Lucas 5

Buka Tumute (KPX) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Vani mole Iesuu tiale tabu mole Genesaleti esagae laminu. Keve lamisege ata moagaeau Dilava hoto eviliho lohoale molemo neniholilu. Isi Iesu kabitige au lamiveve humahau uoholinu.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Kateisege huena malemale keau bouti abuita malei esagamo otovei abu ugabi malei totoisege Iesuu kebia elegevenu.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Ige Iesuu ata mole Saimoni ke boutimo biloai Saimoni namihai loui avoe, “Aike esagamo ko hanavoge au e goloe tikatikai.” Kateaito golovemo ugulamoi ata moaga kebia haivenu.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Ata moaga kebia haivege uoholige au Saimoni namihai loui avoe, “Bouti ko hanavoge au tota e ni seleve tai. Isime la ugabi malei hatui huena moaga maleve.”
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Ige Saimoniu loui avoe, “No baluga, no nova vavi ko bahatamo e maholata huenabe maleholilu. Isito a loualemo noeabuna ugabi tota emo hatui.”
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Kateai louito abu ugabi malei hatulu. Ige huena moagatahoeau ugabiabemo tobalohoge ugabiu dikolahaho vekeanu.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Kateige keau bouti mole keve abu haokuvu hohavei loui avoe, “Lohoi no tedaeveve.” Kateige abu lohoale huena malei bouti abui ke bilage keau ililohoho vekeanu.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Ige Saimoni Bitau huena moaga elegevei Iesu vudimo au kome bokoai vata bisi namihai avoe, “Kosive, di halei tenela. Kosealemo dau atae toela.”
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Kateai louale keu koseanu. Keu au esemuhi huena moaga kebia elegevei vikolahalu.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Ige haokuvuiabe Sebedi mo abui Diemisiu Dioniti abuta viko balugalu. Ige Iesuu Saimoni namihai loui avoe, “Vabu halenela. A subuta huena malema. Isito ana aike daho ata malevenela.”
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Kateige abu bouti malei lohoale esagamo otovei halevai Iesu ehovai tilu.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Vani mole Iesuu o moleve tige lebolasite ata moleu lohoaleu Iesu elehai vudivemo kome bokoai vata bisime holumai baita avuho loui avoe, “Di Kosive, a isivianiege di hoesehavonela.”
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Ige Iesu au ada hatui malaha kela holisi namihai avoe, “Ito, dana a hoesehavoi.” Ke lousege solekavesite malaha kemo lebolasiu uoholinu.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Ige Iesu isuta avuho loui avoe, “Inuta talive a ebika mai dubu nalimale kosive ke haivuge au a vava elehai a namihage Moseseu louale ke nahate vai ono mole mai mahoi Dilava hoesehavoge ataeabuna elehai hilokage a vavau duaveanu. Isito ainaho bae atabeho di a hoesehavoale ko loulive.”
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Iesuu kateai louito vaveveve keu o bahatae tai gabianu. Ige ata moagaeau isiviai loholive hotove evisime au vavahaniabe kebia hoesegevei.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Isito Iesuna vani degomole halevei tiniege ataeau uvesite keve guliguliagei.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Vani mole Iesu ata haivesege Balisia ata isi menaka haivemale ata keau Galili vatae, Diudia vatae isi Dielusalema o baluga keve loholu. Lohoale keve uguiavoi hoto ke evisege Dilava vuvuneu Iesuemo uge au vavahaniamale kebia hoesegevema.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Isege ata degomoleau malaha mole ada toelate isi velo toelate ke kaulamo mavoi ebavoi loholu. Isiviale malaha ke mai lohoi oe uvue Iesu vudimo mavoi.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Isito ata moagaeau molemo nenioholiale kemo abu mai oe vahae lohoveve keu anekiage abu ebavoi mai tiale oe goloe mavoi o ke kobuhai kaula ke umuvai mai vahamo manevege malaha keu kaula kemo dobai tiale ata kebia vigomo Iesu vudimo dobai ua.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Ige Iesuu vaveveabe ke bahata hilokage abu abu evievi Iesuemo mavolu. Iesu malaha keho loui avoe, “Di haoka, di a toela ke bahata ulihage uoholinu.”
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Kateai lousege Diue menaka loui haivemale ata isi Balisia ata keau huhulahai avoe, “Oleike ko hoto koseale loui Dilava ivi aiohavoma. Atabeu bae vaveve toela ulihalivebene. Isito Dilava igaena kateale vai.”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Kateai lousege Iesuu huhuihuhuiabe ke hilokai namigevei loui avoe, “Vadeuhoike la huhuihuhuie toela kateale huhulahama.
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Dana hoto vadeu loui. Dana malaha ke namihai kosea, ‘Di a vaveve toela ke bahata ulihanu.’ Emena dana loui kosea, ‘Hovelahai tenela.’ La huhuige hoto oleteu toloholinu.
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Isito halege dana vavahanite ke hoesehavoge lana kemo hilokage vaveve toela ulihaveve vuvune ketau daemo ua.” Kateai louito vavahanite ke namihai loui avoe, “Hovelahai a ava egumai mai a oe tenela.”
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Kateai lousege malaha keu solekavesite vudiabemo hovelahai au avamo lahamale ke egumai mai au oe tiale keu Dilava hoesehavonu.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Ige ata bahataeau ke elehai tetelahai vabulahai Dilava hoesehavoi avoe, “Vaveve oletealeike nahi nova elehale ko.”
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Iesuu kateaito halei tialeu takesi malemale ata mole elehanu. Iviveike Livai. Malaha keu takesilahamale oe uvue ugulamoi usege Iesuu namihai loui avoe, “Di ehomanela.”
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Ige Livaiu hovelahai au kunai bahata halevei Iesu ehomanu.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Vani mole Livaiu au omo lovi balugataho Iesuho vai hoage takesi malemale ata isi haokuvuiabe degomole keau lohoale abuhi lovi ima.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Ige Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale keau Iesu esemu namigevei loui avoe, “Osiohoike la takesi malemale atae toela kebiahi igaetoai lovi ima. Isime atae toela degomole kebiahi igaetoai lovi ima.”
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Kateai louge Iesu namigevei avoe, “Medikolou bae negote kebiaho loholivebene. Isito auna vavahanite kebia unaha hoesegeveliho lohoi.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Iale dau lohoale kou atae dua kebia hohaveliho lohoholisito vaveve toela vamale kebiahoike di lohonu.
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Iesuu kateige menaka haivemale ata keau tota Iesu namihai avoe, “Dioni esemu keau vani igaegae lovi iholisito guliguli unahama. Ige Balisia esemu kebiata kateale vama. Isito a esemu keau kateale vaholima.”
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Ige Iesuu namigevei avoe, “La huhuige mo molena ma mole melamege haokuvuiabe abuna lovi isi. Emena abuna halevai. Ba, abuna lovi isi vahaeholahai.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Isito vani mole atae toelaeabuna loholiege mo ke hamage haokuvuiabe abuna bae vani kela uvulahai lovi i halevai.”
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Kateaito tota dovudovue hoto mole loui namigevei loui avoe, “Atabeu bae ogoe dogae ivi etulei mai ogoe mamie vaha badivulivebene. Auna kateige ogoe doga kena toelai. Ige mamive ke elehage elehilehivena toelai.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Ke nahate atabeu bae uainie doga mai ovoe vate badivuale mamivemo ehosivalivebene. Auna kateige kena savai dikolahai. Ige uainie e kena hosilahai lotihatui.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Isito atabena uainie doga mai ovoe vatee dogamo ehosivage keu bae dikolahalivebene. Iale di vaveveu bae vatae vavevehi igaetoalivebene.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Isito atabena vani bahata uainie mami ke iniege auna uainie doga keho isiviholisi. Isito auna huhuige uainie mami keu avuemo heanu.”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.