus e alguns saduceus foram falar com Jesus. Eles queriam alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
2 Sa Jesus ka olisida ka fata Ꞌuri fuada, “Ana kaidaꞋi neꞋe sina ka suu, diꞋia kamu lisia neꞋe gwaꞋi salo ki niꞋi meo, kamu saiana uta noaꞋa kasi toꞋo rorodo.
2 Mas Jesus respondeu:
3 ꞋIu, ma Ꞌi Ꞌofodangi, diꞋia kamu lisia neꞋe gwaꞋi salo ki niꞋi meo ma ka goa, kamu ke saiana logo neꞋe uta ke baꞋa toꞋo. Kamu saiana lisilana mamanga, bore ma noaꞋa kamu kasi lia saiana ru neꞋe God fulia ana kaidaꞋi neꞋe ki.
3 E, de manhã, cedo, dizem: “Vai chover porque o céu está vermelho-escuro.” Olhando o céu, vocês sabem como vai ser o tempo. E como é que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
4 Kamu ngwae taꞋena neꞋe kamu sasia ru taꞋa Ꞌoro ki, ma noaꞋa kamu kasi faꞋamamana goꞋo ana God. Kamu ka oga lisilana faꞋataꞋinga ki. Bore ma nau noaꞋa kusi baꞋa sasi goꞋo ta faꞋanadaꞋa fuamuꞋa. Na faꞋanadaꞋa neꞋe nau ku sasia fuana kamu ka lisia goꞋo neꞋe na faꞋanadaꞋa neꞋe nia fuli fuana na profet sa Jona Ꞌi naꞋo.”
4 Como o povo de hoje é mau e sem fé! Vocês estão me pedindo um milagre, mas o milagre de Jonas é o único sinal que lhes será dado. Então ele saiu e foi embora.
5 Ana kaidaꞋi sa Jesus faꞋinia na fafarongo nia ki kira toꞋofolo Ꞌuana na bali Ꞌosi loꞋoko, na fafarongo nia ki noaꞋa kasi toꞋo ana ta beret, osiꞋana neꞋe kira manata bura Ꞌani ngalilana faꞋi kira.
5 Quando os discípulos atravessaram para o lado leste do lago, esqueceram de levar pão.
6 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “Kamu ke lia leꞋa suli kamu faꞋasia na isi fuana beret ana Farasi ki ma na Sadusi ki logo.”
6 Jesus disse:
7 Ma ana kaidaꞋi neꞋe fafarongo nia ki kira rongoa na alaꞋanga neꞋeri ki, kira ka fata naꞋa Ꞌada sulia Ꞌi safitana kira taꞋifilida, ma sulia kira fia fasi sa Jesus nia ka fata sulia beret mamana, ma kira ka Ꞌuri, “Sali sa Jesus nia fata ꞋunaꞋeri, osiꞋana neꞋe noaꞋa kulu Ꞌiri ngalia maꞋi ta beret taka niniꞋa!”
7 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não trouxemos pão.
8 Ma osiꞋana sa Jesus nia sai goꞋo ana manatalana na fafarongo nia ki, nia ka fata Ꞌuri, “FaꞋuta neꞋe kamu ka manata Ꞌabera liu sulia neꞋe kamu kasi ngalia maꞋi ta beret? Na faꞋamamanaꞋanga kaumulu ki tiꞋitiꞋi liu!
8 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
9 NoaꞋa kamu kasi malingaꞋinia Ꞌua na manatai ngwae saena na ru nini nau ku saea fuamuꞋa? Ma kamu manata bura naꞋa Ꞌani lima afu beret ba nau ku sarea Ꞌani lima toꞋoni ngwae ki, ma kamu ka faꞋafungua kukudu Ꞌoro Ꞌani fanga ba ore ki.
9 Ainda não entenderam? Não lembram dos cinco pães que eu parti para cinco mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
10 Sali bore kamu manata bura naꞋa logo Ꞌani fiu afu beret ki goꞋo ba nau ku sarea Ꞌani fai toꞋoni ngwae ki, ma kamu ka faꞋafungua kukudu Ꞌoro ba kiri Ꞌani fanga neꞋe ore ki.
10 E aqueles sete pães para quatro mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
11 FaꞋuta neꞋe noaꞋa kamu kasi saiana tae neꞋe nau ku fata sulia? NoaꞋa laꞋu na beret neꞋe nau ku fata sulia. Tae neꞋe nau ku saea naꞋa neꞋe kamu ke madafi kamu faꞋasia na isi neꞋe ke faꞋa ubua na beret na Farasi ki ma na Sadusi ki.”
11 Vocês não entendem que eu não estou falando a respeito de pães? Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e dos saduceus!
12 Buri Ꞌana nia fata ꞋunaꞋeri ka sui, na fafarongo ki kira fiꞋi saiana tae neꞋe sa Jesus nia fata sulia. Nia fata lala sulia na faꞋamanataꞋanga Farasi ki ma na Sadusi ki.
12 Então os discípulos entenderam que ele não estava dizendo que tivessem cuidado com o fermento usado no pão, mas com os ensinamentos dos fariseus e dos saduceus.
13 KaidaꞋi sa Jesus nia dao ana na abaꞋi kula Ꞌi Sesarea Filipae, nia ka saefiloa na fafarongo nia ki ka Ꞌuri, “ꞋUri ma ngwae ki kira sae nau, Ngela Ngwae, Ꞌani sa tai?”
13 Jesus foi para a região que fica perto da cidade de Cesareia de Filipe. Ali perguntou aos discípulos:
14 Kira olisia kika Ꞌuri, “Ti ngwae kira saeꞋo Ꞌani sa John ngwae ni Siuabu neꞋe nia mauri laꞋu, ma ti ngwae kira saeꞋo Ꞌani sa Elaeja neꞋe nia mauri laꞋu. Ma ti ngwae laꞋu kira ka saeꞋo Ꞌania sa Jeremaea nama ta ngwae ana profet ki neꞋe nia mauri laꞋu.”
14 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é Jeremias ou algum outro
15 Sui sa Jesus ka saefiloda ka Ꞌuri, “ꞋIrai ma kaumulu mo, kamu sae nau mo Ꞌani sa tai?”
15 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus.
16 Ma sa Simon Peter ka olisia ka Ꞌuri, “ꞋAeꞋo naꞋa neꞋe na Christ, na ngwae God nia filia fuana faꞋamaurilana ngwae nia ki, na Ngela God neꞋe mauri firi.”
16 Simão Pedro respondeu: — O senhor é o
17 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri, “Simon na ngela sa John Ꞌae, nia ꞋoilakiꞋa fuamu. Sulia ta ngwae kasi faꞋataꞋinia ru neꞋe fuamu. Bore ma na maꞋa nau Ꞌi langi neꞋe nia faꞋataꞋinia fuamu.
17 Jesus afirmou:
18 Ma nau ku saea fuamu, Ꞌoe sa Peter, neꞋe fadalana ba na fau, ka diꞋia na fau neꞋe kira saungaꞋinia na luma fafona. Nai alu ꞋaeꞋo ta ngwae lalifu neꞋe Ꞌoke faꞋangasingasia ngwae neꞋe kira ke baꞋa faꞋamamana aku ki. Ma na ngasingasilana maeꞋa noaꞋa kasi bolo faꞋinia liufilada.
18 Portanto, eu lhe digo: você é Pedro, e sobre esta pedra construirei a minha Igreja, e nem a morte poderá vencê-la.
19 Ma nau ku kwatea ngasingasiꞋanga fuamu neꞋe nia diꞋia na kii ana sina maa ana GwaungaꞋi Ꞌanga God. Fuana ta tae neꞋe Ꞌoko luia ngwae ki noaꞋa kasi sasia saena magalia, God ka alafafia logo fatalamu Ꞌi langi. Ma ta tae neꞋe Ꞌoko alaꞋania ngwae ki ka sasi Ꞌi saena magalia, God ka alaꞋania logo maꞋi Ꞌi langi.”
19 Eu lhe darei as chaves do
20 Sui sa Jesus ka fata totongaꞋi fuana na fafarongo nia ki, Ꞌiri noaꞋa kira kasi faꞋarongoa ta ngwae fasi niaꞋa neꞋe na Christ.
20 Então Jesus ordenou que os discípulos não contassem a ninguém que ele era o Messias.
21 ꞋIta ana kaidaꞋi neꞋeri ka leka, sa Jesus ka talaꞋae ana fata faꞋamadakolana fuana na fafarongo nia ki ka Ꞌuri, “Nai leka nama Ꞌuana Ꞌi Jerusalem. Ma na ngwae faꞋinaꞋonaꞋo ki, ma na fata abu doe ki, ma na ngwae faꞋamanata ana taki ki, kike baꞋa faꞋafii nau, ma kike saungi nau. Ma ana uulu faꞋi asoa, God ke baꞋa taꞋe nau laꞋu Ꞌuana na mauriꞋa.”
21 Daí em diante, Jesus começou a dizer claramente aos discípulos: — Eu preciso ir para Jerusalém, e ali os líderes judeus, os chefes dos sacerdotes e os
22 Ma sa Peter ka talaꞋia kwau, ma ka balufia ka Ꞌuri, “Aofia Ꞌae, God luia! Na ru neꞋe ki, noaꞋa kasi fuli fuamu!”
22 Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo, dizendo: — Que Deus não permita! Isso nunca vai acontecer com o senhor!
23 Ma sa Jesus ka kakari abula, ma ka fata Ꞌuri fuana sa Peter, “Saetan Ꞌae, leka tau kwau Ꞌamu faꞋasi nau! ꞋOko uu sauli nau. Sulia neꞋe manatalamu Ꞌita maꞋi faꞋasia na ngwae ki goꞋo Ꞌana, ma noaꞋa laꞋu faꞋasia God.”
23 Jesus virou-se e disse a Pedro:
24 Sui sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana na fafarongo nia ki, “Sa tai bore Ꞌana neꞋe oga ke donga nau, noaꞋa nia kasi manata Ꞌabera sulia ru nia ogaꞋi ki goꞋo Ꞌana talana. Nia ke donga nau lala Ꞌana, ana kaidaꞋi nia ke nonifii, ma ke mae ana Ꞌai rara folo.
24 E Jesus disse aos discípulos:
25 Sa tai bore Ꞌana neꞋe Ꞌaila kasi donga nau duꞋungana nia oga ke sasi Ꞌana sulia kwaiogaiꞋanga nia ki talana, nia ke baꞋa talafia na mauriꞋa firi. Bore ma diꞋia sa tai bore Ꞌana neꞋe ke mae fuaku, nia ke toꞋo ana mauriꞋa firi.
25 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
26 DiꞋia neꞋe ta ngwae ka toꞋo ana ru Ꞌoro saena magalia neꞋe, ma nia ka mae, ma nia ka tua tau faꞋasia God, ru neꞋeri kasi fulia goꞋo ta leꞋangaꞋa fuana. NoaꞋa ta ngwae kasi totolia folilana na mauriꞋa firi Ꞌani ta mani.
26 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira? Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
27 Nau ku saea ru neꞋe osiꞋana nauꞋa, na Ngela Ngwae, nai baꞋa leka maꞋi faꞋinia na Ꞌainsel nau ki, ana ꞋInotoꞋanga na MaꞋa nau, ma nai baꞋa kwatea na kwaiaraꞋa nama na kwaꞋikwaꞋinga fuana na ngwae ki taꞋifau, osiꞋana na ru neꞋe kira sasia.
27 Pois o
28 Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, ti ngwae aumulu noaꞋa kira kasi mae leleka kira ka lisia nau ku dao maꞋi, ma nau ku gwaungaꞋi.”
28 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de verem o Filho do Homem vir como Rei.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.