Marcos 12
God Da Geka Seka (KPR) vs AAI
1 Aminge sedo, Iesu tuturo edo nemokena kasiaimi sisira, “Kasia eni ningovo dae resena. Genembo eni aira vare simbugedo vaini da asi ava govetira. Govedo, furu dighi birurughetira. Ainda amboda, nu asi vuji da muka ava simbari vosari bari dae sedo, bako ghambira. Ghambudo, kaifa kakato da vasa iti vitira. Itiri dadabetiri, nunda vare amo evetu genembo mendeni saramana use moni futururoro bari dae sedo, mutira. Evetu genembo aimi, vare ava kaifa ero, nu reighi eninda aira.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Avori, asi vuji bambari da sifo buviri gido, vare numamoá nunda saramana kato eni dirigetiri, vare da kaifa kakatokena aira.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Aira buviri, vare kaifa kakato ne saramana kato aikena roera eni jo mutae, nu sandi dedo ondero jovereghe aira.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Amingetero gido, vare numamo sekago, nunda saramana kato eni dirigetiri aira buviri, vare kaifa kakato numbarago doruse jiroda je basetero ororo buvurutiri, nu dere jise avoda doruseri.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Amingetero ainda amboda, vare numamo nunda saramana kato eni dirigetiri aira buvira. Buviri, ne numoá detero ambira. Aminguse irero, vare numamo nunda saramana kakato mendeni mendeni dirigeari ya ghedo gheteri. Ya buveoro gido, vare kaifa kakato nunda saramana kakato mendeni dedo ondido gheteri, mendeni deoro ambudo gheteri.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 Amboda beká mo, vare numamo tofo nunda mandi nusukako fetetira. Fetedo iriri, numamo nu dubo bu gogoghombedo, numoá diriguse eminge kotetira, ‘Avose, nanda mandiva kakara arera tanojo,’ aminge kotise, nunda mandi ava dirigetiri aira.
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 Avata vare kaifa kakato ne numoá gosuse, tofo tofo se ningeri, ‘Mandi omo, vare einda numamo da mandiri. Amboda vare emo, nune barira. Ava sedo fuvu, namonde nu daoro ambari, vare emo namondeda tofodae baore!’ aminge se ningido,
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 ne eredo, mandi amo vare jokáda sandi detero ambiri, nunda tamo jumbu budo aera buvudo, vare isaghakena fugeteri.
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 “Avori, kote givu! Vare numamoá nange ari? Saono ningove! Nu foama vare kaifa kakato ava dari amboro, vare amo budo evetu genembo mendenii kaifa aoro dae sedo mutarira,” Iesu aminge sisira.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 Aminge sedo, nu tofo numoá ijuguse, kasia da tuka ijugari dae use sisira, “God da Geka emo tegutusevu tanojo:
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 Emo Bajari da ariri. Namane gido dudukugherera,’
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Setiri ningido, fristi+ da kokotofu, Moses da geka ijuga kakato+, a evetu genembo da babojegari, ne Iesu sandi bundari dae kotiseri. Ainda beká mo: ne kasama useri, Iesu nendae sedo vare da kasia omo sisira. Nu sandaetera avata, ne natofo da kotari aindae oju edo, nu dodo iseri.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Isera ainda amboda ne, Moses da Geka kaifa kakato+ mendeni Herod da ambo jimbi mendeninde dabade ava dirigetero, Iesu derari dae iseri. Nenda uju beká mo: Iesu geka sembae sirurari ningido, nu bu koto ari dae uju useri.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 Aindae era Iesu kena siseri, “Ijuga Kato, namane kasama erera, ni geka beká avanembo sifo ghousa ijugeraesa. Ni evetu genembo da kotari amo jo oju ae use, God da uju avanembo ijugeraesa. Ava sedo, se ningore! Namondeda Agho Dari nange resi? Namondeda gitofu Rome embo da kotofukena takesi ombarera, ai tefo? Ava se ningore!”
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Aminge setero, ne numo derari dae kotido fusera ava kasama edo, Iesu nemokena sisira, “Ne gungubo kakatori! Ne redae na dedererevu? Moni eni budo fuvu gaoneta!” setiri,
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 ne moni dabako budo fera ijuguseri. Ijugetero gido, Iesu ategi usira, “Moni+ tamonda, dangio a javo emo, mavedari?” aminge setiri, ne siseri, “Rome embo da kotofu, namonde Caesar seraera, nundari.”
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Setero, Iesu nemokena sisira, “Avori, Caesar da tofo amo, Caesar dae mutuvu bare! A God da tofo amo, God dae mutuvu bare!” aminge setiri, ne ningido buniseri.
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Jusi embo da mendeni aindae, Sadusi embo+ seraera. Sadusi embo+ resena emo, nenda kotari: ambari embo jo sekago jebugedo erae arera. Avori, Sadusi embo+ mendeni Iesu kena fera buvudo ategi useri,
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 “Ijuga Kato, God setiri, Moses nu namondeda Agho Dari emo gefusira:
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 “Avori, kiki eni sari dae erera. Ningi! Vide jamena isambu 7 ava siroredo iriari. Bego mo, nu evetu fifitusira ava, sasingu eni jo sirorae irero, nu ambududurusira.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 Ambiri, rori amo nunda diroruimi fifitusira. Fifitusira ava, sasingu eni jo sirorae irero, nu ambududurusira.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Aminguse, fifitero refara, ambo nemboi bu fitido ireira ambududurusira. Ainda amboda beká, roriá ambududurusira.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 “Amboda evetu genembo isambu jebuge erariá, seraesa. Avori, se ningore! Gegenembo isambu 7 aimi evetuá fifituseri. Ava sedo, iria edo, erari da sifoda, evetuá maveda evetu ari? Bego aindari, o ambo aindari, ai maveda evetu ari? Ava se ningore!”
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 Aminge setero, Iesu nemokena sisira, “Ne sembae beká ava erekoteva. Ainda tuka mo: ne God da Geka rea resira, a God da fakina ava, ne erebuneva.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Evetu genembo ambarida ghe jebuge erarera ainda sifo aminda, ne kau aneya da kau aminga ava irise, genembo evetu jo fitae arira, a evetu genembokena jo vai ae arira.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 “Kotugo, ambari embo ambarida ghe jebugedo erarera, ainda geka eni sari dae erena. Ningivu! Ne God da Geka Moses da buku jokáda irira, a tegutusevu, ai? Ika orobu veveyako ainda jokáda avaraka gambudo bubura iri Moses gosusira amo, God nu Moses da nombuamane anakora sirivo usera aindae, geka evia Moses kena setiri nunda bukuda gefusira:
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 Ava sedo evetu genembo isambu, ambari embo a jebuga embo isasambu, God da dombuda jebuga irera. Ava sedo, ambari embo jo jebugedo erae ariá koteraeva amo, ne sembae koteraeva,” Iesu aminge sisira.
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Moses da Geka ijuga kato+ eni fira buvudo, ne geka se niningero, ava niningusira. Iesu nemokena mino eveva beká sisira ava ningido, nu Iesu kena ategi usira, “God da Agho Dari jokáda, geka mindafu beká mo, ningiavori?” sisira.
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 — ausente —
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 — ausente —
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Agho Dari teria setena, ainda kaugo eni mo eviri:
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 Setiri, Moses da Geka ijuga katoimi sisira, “Ijuga Kato, ni geka se gogoghombetesi! ‘God nu dabakori, eni tefori.’ A nu geka bekári. A kotugo, ‘namonde dubo, fakina, a kotari isasambuimi futuse, nu dubo bu gogoghombarera,’ a ‘namonde totofo dubo buraera, komana kau daba ava dubo barera,’ amo, mindafu bekári.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 O God kena banunguse, nundae sedo, namondeda sino fuka isambu de dungoro avaetira amo, ijoghakori,” aminge sisira.
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Nu dubo kotise geka amo sisira, ava gido, Iesu numokena sisira, “Ni God kena aesa utua etesi!”
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Iesu nu God da Kambo+ aminda ijuguse sisira, “Moses da Geka ijuga kakato+ ne seraera, ‘God evetu genembo sonembuse, Genembo eni mutari dae sisira amo, David da mandiri.’ Amo nange reseri? Kote givu!
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 David nu tofo mandi, Asisi Kakara geka numokena siri ningido gefusira:
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Avori, genembo mo, nunda sasingu da bajariri. Mandi eni jo viti numamo da bajari bae aeti. Ava sedo David, Genembo amboda furarira ava kotise, ‘Nu nanda Bajari,’ sisira amo, nu jo nunda mandi ava kotise saeri. Nu Genembo aindae igheghi use, nunda Bajari arira ava sise sisira. Ava sedo, geka Moses da Geka ijuga kakatoimi seraera amo, jo inono iraeri,” aminge siri ningido, evetu genembo totorugusera amo, ne ivuga useri.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Amingero, nu nemokena ijuguse sisira, “Moses da Geka ijuga kakatodae+ eminge resena. Nenda irari ava ijuje gi gogoghombevu! Ne emingeraera. Natofoi nemoá sakai sise kakara aoro dae sedo, nenda tamo asugari koburu edo deingheraera. Deinghudo ya ombari vasada buvuruturoro gido, evetu genembo tumoi bainghedo, nemoá kakara use ategi e gogoghombaoro dae uju eraera.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 A nenda uju mo: ne kirumo a banungari dae use, totofo nenda fisi da uju ava kotise, anumbari vasa eveva vanembo gategeraera.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Ne roriri dederuse, nenda kambo a gugua ava nenda tofodae ruruse, natofo nemoá gido sakai saore dae sise, ya God da Kamboda+ tere fetedo ghousago banungeraera. Avata God mo, nu aindae sedo sifo amboda nemokena mino eko beká ava mutarira,” aminge sisira.
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Setiri dadabetiri, Iesu nu God da Kambo+ jokáda deinghedo ira, joba mutari da rooroá gido, nu sembira vasa sovenikena anumbusira. Anumbirise, evetu genembo fera moni fifitero gosusira. Evetu genembo guguade, moni teriago bu fera fifitero gosusira.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 Ainda amboda, rori eni, makasi bekári, aimi fira moni+ ingigago veveyako beká etoto naká, ainda inono 10 toea da kaugo, ava fifitiri gosusira.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Gido, Iesu kori setiri, nunda ambo jimbi fera buvu fetetero, nemokena sisira, “Na nemokena geka beká resena. Rori eregoseva omo, nu makasi bekári. Avata nu joba fitira amo, teria bekári. Mendeni da mo, jo rori aimi fitira, ainghae inono iraeri.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Ainda beká mo: mendenikena gugua tomanakori, avata ne itako fiteri. Rori omo, tefo bekári, avata nu isambu fitira,” aminge sisira.
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.