Mateus 5
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Iesuu ata moaga kebia elegevei halevei tanae tinu. Tiale keve ugulamosege esemuiabeau lohoale vavavemo uguiavolu.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Ige Iesuu kebia haivenu.
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 Avoe, “Oleuoleu hilokage uvuiabeu toelale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana ata katealebia malevege abuna otogoe Dilava adae vuvunemo ugei.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 “Ige oleuoleu uvulahale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebia uvu hoesegevege abuna ue dua vai.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 “Ige uvevete keabuna vahaeholahai. Kosealemo keabuna Dilava vatae doga keve ui.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 “Ige oleuoleu Dilava vaveve dua keho isivi balugalahamale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana isiviabe ke ovei hoesegevege abuna ue dua vai.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 “Ige oleuoleu ataho uvulahai tedaevemale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebiaho uvuai tedaevei.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 “Ige oleuoleu uvuiabeau dua vale keabuna vahaeholahai. Kosealemo abuna Dilava elehai.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 “Ige oleuoleu ata tedaevege abu uveve dua vale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebiaho loui kosea, ‘Di esea.’
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 “Ige oleuoleu Dilava vaveve keho isivilahai vatehani maleale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana ata katealebia malevege abuna otogoe Dilava adae vuvunemo ugei.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 “Ige lata di esemu holiale kemo ataeabuna bae la vavamo lobolahai hotoe toela loui la aiogevei vatehani laovei. Ige lainaho ke huhulahalive.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Isito vahaeholahave. Kosealemo lana bae otogoe ibina baluga maleve. Isi hoto ko huhulahave. Ataeau subuta katelahai beloveta aiogevege abu abuta vatehani malelu.”
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 “La keau vatae ata bahatamo madea nahate. Isito madea kena toelage hevena uoholige auna oleve kateai bae tota heai. Keu anekianu. Ige abuna madea ke mai mihatuge ataeabuna avuela dai tai lohogei.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 “Isi la keau vatae ata bahata kebia ataga. Iale o mole abu tanamo houge onobeu bamuholiale ke nahate vave.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Atabeu bae lameba hanei mai maua uvue mamolivebene. Isito auna ke mai ehanumage auna oe uvu bahatamo atagage ataeabuna atagavemo ui.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Iale ke nahate di isiviale la ataga kena ataemo atagai. Ige abuna la vaveve dua vale ke elehai la Mamau otogoe umale ke ivi ebagevai hoesehavoi.”
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 “Lainaho huhulahai loui kosea, ‘Kou lohoalemo Mosese menaka isime beloveta hoto keabuna uoholisi.’ Di katealeho lohoholinu. Isito dana hoto kebia malevei selevetievei.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Seleveta di la namigevege evive. Vatana otogoti uoholisege Dilava hoto bahataeabuna ui. Iniege au hoto ke bahata malei selevetievege hisalibehame keau bae uoholilivebene.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Iale olena menakae hoto esehame egumai ata mole haivuge auna avuta ke nahate vage kena otogoe matama dogae tige ivivena esevehame holisi. Isito olena menakae hoto ehomai ata haivege abu ke nahate vage kena otogoe matama dogae tige ivivena balugai.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata keau nenilahai menaka ehovaholima. Iale lana ata kebia evigevei vaveve dua vaholiliege la bae otogoe matama dogae talivebene.”
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘Lainaho mole havegelive. Oleu menaka ke egumai ata hamage ke mai kotalahave.’
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Isito aikele di loui la namigevei. Olena au haokati itumuige ke mai kotalahave. Ige oleu au haokaho loui kosea, ‘A kina keu heholinu.’ Au kateige ke mai kanisoloe tige abu avuemo ke kaovai. Ige oleu au nanaho o au hohoho loui kosea, ‘A keu tilogoanu.’ Ata kateimale keabuna veneu hodovavesite keve tai.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 — ausente —
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 — ausente —
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 “Ige mesoho ata moleu laheho itumuai isiviai la malevei kotaho tiho vage solekai ke kaovai avuluvuta haokave. Lana solekai ke vaholige auna la malevei kotai. Ige kotae kosive kena la malevei bukate ovege abuna la malevei dibulai.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Iale di la namigevege evive. Lana dibulae uliege ke ibina bahata vahatugeto abuna bae la iovei.”
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘Lainaho mole keatehi hotohotoai ladevegelive.’
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Isito di aikele loui la namigevei. La oleu keate mole elehai au uvumo huhuai kosea, ‘Di keate uketi hotohotoai lahage duave.’ Iale uvue huhuihuhui kemo au vaveve toela vanu.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Mesoho la nie baiu vaveve toela elehage la ke vage tohoai mai mihatuve. Ige elike la vava bahatau duaveai. Onoilage la ni keau la vava bahata malei venemo hatuma.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Ige mesoho la ada inute keu vaveve toela vage ke heisi etulei mai mihatuve. Lana kateholige la ada keabuna la vava bahata aiogevei malevei venemo hatuevei.”
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 “Subuta menakau loui avoe, ‘Oleu isiviai au mahina haleho vaniege vasohuta haleveve beiba mai omisi.’
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Isito aikele di loui la namigevei. Keate oleu au kolia vavae vaveve toela vaholisege koliaveu halege au tota kolia moleige malaha keu vaveve toelaike au ke au mahinaemo vanu. Ige mesoho malaha moleu keate ke melameale keta vaveve toela vanu.”
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘La onole Dilava ivimo valiho louliege lainaho ke halevalive. Isito la louale ke vave.’
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Subuta menakau kateanu. Isito di la namigevege evive. Lainaho onole valiho Dilava ivi lougelive. Isi lainaho loui kosea, ‘Otogoe biageu hilokanu.’ Kosealemo otogo keu Dilavau umale matamae tumu.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Isi lainaho vatatamo katelahalive. Kosealemo vata keu Dilavau velo mamomale matama. Isi lainaho Dielusalema ketamo katelahalive. Kosealemo Dielusalema keu oe tumu. Kosive baluga umale matama.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Isi lainaho loui kosea, ‘Di kinamo di huhuige dana ke vai.’ Kosealemo hoto katealeu bae onoige la kinau bukai mesoho sisoalivebene.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Lainaho katelahalive. Isito hoto seleve loui kosea, ‘Ito.’ O mesoho, ‘Ba.’ La hoto kateale louholisito hotoe toela kateimale louge keu Setenemo lohonu.”
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 “Laeau evige subuta menakau loui avoe, ‘Mesoho ata moleu la nimo hamage keduige lata talive nivemo hamage niveu keduai. O mesoho au la aie luhu hamai bokoige talive aive luhu hamai bokoave.’
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Isito aikele di loui la namigevei. Ata moleu vaveve toela vai la aiogevege lainaho ibinave valive. Mesoho au la mono vaki molemo hamage louge au tota vaki moleveatae hamai.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Ige mesoho ata moleu la malevei kotai isiviai la sieti maho vage la dabae ogo keta mai omive.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Ige mesoho gamaniu a hanavoi isiviale a kunaiabe kakavei o moleve otovei. Ige ainaho kemo otovei hoilahagei. Isito tota mai talive o molemo otovenela.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Ige ata oleu onoleho isiviai la namigevege isivive ke mai omive. Isi mesoho isiviai aemo ono mole malive tota mai bae aoge ke mai ominela.”
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘La haokuvu kebiaho isiviai tedaevei hoesegeveve. Isito la aiogevemale kebia aiogeveve.’
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Isito aikele di loui la namigevei. La aiogevemale kebiaho isiviai tedaevei hoesegeveve. Isi la aiogevei vatehani laovemale kebiaho guligulilahageve.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Kosealemo Dilavau ata bahata tedaevema. Au louge vaniu atae dua isi atae toela kebiamo haluma. Isi louge veniu vaveve dua vamale isi vaveve toela vamale kebiaho lohoma. Iale lana la Mamau otogoe umale ke nahate valiege eseve holive.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Isito oleuoleu laheho isivilahai la hoesegeveale kebia unahaho lana isivilahaliege oleve kateai la ibina malei. Takesi malemale atae toela keau katelahai mole hoesegevema.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Isi mesoho lainaho evieviholimale kebia nahate vai la haokuvu unaha hoesegevelive. Isito ata bahata kebia hoesegeveve.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 La Mamau otogoe vaveve dua unaha vamale ke nahate lata vaveve dua unaha vageve.”
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.