Marcos 8

Fau Alanga'inga Faolu Ana Ala'anga Kwara'ae (KWF) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 NoaꞋa kasi tau goꞋo Ꞌi buri Ꞌana ru neꞋeri ki, taꞋi fikuꞋa doe ka fiku maꞋi. Ma kaidaꞋi neꞋeri noaꞋa naꞋa ta fanga ada, sa Jesus ka saea maꞋi fafarongo nia ki, ma ka fata Ꞌuri,
1 Naqueles dias, quando outra vez se reuniu grande multidão, e não tendo o que comer, Jesus chamou os discípulos e lhes disse:
2 “Nau ku kwaimanatai naꞋa ana ngwaꞋi toꞋa neꞋe, sulia kira tua faꞋinau sulia uulu asoa ki, ma ka noaꞋa naꞋa ta fanga ada taꞋena.
2 — Tenho compaixão desta gente, porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm o que comer.
3 Ma diꞋia niniꞋa kira fiolo, ma nau ku olitaꞋinida Ꞌi fanoa, kira ke baꞋa Ꞌasida sulia tala, sulia ta bali ada neꞋe fanoa kira ki tua tau.”
3 Se eu os mandar para casa em jejum, desfalecerão pelo caminho; e alguns deles vieram de longe.
4 Ma na fafarongo nia ki kira ka saefilo Ꞌuri, “ꞋI faꞋi neꞋe kuke dao toꞋona ta fanga neꞋe ke bolo faꞋinia na sarelana ngwaꞋi toꞋa Ꞌoro Ꞌuri ki saena na abaꞋi kula kwasi neꞋe kasi bolo faꞋinia ta ngwae ka tua ana Ꞌuri?”
4 Mas os discípulos lhe responderam: — Como poderá alguém saciá-los de pão neste deserto?
5 Ma sa Jesus ka lidida ma ka Ꞌuri, “Ta fita afu beret neꞋe kamu toꞋo ana?”
5 Então Jesus perguntou: Eles responderam: — Sete.
6 Ma sa Jesus ka saea fuana na fikuꞋa neꞋeri kira ka tua Ꞌi ano. GoꞋo, nia ka ngalia na fiu afu beret neꞋeri ki, ma ka baꞋatafea God, sui ka ngiia ma ka kwatea fuana fafarongo nia ki, ma kira ka daroꞋia ana na fikuꞋa neꞋeri.
6 Então mandou o povo assentar-se no chão. E, pegando os sete pães, partiu-os, após ter dado graças, e os deu aos seus discípulos, para que estes os distribuíssem, repartindo entre o povo.
7 Ma kira toꞋo logo ana bara gwaꞋi iꞋa tiꞋitiꞋi. Ma sa Jesus nia ka kwatea logo baꞋatafea fuana God, ma ka saea fuana fafarongo nia ki kira ka daroꞋia logo ana na ngwaꞋi toꞋa neꞋeri.
7 Tinham também alguns peixinhos. E, abençoando-os, mandou que estes igualmente fossem distribuídos.
8 Ma kira ka fanga leleka kira ka abusu taꞋifau. Ma Ꞌi buri, na fafarongo nia ki kira ka gonia naꞋa ngisingisi fanga neꞋe nia ore Ꞌi saena fiu kokofi ki leleka ka fungu.
8 Comeram e se fartaram; e dos pedaços restantes recolheram sete cestos.
9 Ma na fikuꞋa neꞋeri, nia bolo faꞋinia na fai toꞋoni ngwae ki. Sui sa Jesus ka olitaꞋinida naꞋa Ꞌuana fanoa kira,
9 Eram cerca de quatro mil homens. Então Jesus os despediu.
10 ma niaꞋa faꞋinia na fafarongo nia ki, kira ꞋaliꞋali kira ka raꞋe Ꞌi saena gwaꞋi baru, ma kira ka leka Ꞌuana na bali fanoa Ꞌi Dalmanuta.
10 Logo a seguir, tendo entrado no barco juntamente com os seus discípulos, foi para a região de Dalmanuta.
11 Ma ti Farasi kira leka maꞋi, ma kira ka olisuꞋusuꞋu faꞋinia sa Jesus, ma kira oga fasi Ꞌiri kike ilitoꞋona. Nia neꞋe kira ka gania fasi Ꞌiri nia ke fulia ta faꞋanadaꞋa, fasi Ꞌiri ke faꞋataꞋinia mamanaꞋanga God neꞋe kwate maꞋi niaꞋa.
11 Os fariseus chegaram e começaram a discutir com Jesus. E, tentando-o, pediram-lhe um sinal vindo do céu.
12 ꞋUnaꞋeri sa Jesus nia ka mango doe, ma ka fata Ꞌuri, “FaꞋuta neꞋe ngwae ki ana talaꞋi ngwae neꞋe kira ka gania faꞋanadaꞋa ki re? Nau ku saea na ru mamana fuamuꞋa, nau noaꞋa kusi faꞋataꞋinia goꞋo ta faꞋanadaꞋa fuana na talaꞋi ngwae neꞋe.”
12 Jesus, porém, arrancou do íntimo do seu espírito um gemido e disse:
13 Ma nia ka faꞋasida, ma ka raꞋe logo Ꞌana Ꞌi saena gwaꞋi baru, ma ka toꞋofolo Ꞌuana ta bali Ꞌosi.
13 E, deixando-os, tornou a embarcar e foi para o outro lado.
14 KaidaꞋi kira saena Ꞌosi naꞋa, na fafarongo nia ki kira manata bura ana ngalilana maꞋi ti afu beret, bore ma taꞋi afu beret goꞋo neꞋe kira toꞋo ana saena na gwaꞋi baru.
14 Ora, os discípulos se esqueceram de levar pão e, no barco, não tinham consigo senão um só.
15 Ma sa Jesus ka faꞋabasuda ma ka Ꞌuri, “Kamu ke lia leꞋa suli kamu faꞋasia na isi fuana beret ana Farasi ki ma sa Herod logo.”
15 Jesus os preveniu, dizendo:
16 Ma kira ka alaꞋa Ꞌi safitada kwailiu, ma kira ka Ꞌuri, “Nia fata ꞋunaꞋeri sulia neꞋe noaꞋa kulu Ꞌisi ngalia maꞋi ta afu beret.”
16 E eles começaram a discutir entre si, dizendo: — Ele diz isso porque não temos pão.
17 Ma kaidaꞋi sa Jesus nia saiana neꞋe kira kina neꞋe nia fata sulia na faꞋamanataꞋanga taꞋa Farasi ki ma sa Herod, nia ka fata Ꞌuri fuada, “FaꞋuta neꞋe kamu ka alaꞋa sulia neꞋe noaꞋa kamu Ꞌisi ngalia maꞋi ti afu beret? NoaꞋa kamu Ꞌisi malingaꞋi ru Ꞌua ana manatai ngwae saena na ru nini nau ku saea fuamuꞋa? Nau ku lisia manatamuꞋa dole liu fuana kamu ka faꞋamamana.
17 Jesus percebeu isso e perguntou:
18 Kamu lisia ma muka rongoa na ru Ꞌoro nau ku sasiꞋi ki, bore ma noaꞋa kaumulu kasi malingaꞋiniꞋi goꞋo. NoaꞋa kamu Ꞌisi manata goꞋo toꞋona,
18 Tendo olhos, não veem? E, tendo ouvidos, não ouvem? Não se lembram
19 kaidaꞋi ba nau ku ngiia na lima afu beret baera ki fuana na lima toꞋoni ngwane baera ki? Ma ta fita kokofi ba kamu gonia naꞋa ngisingisi fanga baera Ꞌi saena leleka ka fungu?”
19 de quando parti os cinco pães para os cinco mil, quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze!
20 Ma sa Jesus nia lidi laꞋu ka Ꞌuri, “Ma kaidaꞋi ba nau ku ngiia fiu afu beret ki fuana fai toꞋoni ngwae ki, na fita kokofi ki ba kamu gonia ngisingisina fanga Ꞌi saena leka ka fungu?”
20 — E de quando parti os sete pães para os quatro mil, quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Responderam: — Sete!
21 Ma nia ka saefilo Ꞌuri ada, “FaꞋuta neꞋe noaꞋa kamu kasi saiana tae neꞋe nau ku fata sulia?”
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 Kira dao ana na fanoa Ꞌi Betsaeda, ma ngwae ki kira ka ngali maꞋi taꞋi ngwae neꞋe maana nia rodo, ma kira ka gania sa Jesus fasi Ꞌiri nia ke sama toꞋona.
22 Então chegaram a Betsaida. E lhe trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Ma sa Jesus ka dau Ꞌi limana na ngwae neꞋeri, ma ka talaꞋia Ꞌuana Ꞌi maa faꞋasia na fanoa neꞋeri. Ma sa Jesus ka ngisu Ꞌi saena na maana na ngwae neꞋeri, ma nia ka alua na limana fafia. Sui, nia lidia ka Ꞌuri, “ꞋOko lisia ta ru?”
23 Jesus, tomando o cego pela mão, levou-o para fora da aldeia. Então cuspiu nos olhos do homem e, impondo-lhe as mãos, perguntou:
24 GoꞋo, na ngwae baera nia ka lia ꞋalaꞋa, ma ka fata Ꞌuri, “Nau ku lisia na ngwae ki, kira diꞋia Ꞌai ki, ma kira fali.”
24 O homem, recuperando a visão, respondeu: — Vejo pessoas, mas elas parecem árvores que andam.
25 ꞋUnaꞋeri sa Jesus ka alua laꞋu na limana fafia na maana na ngwae neꞋeri. Ma na ngwae neꞋeri ka lia mamana naꞋa, ma ka lia madako naꞋa ana ru ki taꞋifau.
25 Então Jesus novamente pôs as mãos sobre os olhos dele. E o homem, passando a ver claramente, ficou restabelecido; e distinguia tudo de modo perfeito.
26 Ma sa Jesus ka baꞋea naꞋa Ꞌuana na luma nia, ma ka fata Ꞌuri fuana, “NoaꞋa Ꞌoe kosi leka Ꞌua Ꞌuana fanoa neꞋeri.”
26 E Jesus o mandou para casa, recomendando-lhe:
27 Sui sa Jesus ma na fafarongo nia ki, kira ka leka Ꞌuana fanoa ki kalikalia na fanoa Ꞌi Sesarea Filipae. Ma ana kaidaꞋi kira leka Ꞌada, nia ka lidia fafarongo nia ki ka Ꞌuri, “ꞋUri ma ngwae ki kira sae nau Ꞌani sa tai niniꞋa re?”
27 Então Jesus e os seus discípulos foram para as aldeias de Cesareia de Filipe. No caminho, perguntou-lhes:
28 Ma kira ka olisia kira ka Ꞌuri, “Ti ngwae ki kira saea ꞋaeꞋo Ꞌania sa John ngwae ni siuabu neꞋe nia mauri laꞋu, ma ti ngwae kira ka saea ꞋaeꞋo Ꞌania sa Elaeja neꞋe nia mauri laꞋu, ma ti ngwae laꞋu kira ka saea ꞋaeꞋo Ꞌania ta ngwae ana profet baera ki neꞋe nia mauri laꞋu.”
28 Os discípulos responderam: — Uns dizem que é João Batista; outros dizem que é Elias; e ainda outros dizem que é um dos profetas.
29 Ma sa Jesus lidida laꞋu ka Ꞌuri, “Ma kamuꞋa, kamu sae nau mo Ꞌani sa tai?”
29 Então Jesus perguntou: Respondendo, Pedro lhe disse: — O senhor é o Cristo.
30 Ma sa Jesus ka fata totongaꞋi fuada ka Ꞌuri, “NoaꞋa kamu kasi faꞋarongo laꞋu Ꞌani nau fuana ta ngwae.”
30 Então Jesus os advertiu de que a ninguém dissessem tal coisa a seu respeito.
31 Ma sa Jesus ka talaꞋae fuana faꞋamanatalana fafarongo nia ki ka Ꞌuri, “NauꞋa, na Ngela Ngwae, nai baꞋa nonifii ana ru Ꞌoro ki. Ma na faꞋinaꞋonaꞋo ki, ma na fata abu doe ki, ma na ngwae faꞋamanata ana na taki ki, kike baꞋa ilangaꞋi nau. Ma kike baꞋa saungi nau, ma ana uula faꞋi asoa, nau kui tataꞋe faꞋasia maeꞋa.”
31 Então Jesus começou a ensinar-lhes que era necessário que o Filho do Homem sofresse muitas coisas, fosse rejeitado pelos anciãos, pelos principais sacerdotes e pelos escribas, fosse morto e que, depois de três dias, ressuscitasse.
32 Ma nia ka fata madako sulia ru neꞋeri. Ma sa Peter ka talaꞋia tiꞋitiꞋi kwau, ma ka balufia.
32 E isto ele expunha claramente. Então Pedro, chamando-o à parte, começou a repreendê-lo.
33 Bore ma sa Jesus nia abula, ma ka lia fuana fafarongo nia ki, ma ka balufia sa Peter ka Ꞌuri, “Saetan leka tau kwau fasi nau kwa. Na manataꞋanga Ꞌoe ki neꞋe manataꞋanga ngwae ki goꞋo, nia noaꞋa laꞋu na manataꞋanga God.”
33 Mas Jesus, voltando-se e vendo os seus discípulos, repreendeu Pedro e disse:
34 GoꞋo ꞋunaꞋeri, sa Jesus ka saea maꞋi na fikuꞋa neꞋeri ma na fafarongo nia ki siana, ma ka fata Ꞌuri, “Sa tai bore Ꞌana neꞋe oga ke donga nau, noaꞋa nia kasi manata Ꞌabera sulia ru nia ogaꞋi ki goꞋo Ꞌana talana. Nia ke maꞋudi fuana dongalaku, sui bore Ꞌana kaidaꞋi nia ke nonifii, ma ke mae ana Ꞌai rara folo.
34 Então, convocando a multidão e juntamente os seus discípulos, Jesus lhes disse:
35 Sa tai bore Ꞌana neꞋe Ꞌaila kasi donga nau, duꞋungana nia oga ke sasi Ꞌana sulia kwaiogaiꞋanga nia ki talana, nia ke baꞋa talafia na mauriꞋa firi. Bore ma diꞋia sa tai bore Ꞌana neꞋe ke mae fuaku ma fuana na FaꞋarongoꞋa LeꞋa neꞋe, nia ka toꞋo ana mauriꞋa firi.
35 Pois quem quiser salvar a sua vida a perderá; e quem perder a vida por minha causa e por causa do evangelho, esse a salvará.
36 DiꞋia neꞋe na ngwae ka toꞋo ana ru ki taꞋifau saena magalia, ma nia mae, ma nia tua tau faꞋasia God, ru neꞋeri kasi fulia goꞋo ta leꞋangaꞋa fuana.
36 De que adianta uma pessoa ganhar o mundo inteiro e perder a sua alma?
37 NoaꞋa ta ngwae kasi totolia folilana na mauri firi Ꞌani ta mani.
37 Que daria uma pessoa em troca de sua alma?
38 Ma diꞋia ta ngwae nia Ꞌeke Ꞌani nau faꞋinia fatalaku Ꞌi saena asoa taꞋa ki, neꞋe ngwae ki noaꞋa kasi foꞋosia God, Ꞌirai ana kaidaꞋi nau kui dao maꞋi faꞋinia na ngwasinasinaꞋanga MaꞋa nau ma na Ꞌainsel abu ki, NauꞋa, na Ngela Ngwae, nai baꞋa Ꞌeke logo Ꞌania.”
38 Pois quem, nesta geração adúltera e pecadora, se envergonhar de mim e das minhas palavras, também o Filho do Homem se envergonhará dele, quando vier na glória do seu Pai com os santos anjos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.