Atos 2

God Da Geka Seka (KPR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Fura eni dadabetiri, Jusi embo da kirumo javo ‘Pentecost’ seraera, ainda sifo ava fira buvurutusira. Buviri, Iesu da dorevare kambo eninda totoruguseri.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Totorugedo irise, utuda ghe yaura tomanako da dukago ava javi iri nininguseri. Anumbedo ava niningero, duka teria beká etiri, kambo ainda jokáda anumbusera amo, jo se ningari da kaugo irae usira.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Iri, roera eni avaraka bubura da kaugo ava vose fira, kau aviva da kaugo ava isagha edo, sasarige evetu genembo daba daba ainda jiroda, vose jaraghiri gosuseri.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Gosero, Asisi Kakara aimi vosetiri dubo kotero, Asisi Kakara sonembetiri aviva jovereghetiri, ne geka dombu eni dombu eni ava siseri.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 — ausente —
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 — ausente —
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 — ausente —
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 — ausente —
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 — ausente —
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 — ausente —
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 — ausente —
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 — ausente —
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 — ausente —
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Se niningero, Peter eredo ambo jimbi 11 ainde dabade isambu 12 ava fefetuseri. Fetedo, Peter nu, evetu genembo totorugusera aikena, beka teriago vironu sisira, “Jerusalem embo a nanda natofo Jusi embo, ne isambu ategi beká ava erena. Nemokena geka evia sari dae erena, ningivu!
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Nanda geka evia ningi gogoghombevu! Oroko 9 koroko etira. Sifoghae, 9 koroko avavaga mo, jo uvu fakara mindari da sifo iraeri. Ava sedo, namane jo uvu fakara mindido, aito sembae fugaeri. Ne ava jo kotae areva!
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Ne rea niningereva emo, God da feroveta javo Joel, nu anakora isagha osa sedo gembiri irira. Nu eminge sisira,
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 ‘God eminge resira, namokena,
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Nanda saramana kakato, evevetu a gegenembokena, nanda Asisi mutono vose asugari, nanda geka afigaono, sifo aminda nene isagha sarera.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Aminguse, nane aono tano utuda a endada sirorari gido, evetu genembo isambu dudukugharera.
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 iji ambarira,
20 Veya matan boro nagugum
21 Mave sifo aminda, nandae javono gatise kori sarira amo, nu jebuga tambarira,” ’
21 Orot yait
22 Ava sedo, nanda geka evia ningivu! God setiri Nasareth embo, mandi javo Iesu, God da saramana ari dae sedo, fira sirorusira. Genembo amo, God sonembeari ari mendeni mendeni eari gido, evetu genembo dudukughedo ghuseri, ‘Eraira emo, God da fakinaimi eraira,’ aminge kotedo ghuseri. Amo, jo reighi eninda siroraeri, nu eminda sirorusira. Ava sedo, ne ava gido kasama aetevu.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Avori, God nu Iesu, ambare dae sedo, dirigetiri endada fusira. Ava sedo, ne Iesu ava sandi budo, gegenembo ekoko aikena mutovo arafa daoro ambarira amo, God nu anakora kasama edo, ‘Avori,’ sisira.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 ‘Avori,’ sise, nu setiri ne amingusevu. Avata ainda amboda, God nune setiri Iesu ambarida ghe jebugedo erorusira. God setiri ambari da mema dadabusira. Iesu nu fakina kato ava sedo, ambari da fakina aimi nu jo buregae usira, nu jebugedo erorusira.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 David barago Iesu dae sedo, eminge gefusira:
25 David nati orot isan eo,
26 Ava sedo, na ivuga beká ava erena. Nanda bekaimi nundae sakai seraena.
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Ainda susu mo: Bajari, ni nanda asisi kotise, na ambari da vasa aminda jo doyae aresa.
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Na nange nangedo jebugarena ava, ijugeteso geni. A na ninda dombuda evovodae ivuga use irarena,’
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 “Avori, nanda nano namendi, ningivu! Namondeda abua David da kiki isagha sarena. Nu ambiri bu furugetero, nunda ofofo eminda irira.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Avata nu jo ambae iriri, God ira numokena beka gagojuse sisira, ‘Ninda imemesiri da mandi eni saono, kotofuko nimongo ava arira,’ aminge sisira.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 David nu God da feroveta eniri. Ava sedo, God rejo sisira amo, tumondusira. God rea amboda arira ava kasama usira. Ágido God nange nange sari, Keriso ambarida ghe jebuge erarira, aindae geka evia sisira:
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Geka emo Iesu dae sisira. Amo, God nune setiri, Iesu ambarida ghe jebuge eretiri, namane gosuseri.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Gero ainda amboda, Numamo God numoá budo, nunda ungo gimandukena fitido, Asisi Kakara anakora mutari sisira ava sedo, numokena futusira. Mutiri, Iesu nu Asisi Kakara ava budo, namanekena mutiri oroko eminda vosedo irira. Ne nunda fakina ava gido a ningido dudukughetevu.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 — ausente —
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 — ausente —
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Ava sedo, ningi gogoghombevu! Ne Israel embo ava sedo, kasama aovo dae resena. Iesu setena emo, nene budo arafa dorusevu. Genembo daba ava, God setiri nu kotofuko edo, namondeda sonembadae sedo irira. Numo Keriso ri!”
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Peter aminge setiri, evetu genembo ningido, oju e bune jaredo, ne Peter kotugo Iesu da ambo jimbi mendeni aikena ategi useri, “Namanenda nano namendi, ne erekoteva, namane nange aeteri?”
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 — ausente —
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 — ausente —
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Aminge setiri dadabetiri, geka mendeni mendeni sise, eminge sisira, “God ari ekoko embo amo dari ambarera. Ava sedo, ari ekoko dodo fuvu!”
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Aminge setiri, evetu genembo mendeni mendeni ivugaghae ningido, fera buvero bafataito etero, ne Iesu da natofo useri. Amo, evetu genembo 3,000 ava useri.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Edo, ne Iesu da ambo jimbi rea ijugusera ava ningido, nunda ambo jimbide dabade dombu dabako use, dabade bayau rise, banungedo ghuseri.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Aminguse, Iesu da ambo jimbi seoro, kae evetu genembo jejebugedo ghuseri, sukaru evetu genembo da jokáda ghe foa buvudo ghuseri, a ari mendeni mendeni edo ghuseri. Urureoro, evetu genembo gido beka dadabeari oju ghamo edo ghuseri.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Aminguse, Iesu da natofo dombu dabako use, nenda roera nano namendikena soro edo ghuseri.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Amo, nenda enda a nenda gugua budo oriro edo ainda moniá budo, nenda mendeni da irari a nenda mema ava gosuse, aminda soro edo ghuseri.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Ne sifo ava inono God da Kambo+ aminda dombu dabako edo banungeoro dadabeari, taraghe kamboda yama, dabade anumbedo bayau mindido ghuseri. Dabade anumbirise, ivugaghae nenda bayau soro vesa edo ghuseri.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Aminguse, ne God dae sakai seoro, evetu genembo isambu, Iesu da natofo dubo budo ghuseri. Amingurureoro, Bajari seari evetu genembo mendeni foama, Iesu tumonduse nunda natofo edo ghuseri.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.