Marcos 2
Mak Kiañiŋ Balaŋ (KQL) vs NAA
1 De, muñuŋgubaŋñi tonevekandi Jisasɨlɨn Kaperneamɨk yika ŋɨmeve. Kapendi yila balañjun sivɨleve, “Jisasɨlɨn wokok mfotok tonma.”
1 Dias depois, Jesus entrou de novo em Cafarnaum, e logo se ouviu dizer que ele estava em casa.
2 Bɨiyevekandi balañjun wusandaŋɨn wokok mfotok yiŋɨmeve. Kapekandi balañju sakimbaŋ vaŋɨn gɨfutupeve. Mfoton apɨmomowovendi yilan mfot lova salava pavale mai makolowove. Kape, de, Jisasɨlɨn valatɨk Gotkɨk wulu sivɨleve.
2 Muitos se reuniram ali, a ponto de não haver lugar nem mesmo junto à porta. E Jesus anunciava-lhes a palavra.
3 De, valan yetɨk kɨliandi gambiŋgin sɨŋgɨneve balañjɨk Jisasɨtɨk malaŋɨve. Yila balañju aŋgataseñeñ wunu palasakɨk suwɨ malaŋɨve.
3 Trouxeram-lhe, então, um paralítico, carregado por quatro homens.
4 Malaŋɨvekandi ta wuleve, mfoton apɨmomowove. Ta wulevekandi vavɨki kɨve mfot wunambinɨk vaŋɨle ñisemɨk malaŋkɨveve. Malaŋkɨvevekandi Jisasɨlɨn toneve mɨt wofop wofop yetɨk kutak mfamandaŋeve valan. Mfamandaŋevekandi mfot kumbaŋɨk palasaktɨliaka apɨkukuwo ga bumbeve. Kɨliandi gambiŋgin sɨŋgɨneve avɨtɨn yila autundi mfot wunambin toneve|src="CN01686C.tif" size="span" ref="2.4"
4 E, não podendo aproximar-se de Jesus, por causa da multidão, removeram o telhado no ponto correspondente ao lugar onde Jesus se encontrava e, pela abertura, desceram o leito em que o paralítico estava deitado.
5 De, Jisasɨlɨn kavik wuleve, bɨkɨk juñjuŋamalɨn kavik toneve, “Jisasɨkɨk pɨtɨkɨn gasak kasik balañjɨk anafak pavɨliyapa.” Wulevekandi wun kavik galaveve, “Ŋakɨk wufaka, ŋɨn dakɨk yaka wulu dakɨk safutuk mandɨve ka sivɨlapayi. Ŋɨn anañ valambale.”
5 Vendo-lhes a fé, Jesus disse ao paralítico:
6 De, yila Gotkɨk Wulu Kumbaŋgikɨk Balañjun* yisɨwɨ toneve Jisasɨndi. Valan bɨkɨk kumbaŋgiti kavik juŋaveve,
6 Alguns escribas estavam sentados ali e pensavam em seu coração:
7 “Kasik balañjɨkɨn wun kavik aipandi sivɨtva? Wun wokok wuŋ ŋaikɨk malaŋkɨva. Wun kavik juŋava, wun Gotoŋgo tonma! Gotɨn wun wusuak ŋaikɨk pava kavik, balañjukok yaka wulu valamba.
7 — Como ele se atreve a falar assim? Isto é blasfêmia! Quem pode perdoar pecados, a não ser um, que é Deus?
8 Kavɨla Gotkɨk Wulu Kumbaŋgikɨk Balañjun kavik juŋavevendi, de, kepat Jisasɨlɨn wokoki bɨkɨk juñjuŋamavi wuleve. Kapekandi wun valatɨk kavik galaveve, “Ben bikɨk kumbaŋgiti kavik aipandi juŋava?
8 E Jesus, percebendo imediatamente em seu espírito que eles assim pensavam, disse-lhes:
9 Kasik kɨliandi gambiŋgin sɨŋgɨneve balañjɨktɨk avik sivɨlapa, ŋɨn? Kavik waiŋgeve sivɨlapati, ‘Ŋɨn dakɨk yaka wulu dakɨk safutuk mandɨve ka sivɨlapayi. Ŋɨn anañ valambale.’ Kavik waiŋgeve sivɨlapati, ‘Dɨn kambewɨ, dakɨk palasak yive dalaŋɨme.’
9 O que é mais fácil? Dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados”, ou dizer: “Levante-se, tome o seu leito e ande”?
10 Kape ŋɨn be apɨkakalayapa, Balañjɨkɨk Fakɨn yaka wulu valambaŋgapale pɨtɨkɨn kasik mañjikatɨk tonma.”
10 Mas isto é para que vocês saibam que o Filho do Homem tem autoridade sobre a terra para perdoar pecados. E disse ao paralítico:
11 “Ŋɨn dutuk sivɨtva, kambewɨ, dakɨk palasak yive, mfotok dalaŋɨme.”
11 — Eu digo a você: Levante-se, pegue o seu leito e vá para casa.
12 Kapekandi katɨk avɨtɨn kambekevekandi wokok palasak yive salaveve, balañju wofopkɨk sɨpalati. Kapekandi bɨkɨk kumbaŋgin kambekevendi valan Got apɨkɨleve. Valan kavik galaveve, “Anañ amban kavik tonmale wulu ava wutve.”
12 Ele se levantou e, no mesmo instante, pegando o leito, retirou-se à vista de todos, a ponto de todos se admirarem e darem glória a Deus, dizendo: — Jamais vimos coisa assim!
13 De, Jisasɨlɨn yika ŋɨmeve maŋamguan vevekatɨk. Ŋɨmevendi balañju wofopɨn yiŋɨ yiŋɨ makolokɨlali wunutuk. Kapendi wun valatɨk yikali yikali mfɨtɨtiwɨ sivɨleve.
13 De novo, Jesus foi para junto do mar, e toda a multidão vinha ao encontro dele, e ele os ensinava.
14 De, wun ŋɨmevekandi wuleve, Livai galavale avɨt. Wun Alfius galavale avɨtkɨk fak. Livaisɨn yisɨwɨ toneve yetɨk takis yivaŋgapale mfotok. Jisasɨlɨn wunutuk kavik galaveve, “Ŋunu vañjenme ŋɨme!” Kape, de, Livaisɨn kambekevekandi Jisas vañjenme ŋɨmeve.
14 Quando ia passando, viu Levi, filho de Alfeu, sentado na coletoria e lhe disse: Ele se levantou e o seguiu.
15 De, Jisasɨlɨn Livaikɨk mfotok ŋɨmevekandi yisɨwɨ jeñjek jiveve. Takis yivaŋgapale balañju gasakamanaŋdi yaka wulu pavale balañju gasakamanaŋɨn yisɨwɨ toneve, Jisasɨndi wokok guŋgundandi wakan. Vala wusandaŋɨn Jisas vañjeneve.Jisasɨlɨn Livaikɨk mfotok jeñjek jiveve|src="cn01694C.tif" size="span" ref="2.15"
15 Achando-se Jesus à mesa, na casa de Levi, estavam junto com ele e com os seus discípulos muitos publicanos e pecadores; porque estes eram muitos e também o seguiam.
16 De, yila Gotkɨk Wulu Kumbaŋgikɨk Balañju*, valan Farisitɨle* autu toneve, valan wuleve Jisasɨlɨn yisɨwɨ jeñjek jiveve yila yaka wulu pavale balañjundi yila takis yivaŋgapale balañjundi. Kapekandi valan wokok guŋgundatɨk kavik kombɨiyeve, “Takis yivaŋgapale balañjundi yaka wulu pavale balañjundi Jisasɨlɨn jeñjek aipaŋga jiva?”
16 Os escribas dos fariseus, vendo Jesus comer em companhia dos pecadores e publicanos, perguntavam aos discípulos dele: — Por que ele come e bebe com os publicanos e pecadores?
17 De, Jisasɨlɨn kavik bɨiyevekandi valatɨk kavik galaveve, “Anafak tonmale balañjun doktatɨk ka ŋɨmi. Kayi. Malɨwale balañjun ŋaikɨk doktatɨk ŋɨma. Mɨñakavik ŋɨn anafak wulu pavale balañju joŋmɨ ga yiŋɨmaŋga ava yiŋɨme. Kayi. Ŋɨn yaka wulu pavale balañju joŋmaŋga yiŋɨmeve.”
17 Tendo ouvido isto, Jesus lhes respondeu:
18 De, yila valundi Jonkɨk guŋgundandi Farisitɨle* autun jeñjek wofop kakambeve. Ava jive. Kape, de, yila balañjun Jisasɨtɨk ŋɨme kavik kombɨiyeve, “Jonkɨk guŋgundandi Farisitɨle autukɨk guŋgundan jeñjek kakamba. Ka jivi. Kape dakɨk guŋgundan jeñjek ka kakambi. Valan jeñjek jiva. Aipaŋga jiva?”
18 Ora, os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando. Algumas pessoas foram perguntar a Jesus: — Por que os discípulos de João e os discípulos dos fariseus jejuam, mas os seus discípulos não jejuam?
19 De, Jisasɨlɨn valatɨk kavik galaveve, “Me yivapale vɨtɨk ŋɨmale balañjun jeñjek kakambala, katɨk me yivapale avɨtɨn valandi tonma? Kayi. Wun valandi tonmalen valan jeñjek ka kakambi.
19 Jesus respondeu:
20 Pɨndaŋ yila balañjun katɨk avɨt malaŋapa. Katɨk vandi valan jeñjek kakambapa.”
20 No entanto, virão dias em que o noivo lhes será tirado, e então, naquele dia, eles vão jejuar.
21 De, Jisasɨlɨn yila wulu kavik galaveve, “Yila balañjun yetɨk anɨkɨk wataŋ yindaŋ yive yetɨk pɨlɨk wataŋɨle guan mfɨndiŋmalen, wun pɨndaŋ andakambindi mfapetaŋmɨ pɨlɨk wataŋ ga pɨtɨwɨkapa. Pɨtɨkɨvakandi katɨk guanɨn gasak tonapa. Kapekandi balañjun kavik ka pavi.”
21 Ninguém costura um remendo de pano novo em roupa velha; porque o remendo novo tira um pedaço da roupa velha, e o buraco fica ainda maior.
22 De, Jisasɨlɨn yila wulu kavik galaveve, “De, balañjun anɨkɨk wain maŋam yañjik jak mfɨsakɨk ka fulapayi. Kavik pavalen wun gɨfɨmbe kɨvakandi pɨtɨwɨkɨ wain maŋamɨn salave sakapa. Kape jak mfɨsakɨn yakakatɨk tonapa. Kayi. Anɨkɨk wain anɨkɨk jak mfɨsakɨk fulapa.”
22 E ninguém põe vinho novo em odres velhos, porque, se fizer isso, o vinho romperá os odres e se perdem tanto o vinho como os odres. Mas põe-se vinho novo em odres novos.
23 De, yetɨk Yisɨ Tonɨmbale Vandi* Jisasɨlɨn yetɨk wit mandɨvale balam kumbaŋɨk ŋɨmeve. Wunundi wakan ŋɨmeve wokok guŋgundan wit mavi vekeve.
23 Aconteceu que, num sábado, Jesus atravessava as searas, e os seus discípulos, ao passar, começaram a colher espigas.
24 De, yila Farisitɨle* autun wunutuk kavik galaveve, “Valan kakambale wulu Yisɨ Tonɨmbale Vandi aipandi pava?”
24 Então os fariseus disseram a Jesus: — Olhe! Por que eles estão fazendo o que não é lícito aos sábados?
25 Jisasɨlɨn valatɨk kavik sivɨleve, “Devitɨn anañ paveve wulu moleve anañ anañ, yetɨk balañjɨkɨn. Ben katɨk momotva ava wuleka? Wunundi yila balañjun yataŋgɨn gunaŋan toneve. Valan jeñjekɨn mɨñakɨk.
25 Ele lhes respondeu:
26 Katɨk vandi Apiatalɨn Gotkɨk Gasak Wamɨle Gasak Gia Wakɨn* toneve. Devitɨn*Gasak Wamɨk* ŋɨmevekandi katɨk Gotkɨk makɨtɨk mandɨvale bret jiveve. Katɨk Gasak Wamɨle Wakundun busuak ŋaikɨk jivale bret. Yila balañjun ka jivi, kakamba. Kape Devitɨn jive masiveve wunundi wakan ŋɨmeve balañjutuk.”
26 Como entrou na Casa de Deus, no tempo do sumo sacerdote Abiatar, e comeu os pães da proposição, os quais só aos sacerdotes era lícito comer, e ainda deu esses pães aos seus companheiros?
27 Jisasɨlɨn kavɨla Farisitɨle aututɨk kavik sivɨleve, “Gotɨn Yisɨ Tonɨmbale Va mandɨveve balañju anafak ga tonmaŋga. Kape Gotɨn balañju ava mandɨve Yisɨ Tonɨmbale Va anafak ga tonmaŋga.
27 E Jesus acrescentou:
28 Miyakavik Balañjɨkɨk Fakɨn* Yisɨ Tonɨmbale Vakɨk Gasak Wakɨn tonma.”
28 Assim, o Filho do Homem é senhor também do sábado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.