Lucas 19
Mbumbukiam-qa Manqat Mbomambaqape (KVG) vs AAI
1 Yesu Zeliko taon-te ge-on, yaq livin-mbá gunu꞉mát.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Ta taon-te ndøgo, ezoqam mø̀ndøgoám. Teks moni upøgim kawa ezoqám. Teqa iz Zakiés. Ndego gigiap eve ezoqám.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Yaq ndego Yesu omete-qa ndøgoám, ndego andē gekha ezoqām. Geté kopømba mbaín. Zapa ndǿgo, ezoqa khàpeme꞉-khouwéz, neka ndego khàpeme꞉-tokhopogeaqase-év, vǿe-omēt.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Yaq ndego megemege-té genøvuáo, Yesu omete-qa gego, tae-te vømø̄qavig. Zapa ndǿgo, Yesu ndǿgo tenǿmá.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Yesu tae gumukhato, yaq bøi ndø-eqá. Yaq ndego Zakies āv gembøe-eín nqǽgo, “Zákies. Nakhama ndovís. No nqægo, qoqá khoev-té qǽgoát.”
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Yaq Zakies até gendego, gèndovís, Yesu khoev-te vø̄khato. Khanakhanakh-ús.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Ezoqa ewaqape, nqanek matev giqeivim, yaq ndigu Yesu, manqa mbogeveém, gi-einim, “Ngenek gekha zapâ, manqa-zapazapa-us ezoqa namba, lou timølog.”
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Yaq khoev-te gimøqonav, Zakies até gendego, sège-itán, Evezøza vømbō-ein, “Evézøza. Nqáe! Noqa gigiap livin-mbá qatumú-qatá. Yaq nøme, gigiap-av ezoqam nøzǿ-etoám. Neka gekha monī ndigu, no ezoqa qazø-aqonøvemam, no nqawá qanøzǿ-etoám. No moni nøme foa-foá, indap, tæzømbø-abam.”
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Yaq Yesu gendo-ein, “Nqægo khaiya, nqanek khoev-te, khandi mø̀ndø-fakhán. Zapa ndǿgo, até ngenek ezoqám-a, Eibleem-gé zeó.
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Ezoqam-ge Yo, ndǿgo tenegeavún. Ezoqa gezǿváo, ndigu gi-ewaz, neka vǿkhandī꞉z.”Zakies tae ova gegoam, Yesu gembo-akha|src="IB-020gr(PS).tif" size="col" copy="International Bible Society" ref="19:10"
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Ezoqa ewaqape ate av-té manqat gimbøe-ewagat, yaq Yesu manqat nøme mba mo꞉manáz. Zapa ndǿgo, ndego Zelusalem taon ge꞉khatoat, ezoqa até vø̄e-einim, Mbumbukiam-qa Megeat Matev ndakin ndø̄fakhān, yaq Yesu kawa ndø̄goāt. Yaq Yesu yaya zø-etá, taqa yaq-te, gezø-ein,
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 “Qàgoám. Ezoqam mø̀ndøgoám. Iz akhae ezoqám. Yaq ndego manqei qambaqape okho-qa ndøgoám. Ndøgo kawa iz mǿndáp, yaq vaev ekeza manqei-te nango vǿvesēz.
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Yaq gewav, tegi sasae ezoqam ten mø̀ndøzømbøkhæ-akhá, ezoqa kopokopo moni mokho kopokopo vøzø̄-etoam. Yaq gezø-ein, ‘Zøté-sasaeném, no tøte-ewambat,’ yaq ndego sasa ndøwav.
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 Geté ekeza manqei-te ndøgo, ezoqa gèmbo-sanqaupám. Yaq ndigu u-anim ndøkhofotáz, teqa zita-te. Ndigu ta manqei qambaqape ezoqam, āv tiabezømbe-eín, ‘Ni poeveáv, ngenek ezoqam, nigi kawa tegoat.’
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 Geté ndego ezoqam, kawa iz mø̀ndømbo-akhaém, ekeza manqei-te vø̄qavan. Yaq gemøfakhan ndøgo, ndego manqat mba ndøkhofotám. Tegi sasae ezoqam bètøndopiá, betē-otev, ndigu moni ande gekha-gekhâm giqaqasam, ndego ge-ewawam.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Yaq ndego sasae ezoqam, bugukhokhof gendowav, ndego kawa ezoqam āv gembøe-eín nqǽgo, ‘Káwa ezoqam. Qogi moni mokho kopo, noqa zenda-te qoqozav, ndakin mø̀ndømø-ten-éz.’
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 Yaq kawa ezoqam gembo-ein, ‘Qanimáv. Qo sasae ezoqam mbomambaqapé. Ndakin qo kawa ezoqam nøveét. Taon ate tægoat tén, toqoto-kawaeqtat. Zapa ndǿgo, gigiap khapelavøqase ndøgo, qoqa zenda-te qæve, qo qanimáv qoqombo-kewagam.’
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 Yaq sasae ezoqa nøme gendowav, kawa vømbō-ein, ‘Káwa ezoqam. Qogi moni mokho kopo, noqa zenda-te qoqozav, ndakin mø̀ndømø-faev-éz.’
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 Yaq kawa ezoqam gembo-ein, ‘Qanimáv. Qo taon fáev, toqoto-kawaeqtat.’
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 Yaq sasae ezoqa nøme gendowav, kawa ezoqam vømbō-ein, ‘Káwa ezoqam. Qogi moni mokho kopo, noqa zenda-te qoqozav, ngínik. Ndabua mbewát qate-løvønøvém, sasa nokhonab.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 No møe nøtaqa-goám. Zapa ndǿgo, qo ezoqa kefak-qapé. Qo moni soqo-upøgimín ndøgo, qakezan sasae gonemav ndoqogo, neka qo avøe gigiap voqō-peaɨn, ndøgo qakezan ogekhæmav ndoqogo.’
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 Yaq kawa ezoqam gembo-qavøiu, ‘Qo sasae ezoqa soqaqapé. Qo yaq-fia āv tøtaqambé-matanám, av manqat qoqote-ein. Qo āv qoqote-eín nqǽgo: Qo mòqote-qatéq. No ezoqa kefak-qapé, neka no moni sæ̀-upøgimatún, ndøgo no sasae gonemav qægoatun neka avøe gigiap sa vø̄e-peaɨn, ndøgo no ogekhæmav ndøgo.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 Av tægoat ndægo, yaq qo gekha zapâ, nogi moni, moni nqeisam nonqo khoev-te zaveav qagoam? Yaq ndakin no qatøndo-qavan, ndigu ambá elavøqase ndøkhouwezɨ́n, no nqawa qændapaz.’
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 Yaq ndego kawa ezoqam, até gendego, ndigu sasae ezoqa nøme, teqa avønin-te giwaniapam, vøzø̄-ein, ‘Moni mokho kopo vø̀e-viomém. Yaq ndégo tozombó-etøomém, ndego moni mokho ten ndimbogo.’
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 Geté ndigu sasae ezoqam gindu-einim, ‘Káwa ezoqam. Ndego sasae ezoqa nøme, moni mokho ten ndimbôgó.’
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 Yaq ndego kawa ezoqam gendo-qavøiu, ‘No nqazǿ-manqate: Gekha ezoqām ndego, kopoav ndømbogo, ndego nøme mba mbøé-etøomém. Geté gekha ezoqām ndego, khakha-mba ndego, khapelavøqase nøme ndømbogo, gé꞉viomém.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Geté nogi qaqa ezoqam-qa yaq-te, ndigu poeveav qagoam, no kawa tæzømbo-goat, ndigu vø̀ndo-upøzó, noqa bugug-te sasa zǿzitāg, vǿpakhāez.’”
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Yesu nqanek manqa manqate qamømbøe-navøem, yaq nakhoa até gegeveát, atema Zelusalem taon-te.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Yaq Betfage neka Betani vemiav ge꞉khatoat, Oliv manqei poyat avønin-te ndøgo, yaq ekeza paev ezoqa menas tène-khofotáz,
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 gezø-ein, “Tozonǿzáv ndǿgo, vemiav zoqa megemege-te ndo꞉go. Tozomø-oz, yaq zo donki nakhasam zomǿ-ometám. Gémopotavát. Ta donki nakhasam-qa mumat-te ndøgo, ezoqam bugukhokhof qomateáv. Yaq sozó-nqovotøvém, sasa zotøndó-ituīm.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Geté ezoqa tezøbevap av nqægo, ‘Gekha zapâ, ngunuk donki nqazo-nqovotavet?’ Yaq zo āv qazømbøé-einím nqǽgo, ‘Evezøza mbopóe, ngunuk.’”
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Yaq ndigu ezoqa menas gizav, Yesu gekhofotaz, ndigu matev āv timiqeivím, av gezømbe-ein ndægo.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Yaq donki gi꞉nqovotavat, tugi evøndipakha, āv gizømbe-eín nqǽgo, “Gekha zapâ, ngunuk donki nqazo-nqovotavet?”
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Yaq gizø-ein, “Evezøza mbopóe, ngunuk.”
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Yaq ndigu Yesu-té gindu-ituím, ekeza ndabua vømbø̄e-khafuzim, Yesu sasa mbotøkeem, tuqa zita-te vō꞉qom.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Yaq Yesu donki-te go꞉qotat, nakhoa gegeveat, ezoqa teqa megemege-te, ekeza ndabua mo꞉møtagát, nakhoa-te.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Yaq Zelusalem taon gi꞉khatoat, Oliv manqei poyat gindi-isøtaz, yaq Yesu-gi paev ezoqa bawan-qape, khanakhanakh zømbø-asøtáv, neka teqa iz vø̄-eqanem. Manqa gèzømbo-eqavát. Teqa iz ndǿgo tini-eqaném, umingiap matev vinivinimba giqeivam, Yesu gematønumam.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Āv gini-akhaemavún nqǽgo,
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Yaq Felisi ezoqa nøme, ndigu ezoqa bawan-qape mokho-te gu꞉goam, Yesu āv gimbøe-einím nqǽgo, “Nøméndim ezoqam, qogi paev ezoqam gèzømbe-khafén. Manqat av nqægo bemanqàte᷄!”
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Geté Yesu gezø-qavøiu, “No nqazǿ-manqate: Ndigu manqat tikhoutav, yaq nandi ndó-akhaemém.”
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Yesu Zelusalem gumukhato, taon geqeiv, yaq gèvín.
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 Ge-ein, “Zelusalem taon, qo nqægo khøuwa, amba toqo-matøvemɨn, av nqægo, ‘Sambi āv khaténdāp,’ yaq qo ambá qoqeivín. Geté ndøgo gèkhonøwé, qoqa bøi-te.
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Khøuwa ndø̀fakház. Yaq qogi qaqa ezoqam, qoqa taon uta-te ndøgo, manqei ndǿmøvøemém. Taon unimé꞉-khawagét, qo vǿtokāq.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Yaq ndigu qo unimé꞉-ngiæqonám, qogi ezoqam pakhapakha vøzǿ-khaneām. Ndigu qo mokho-te, nandi kopo nøme, nandi nøme-qa mumat-te, gézivazemák. Nqanek matev tenéfakhán ndǿgo. Zapa ndǿgo, qo matavapøteáv, av nqægo, Mbumbukiam qo tøke-qa ndøgeavūn.”
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Yaq Yesu Mbumbukiam-qa khoev uta-te gemø-on, ndego até gendego, ezoqam ndigu gigiap gu꞉wiat, vø̄ngeasam.
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 Gezø-ein, “Mbumbukiam-qa Manqat, āv qane-peawáp nqǽgo, ‘Noqa khoev, guliguli khoev ndǿgoát.’ Geté zo Mbumbukiam-qa khoev, zò-enendém, vømø̄-aqonam-ezoqam-qa-pebam-khoev.”
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Ta pula-te ndøgo, khøuwa ate qæpavpavemam, Yesu ezoqa Mbumbukiam-qá khoev-té gene-zømesimám. Geté Mbumbukiam-gi iziz ezoqa kandakanda neka Mozes-qa guguna manqat nømendim ezoqam neka megetapak nøme, ndigu Yesu laelae-qá nakhoa mbovawám.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Geté ndigu nakhoa qeiviáv, Yesu ande āv kimbøé-gonēm. Zapa ndǿgo, ezoqa ewaqape Yesu løvøinøvemáv. Soqaín ndøgo, teqa manqat kopo ti꞉løvuim.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.