Lucas 10

Buka Tumute (KPX) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesuu vaveve kateale vage uoholige ke iae au esemu seveniti (70) malevei isiviale abuibuiai hanavege keau vasohuta talive o bahata keve ata haivesege Iesuu bae gabie ehovei tai.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Isi namigevei avoe, “Lovi moagaeau baelahalu. Isito lovi ke malei valahumo otoveveve ataeau moagaholilu. Iale bulu ke biageho guliguliage au lovi ke malei otoveveve ata hanavege abu lovive bahata malei otovei.”
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Isi tota loui avoe, “La keau mamoe ese nahate. Tobalu kebia vigomo di la hanavema.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 La tiho valiege lainaho moni, mogamoga isi tamakata matagevelive. Isi humahala tiliege atahi belehovoi abuhi nona halevave.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Talive la o oletemo biloluviliege o kebia ata hoesegeveve.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Ige abu la hoto evige la kebia hoesegeveale hoto abuho louale kena abuemo vuvuneai. Isito mesoho abu la hoto evioholige la kebia hoesegeveale keu bae abuemo vuvunealivebene.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Abu la hoto mage lainaho bae o degomolebiatala vealuvilive. Isito o ke igae uvumo uve. Isime abu lovi onole laovege ke ive. Kosealemo la di lovi vale ke ibinahoike abu ke lovi laovelu.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 La o oleve keve tige ataeau la hoesegevei lovi laovege ke ive.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Isi o kemo ata vavahaniteau uge kebia hoesegeveve. Isi namigevei kosea, ‘Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu aike lohoma.’
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Isito la o oleve keve tige abu la hoesegeveholige halevai talive o ke ivila lavisi bae abuho louve.
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 Namigevei loui kosea, ‘La oe vatau no veloe votomo uale ko noeabuna tota la omo sesilahai. Iale ko elehai huhulahave. Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto no mai lohoge la avuho isiviholilu.’
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Iale kemo di la namigevei. Dilava kotae vaniu lohoge au vata ko aiohavomale vanila keabuna bae vatehani malei. Subuta Sodoma ataeau maleale keu eseve. Isito keabuna bae vatehani baluga seleve malei.”
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 “Kolasini ata la nohovu. Isi Betesaida ata la nohovu. Vatehani balugana bae laemo lohoi. Kosealemo di laemo vikoe vaveve moaga vaevege la ke elehaito la vaveve toelamo hoideveholilu. Subuta Taea isi Saidoni keve di vaveve kateale vatebene abu ogo bukate hatui uti hohuvai uvulahai abu vaveve toela halevalu. Isito laeau kateholilu.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Iale Dilavana au kotae vanila vatehani baluga laoveito Taea isi Saidoni ata kebia vatehani eseve ovei.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Isi Kabenumu ataea, di laheho louge evive. La keau isiviale la ebia tabagevei malei otogoe otovei. Isito di la namigevei. La keabuna veneu lahai hodovavesite keve tihatuve.”
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Kateai louito au esemu namigevei avoe, “Olete abuna la hoto eviliege abuna di hotota evisi. Isito olete abuna la hoto hamaliege abuna di hotota hamai. Isi olete abuna di hoto hamaliege keabuna di hanavoale ke hotota hamai.”
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Iniale vani mole ata bahata seveniti (70) keau vahaeho balugata hoidevei lohoale Iesuho loui avoe, “No Kosive, no a ivimo munanae toela kebia namigevege abu no hoto evilu.”
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Hoto kateale louge Iesuu namigevei avoe, “La vaveve kateale vage di elehage hatau nivolekale ke nahate Setene vuvuneu solekavesite uoholinu.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Di hoto evive. Di nego mai laovenu. Iale la bahoe Setene ke vuvuneu bae laemo negoalivebene. Iale la utee toela isi haeho kebiamo dage abu bae la uagevelivebene. Ige vaveve toelabeu bae la aiogevelivebene.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Lainaho munanae toelaeau la hoto eviale kemo vahaehoalive. Isito otogoe la iviu uale kemo bae vahaeholahave.”
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Kateimale vanila Munana Tumuteu Iesu mai vahaehotige au vahaeho baluganu. Isi loui avoe, “Di Mama, au otogota vatata Kosive. A a lulele malei luleleholiale kebia ovenu. Isito vatae ataeau abu ebika tabagevei kemo luleleage a lulele malei kebia oveholinu. Di Mama, a kateale vale keu a isivilike. Katealemo di a hoesehavoma.”
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Kateai louito ata namigevei avoe, “Di Mamau onobenobe bahata daonu. Ige ataeau Moveta Mamaveta hilokaholilu. Isito Mamave igaeike au Mo hiloka seleveanu. Ige Move igaeike au Mama hiloka seleveai isivive ata tabagevei lulele ovege abu Mamave hilokalu.”
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Hoto kateale louge uoholige au esemu unahaho loui avoe, “Laeau hoeselahalu. Kosealemo onobenobe bahata di vamale ke la elehalu.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Isito di la namigevege evive. Subuta beloveta isi vatae kosive keau isiviale la elehale ke nahate elehai. Isito abu elehaholilu. Isi abu isiviale la eviale ke nahate abuta evisi. Isito abu ke eviholilu.”
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Kateige menaka haivemale malaha moleu hovelahai isiviale Iesu lobohavoi. Isi namihai avoe, “No haivemale ata, dana onole vai bae ukolikoli mai.”
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Ige Iesuu namihai avoe, “Bukae Hotou hisaiale kemo a hoto oleteale dodavenu.”
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Ige malaha keu namihai avoe, “A uvu bahata, a isivi bahata, a nego bahata, isi a lulele bahata malei a Kosive baluga Dilava omisi hoesehavonela. Isi a a ebika hoesehavoale ke nahate a haokuvu kebiata isivi ovei hoesegevenela.”
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A hoto keu inutolotoloale ke nahate vaime bae ukolikoli manela.”
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Ige malaha keu ata tedaeveliho isiviholialelua Iesu hoto ke evisi loui avoe, “Di haokaike ole.”
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Ige Iesuu malaha ke namihai loui avoe, “Malaha moleu Dielusalema halei Dielikoe tisege laskoloe ataeau humaha tavae evudei ogove dikohai hamai ehalovage au nibedai lahai ua.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Lahai usege Diue dubu nalimale ata moleu humaha nehe kela tiniale malaha nehe abu hamai mai humaha vavae ehalovale ke elehai aehai halei tinu.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Ige Livai malaha moleu humaha nehe ke igaela tinu. Keve tiniale malaha nehe ke elehaito aehai tinu.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Ige Samalia ata moleu humaha kela tinu. Malaha keu Diue ata holioholinu. Isito keu tiale malaha nehe ke elehai avuho uvuanu.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Isime tiale abu hamale ke ohe hoesegevei mulamulai vilianu. Isi malaha ke ebagemai mai au ovoe golomo mamoi avuti tiliale ladevemale o moleve tilu. Isi vavi kemo hoesehavoi avuti ua.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Iniale vavita hovelahai mune bai baluga malei o ke nalimale malaha omisi namihai avoe, ‘Ko mai malaha ke nalisi hoesehavonela. Ilive vani mole di tota hoilahai loholive a avuemo vaesute hatuale ke dana bae tota aoi.’”
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Deiada kateale louge uoholige au malaha ke namihai avoe, “A huhuige malaha abuita igaeta kebia vigomo oleteu abu malaha nehe hamale keti haokanu.”
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Ige malaha keu Iesu namihai avoe, “Avuho uvuai hoesehavoale ata ke.” Ige Iesuu avuho loui avoe, “Seleveike. Iale ata talive ke nahate vanela.”
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Iesuu hoto kateale louge uoholige au esemu holoevei tialeau keate mole ivi Mata ke oe tige au malevei o hatuevenu.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Isege hohove Meli keu o kemo ua. Iale Iesuu hoto lousege hohoveu velove heimo ugulamoi ui hotove ke gaeahavoma.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Isege Matau ahuvela lovi vanata Meliho itumuai lohoaleu Iesu namihai avoe, “Kosive, a huhuige di hohou di tedahoholisito keve ugulamoi uge kena duave. Ana vali iomage au loholive di tedahoi.”
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Kateai louge Iesuu namihai avoe, “Mata, a keu unie hani huhu baluganu. Isi a kemo huhuihuhuibe ni mole vanu.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Isito di hotoe dua eviveve keu baluga. Iale Meliu vaveve keho isiviai vanu. Iale atabeu bae vaveve ke avuemo malivebene.”
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.