Mateus 27

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Hegelate da꞉powalohuya꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo kokopi, ibi hiliyonomate Ya꞉suku anakapumima꞉ tabo bega꞉lutiya꞉.
1 Ao romper o dia, todos os principais sacerdotes e os anciãos do povo entraram em conselho contra Jesus, para o matarem;
2 Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku hala꞉mo matuhumihote Paeletetamo ba꞉bo magatuya꞉, ebe ba꞉ Lomanapa꞉te Yudiya hopamo da꞉poemiya꞉ ba꞉be kapela Ko Gawadubula.
2 e, amarrando-o, levaram-no e o entregaram ao governador Pilatos.
3 Ba꞉ba tetelo Yu watowatopa꞉te Ya꞉suku anakapumima꞉ nopo hibinomolo da꞉tamotiya꞉, Yudasiti ba꞉be komo uliya꞉, ebe ba꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo dihatiya꞉ ba꞉be lumagila. Ba꞉bema꞉ ebete du tetelo kebe kuba komo kododiniya꞉ ba꞉be mabuma꞉ tepo temeteme konomoma꞉ eda꞉lo, ebete 30 siliba mani Yu watowatopa꞉tamo kawadahete na꞉pegoiya꞉,
3 Então Judas, que o traiu, vendo que Jesus havia sido condenado, tocado de remorso, devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e aos anciãos, dizendo:
4 “Na kuba ododinimo. Na tuputupunomo lumagi la꞉eno kokotamo ihatenimo.” Ba꞉bene watowatopa꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Ebe aeno komoha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no komola.”
4 — Pequei, traindo sangue inocente. Eles, porém, responderam: — Que nos importa? Isso é com você.
5 Ba꞉ba tetelo Yudasiti ba꞉bi mani Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama guamo ba꞉bo nemela꞉midaliya꞉, ba꞉bene ebete tote ebeno kokoba꞉mo hale nema꞉homete ebe ha꞉kiya ebe ba꞉bo nanakapumiya꞉.
5 Então Judas, atirando as moedas de prata para dentro do templo, retirou-se e se enforcou.
6 Ba꞉bema꞉ Yu watowatopa꞉te ba꞉bi mani ba uwatehole ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Tutumu tabote talona bihatea꞉mena ale ba꞉moe mani Godokono mana꞉go kapiyuimima꞉, mabu ba꞉moe mani ba꞉ lumagi anakapumi manila.”
6 E os principais sacerdotes, pegando as moedas, disseram: — Não é lícito colocá-las no cofre das ofertas, porque é preço de sangue.
7 Ba꞉bene iba꞉te tabo ba꞉ma ka꞉na ihatiya꞉, “Wadiyala a ba꞉moe mana꞉mo Kalili Ododili-dawoeno Haka kolawema꞉nema꞉, ba꞉bene kapela tawakaluba꞉te Yelusalema ko habalo da꞉peha꞉lanakomena꞉, ale ibi ba꞉moe hakamo ba꞉miya꞉tenakoma꞉.”
7 E, tendo deliberado, compraram com elas o campo do oleiro, para cemitério de forasteiros.
8 Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti ba꞉ma teta꞉mo puluhuku tawakaluba꞉te ba꞉be haka Hawi Huiya Hakama꞉ ka꞉mina, mabu dopamo iba꞉te ba꞉be mana꞉mo lumagi anakapumiti ebeno hawi hakamo ba꞉bo ka꞉ka꞉liya꞉.
8 Por isso, aquele campo é chamado, até o dia de hoje, Campo de Sangue.
9 Ya꞉lo tetelo Godokono ukui hawakalimidawa Yelemayate tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Isalaela tawakaluba꞉te 30 siliba mani uwatete na꞉ga꞉luya꞉, ‘Ba꞉moe ba꞉ Godokono okodawoeno huiyala.’ Ba꞉bema꞉ Kodawa Godote na Yelemayako keba ka꞉na ka꞉kiyanami, tawakaluba꞉te ba꞉bi mana꞉mo kebe komo na꞉kododimina꞉, iba꞉te hibilo ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ododiya꞉, iyo, iba꞉te ba꞉be mana꞉mo Kalili Ododilidawoeno Haka belawiya꞉.” Ba꞉bema꞉ ba꞉moe komo ba꞉ hibila, Ya꞉suku tetelo Yu watowatopa꞉te ba꞉be haka mana꞉mo da꞉lawiya꞉, ba꞉ba tetelo Godote Yelemayako ipuwado dopamo da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibinomoma꞉ ba꞉bo ediya꞉.
9 Então se cumpriu o que foi dito por meio do profeta Jeremias: “Pegaram as trinta moedas de prata, preço em que foi estimado aquele a quem alguns dos filhos de Israel avaliaram,
10 — ausente —
10 e as deram pelo campo do oleiro, assim como me ordenou o Senhor.”
11 Ba꞉bene Ya꞉suti kapela Ko Gawadubu Paeletekono holoholo hapulu ba la꞉na, ebete ebe ba꞉bo alatediya꞉, “Ama꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula꞉ka꞉?” Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Ama꞉ ba꞉ a꞉gaa꞉ta.”
11 Jesus estava em pé diante do governador, e este o interrogou, dizendo: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
12 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te Ya꞉sukunu komoma꞉ na꞉ga꞉lutiya꞉ ebete hiya꞉hiya꞉ kuba bododilinami. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti huiyatiya tabo kagoiya꞉ha꞉.
12 E, sendo acusado pelos principais sacerdotes e pelos anciãos, Jesus nada respondeu.
13 Ba꞉bene Paeletete ebetamo na꞉goiya꞉, “Iba꞉te na꞉ga꞉lita ama꞉ hiliyonomo koko kuba bododilia꞉ta. Ibino tabo ga꞉la na꞉kuliuta?”
13 Então Pilatos perguntou: — Não está ouvindo quantas acusações fazem contra você?
14 Huiyatiya Ya꞉suti eta tabo deha꞉poto kapiya kagoiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ kapela Ko Gawadubuti konomamo hanohanuya꞉.
14 Mas Jesus não respondeu nem uma palavra, a ponto de o governador ficar muito admirado.
15 Ba꞉ba tete tawakalubino ododi komo ba꞉ma ka꞉nala, hiliyonomo gogo ipuwalo Yunapino Adaguila꞉ Poko tetelo ibi hiliyonomate du genamalo kapiya lumagi mahilamo da꞉ka꞉minakui, kapela Ko Gawadubu Paeletete ba꞉be lumagi ebeno kuba huiyane dito oemenakui.
15 Ora, por ocasião da festa, o governador costumava soltar ao povo um preso, conforme eles quisessem.
16 Ba꞉ba tetelo eta lumagiti du genamalo nemedenami, ebeno mahilo Balabasitila ba꞉gala ebete kebe koko kuba dododiliya꞉ tawakaluba꞉te iya꞉tawahala.
16 Naquela ocasião, eles tinham um preso muito conhecido, chamado Barrabás.
17 Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te Paeletetamo da꞉pekapiyuya꞉ ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ ubila꞉ka꞉ nale Balabasiko ebeno kuba huiyane dito oeme? O la꞉ ubila꞉ka꞉ Ya꞉suku, komopa꞉te ebe Kelisoma꞉ da꞉ka꞉mina?”
17 Estando, pois, o povo reunido, Pilatos lhes perguntou: — Quem vocês querem que eu solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?
18 Paeletete ba꞉moe tabo begoiya꞉ mabu ebete iya꞉tawuya꞉ Yunapi hiliyonomate Ya꞉sutamo na꞉kalakalahutiya꞉, huiyatiya ibino watowatopa꞉te ba꞉be mabuma꞉ maubahate ebe dito magahiya꞉, iyo, iba꞉godolo hibi komo puliyala, kitanuya꞉ha꞉.
18 Porque sabia que era por inveja que eles tinham entregado Jesus.
19 Ba꞉ba tetelo Paeletete tabo anagiya꞉mida habalo ba luta, ebeno kamenate ebetamo tabo ba poeme na꞉pegoiya꞉, “Ama꞉ ba꞉moe tuputupunomo dubutamo eta komo akododa꞉la꞉, mabu na ka꞉lo dulu ebe mabuma꞉ hiyolo temeteme konomo a꞉lawenakamo.”
19 E, estando Pilatos sentado no tribunal, a mulher dele mandou dizer-lhe: — Não se envolva com esse justo, porque hoje, em sonho, sofri muito por causa dele.
20 Huiyatiya Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te tabo ga꞉la ipuwalo komo hiliyonomo tawakaluba꞉tamo helo bikalamiya꞉, iba꞉te Paeleteko koga꞉lamema꞉ ebete Balabasiko ka꞉ka꞉mo dito oemete huiyatiya Ya꞉suku kanakapumima꞉.
20 Mas os principais sacerdotes e os anciãos persuadiram o povo a que pedisse Barrabás e condenasse Jesus à morte.
21 Ba꞉bene kapela Ko Gawadubuti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉moi netewapi ipuwalo nale poko dito na꞉koememo?” Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Balabasiko dito noema꞉!”
21 De novo, o governador perguntou: — Qual dos dois vocês querem que eu solte? Eles responderam: — Barrabás!
22 Paeletete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe Ya꞉su komopa꞉te ebe Kelisoma꞉ da꞉ga꞉lana, nale ebe keba ka꞉na na꞉kamitimo?” Ibi hiliyonomate na꞉ga꞉luya꞉, “Keha pihigamo pihomotete, ikoko nalukulima꞉!”
22 Pilatos lhes perguntou: — Que farei, então, com Jesus, chamado Cristo? Todos responderam: — Que seja crucificado!
23 Ba꞉bene Paeletete na꞉goiya꞉, “Bada mabuma꞉? Ebete bada kuba kododi?” Huiyatiya iba꞉te konomamo ga꞉ga꞉lo gala na꞉kaga꞉luya꞉, “Keha pihigamo na꞉pihomota꞉!”
23 Pilatos continuou: — Que mal ele fez? Porém eles gritavam cada vez mais: — Que seja crucificado!
24 Ba꞉ba tetelo Paeletete iya꞉tawuya꞉ iba꞉te ebeno tabo kalawitiya꞉ha꞉ huiyatiya alaholoho komote uluhukutiya꞉. Ba꞉be mabuma꞉ ebete beya lawete hiliyonomo tawakalubino holoholo hapulu kokoto ba ukulaha na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe tuputupudawoeno hawi ka꞉ka꞉la꞉ komote naeno kubama꞉ a꞉keda꞉mene, ba꞉ la꞉eno kubala!”
24 Vendo Pilatos que nada conseguia e que, ao contrário, o tumulto aumentava, mandou trazer água e lavou as mãos diante do povo, dizendo: — Estou inocente do sangue deste homem; fique o caso com vocês!
25 Hiliyonomo tawakaluba꞉te huiyatiya na꞉ga꞉luya꞉, “Wadiyala! Ebeno hawi ka꞉ka꞉la꞉ mabuma꞉, a ba꞉gala aeno guguda꞉go ba꞉be kuba huiya kolawema꞉nema꞉!”
25 E o povo todo respondeu: — Que o sangue dele caia sobre nós e sobre os nossos filhos!
26 Ba꞉bema꞉ Paeletete Balabasiko du genamane ba꞉ dito oemiya꞉, ba꞉gala ebete alaholohopi na꞉goelamiya꞉ iba꞉te Ya꞉suku giya꞉pa꞉pa꞉mo ka꞉na꞉miga꞉tima꞉. Ba꞉bene ba꞉be komo da꞉wibuya꞉ ebete Ya꞉suku alaholohopa꞉tamo dito ikalamiya꞉, iba꞉te ebe keha pihigamo pihomotete ikoko kalukulimima꞉.
26 Então Pilatos lhes soltou Barrabás. E, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Ba꞉ba tetelo Paeletekono alaholohopi dubate Ya꞉suku Loma gabomanino ko genama guamo magatate ibino alaholohopino kapiyuimi dubu hiliyonomate iba꞉go ba꞉bo nekapiyuya꞉.
27 Logo a seguir, os soldados do governador, levando Jesus para o Pretório, reuniram em torno dele toda a tropa.
28 Iba꞉te Ya꞉suku ba waliti ebeno kalikonomo pekanamete huiyatiya huiya konomo hawihawi kaliko ebetamo ba꞉bo pulimiya꞉.
28 Tiraram a roupa de Jesus e o vestiram com um manto escarlate.
29 Ba꞉bene iba꞉te olagoeno tupina nelawete anagogobeya꞉midahalo a꞉dete Ya꞉sukunu watamo dito pulimiya꞉, ba꞉gala iba꞉te kuku ebeno tu hapu kokotamo ihatemiya꞉, ko gawadubuino helo hawakalimino kuku keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉na. Ba꞉ba tetelo iba꞉te ebe iya꞉da꞉telo ibino pupamo ahiditi ebetamo ba papamila꞉ha na꞉ga꞉luya꞉, “A꞉iye! Yu tawakalubino Ko Gawadubu, ama꞉ nolata!”
29 E, tecendo uma coroa de espinhos, a puseram na cabeça dele, e colocaram um caniço na sua mão direita. E, ajoelhando-se diante dele, zombavam, dizendo: — Salve, rei dos judeus!
30 ba꞉bene iba꞉te ebetamo kowe mehoholete, ebeno kuku lawemete watolo ba꞉bo anagalimihuya꞉.
30 E, cuspindo nele, pegaram o caniço e batiam na sua cabeça.
31 Iba꞉te ebe waliti da꞉wibuya꞉, hawihawi kaliko ebeno apene pekanamete ebeno kalikonomo gala dito kapulimiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe hoe habamo na꞉magatuya꞉ keha pihigamo ebe konepihomotema꞉.
31 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto e o vestiram com as suas próprias roupas. Então o levaram para ser crucificado.
32 Iba꞉te ko habane ba tolamita alaholohopa꞉te eta Sailiniya habanapi dubu Saimonoko numiti ba꞉bo nelawiya꞉ Ya꞉sukunu keha pihiga kagatamema꞉.
32 Ao saírem, encontraram um cireneu, chamado Simão, a quem obrigaram a carregar a cruz de Jesus.
33 Ba꞉bene iba꞉te Gologota hakamo nikuliya꞉, ba꞉be hakoeno mahilo ipuwa ba꞉ ‘Wato Gohala.’
33 E, chegando a um lugar chamado Gólgota, que significa “Lugar da Caveira”,
34 Ba꞉bolo iba꞉te helo gao beya ba꞉gala temeteme uliha꞉ kaka mulamula kapiyuilamete Ya꞉sutamo dikamiya꞉, ebete nanekela꞉mo totoma꞉namidate ba꞉ dito miya꞉puya꞉.
34 deram vinho com fel para Jesus beber; mas ele, provando-o, não quis beber.
35 Ba꞉ba tetelo alaholohopa꞉te ebe kehamo pihomotete ikoko ba꞉bo alukulimiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebeno kaliko hiya꞉hiya꞉ alabahamema꞉ nakola hegehege iya꞉hekeholo iya꞉da꞉mi komo ododiti,
35 Depois de o crucificarem, repartiram entre si as roupas dele, tirando a sorte.
36 hakalo gagahiditi ebe ba꞉bo umitiya꞉.
36 E, assentados ali, o guardavam.
37 Ba꞉ba tetelo iba꞉te Ya꞉sukunu wato hunu hapuamo ebeno hoe mabu hawakalimima꞉ tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, “Ba꞉moe Ya꞉suku ba꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula,”
37 Por cima da cabeça de Jesus puseram por escrito a acusação contra ele: “ Este é Jesus, o Rei dos Judeus ”.
38 ba꞉gala iba꞉te pilo dubu netewa Ya꞉sukuba꞉ hiya꞉hiya꞉ kehamo a꞉kapihomolateliya꞉, eta tu hapuamo, eta pele hapuamo.
38 E dois ladrões foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Ba꞉bene puya꞉te ba꞉be gabodo da꞉petolamitiya꞉ iba꞉te Ya꞉suku iduduputimilo niya꞉da꞉titiya꞉, iyo, iba꞉te ibino wato wagegelatelelo
39 Os que iam passando blasfemavam contra ele, balançando a cabeça e dizendo:
40 na꞉ga꞉lutiya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ Godokono Genama anabulimiti netewa-kapiya hegelalo gala etema꞉ da꞉goi, ama꞉ ba꞉be lumagilata! Ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉! Ama꞉ Godokono hibi Guduma꞉ deda꞉na, ama꞉ keha pihiga hununi na꞉pihitiga!”
40 — Ei, você que destrói o santuário e em três dias o reedifica! Salve a si mesmo, se você é o Filho de Deus, e desça da cruz!
41 Ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te Ya꞉suku atumu iya꞉da꞉telo na꞉kaga꞉lutiya꞉,
41 De igual modo, os principais sacerdotes com os escribas e anciãos, zombando, diziam:
42 “Ya꞉suti komo tawakalubino olalati komo bemula꞉lelamenakui, huiyatiya ebe ha꞉kiya ebeno ka꞉ka꞉ mula꞉ wadiyaha꞉! Ebete Isalaela tawakalubino hibi Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, wadiyala ebete keha pihiga hununi hopamo na꞉pihitigana, iyo, ale ba꞉be komo umiti ebe hibima꞉ ba꞉bo komidima꞉nema꞉!
42 — Salvou os outros, a si mesmo não pode salvar. É rei de Israel! Que ele desça da cruz, e então creremos nele.
43 Ebete na꞉goenako, ‘Na Godoko hibima꞉ na꞉midinamo, ba꞉gala na ba꞉ ebeno Gudula,’ ba꞉bema꞉ Godote ebetamo na꞉kalakalatale, ebete ebeno ka꞉ka꞉ ba꞉mula꞉mena꞉!”
43 Confiou em Deus; pois que Deus venha livrá-lo agora, se, de fato, lhe quer bem; porque ele disse: “Sou Filho de Deus.”
44 Ba꞉ba tetelo eba꞉go da꞉pihomolateliya꞉, ba꞉bi pilo dubu netewapa꞉te atumu Ya꞉suku iduduputimilo kuba tabo bekaga꞉lutiya꞉.
44 Também os ladrões que haviam sido crucificados com ele o insultavam.
45 Ba꞉bene hegelate tuli teta꞉mo dutiya꞉ hopo konomote ba꞉bo duya꞉. Ba꞉ba tetelo du komote hegeloeno alo ba mula꞉, hegelate a꞉hiwate nanekela꞉mo a꞉nihitigatepaniya꞉, hegela tuli tetene tupuimiti 3 koloko teta꞉mo.
45 A partir do meio-dia, houve trevas sobre toda a terra até as três horas da tarde.
46 Ba꞉bene Ya꞉suti Yu tawakalubino tabamo ibulunomamo na꞉goeniya꞉, “Elai, Elai, lama sabakatani?” ba꞉moe taboeno ipuwa ba꞉ma ka꞉na itana, “Naeno Godo, naeno Godo, na ama꞉le badama꞉ ka꞉miya꞉pana꞉wa?”
46 Por volta de três horas da tarde, Jesus clamou em alta voz, dizendo:
47 Komo ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te ebeno tabo ulinate na꞉ga꞉laniya꞉, “Ba꞉moe dubuti Elayako beka꞉mina!”
47 Alguns dos que estavam ali, ouvindo isto, diziam: — Ele chama por Elias.
48 Ba꞉ba tetenomolo ibi ipuwalo kapiya dubuti nipuliganate, humago kaka gao beyamo nadutinate pudamo negalapata꞉midanate Ya꞉sutamo ba꞉bo nikameniya꞉.
48 E, logo, um deles correu a buscar uma esponja e, tendo-a embebido em vinagre e colocado na ponta de um caniço, deu-lhe de beber.
49 Huiyatiya komopa꞉te na꞉ga꞉laniya꞉, “Hiya꞉, a kumitotiya꞉! Elayate pete ebeno ka꞉ka꞉ da꞉pemula꞉memene.”
49 Os outros, porém, diziam: — Espere! Vejamos se Elias vem salvá-lo.
50 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibulunomo gala kagoewatanate hoenomo ba꞉bo hoeniya꞉.
50 E Jesus, clamando outra vez em alta voz, entregou o espírito.
51 Ba꞉bene Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno kaliko ubiliti tulituliya bolagale hununi tupuiminate hopamo ba꞉bo pihitiganiya꞉, ba꞉gala wima꞉la꞉te da꞉peniya꞉ iya꞉ha꞉midale nakola hakate ba bola꞉la꞉halena,
51 Eis que o véu do santuário se rasgou em duas partes, de alto a baixo; a terra tremeu e as rochas se partiram;
52 komo tawakalubino ha꞉laha bobote ha꞉kiya ba꞉bo ka꞉kehola꞉haniya꞉. Ba꞉bema꞉ hibila, Ya꞉suti hoe ipuwane da꞉kamahiguya꞉, ba꞉be atu tetelo kebe tuputupupa꞉te dopamo da꞉ha꞉lahuya꞉ Godote komo ibi hoe ipuwane atumu ba kawadia꞉paa꞉latele, iba꞉te ibino hiya꞉hiya꞉ nakola bobo ipuwane ibino apa꞉go ba꞉bo pikuliya꞉, iyo, iba꞉te Yelusalema ko habamo nikuliti ibi ha꞉kiya ibino komokomo tawakaluba꞉tamo ba꞉bo nehawakalilamiya꞉.
52 os túmulos se abriram, e muitos corpos de santos já falecidos ressuscitaram;
53 — ausente —
53 e, saindo dos túmulos depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa e apareceram a muitos.
54 Ba꞉bene alaholohopino gawadubuti ba꞉gala ebeno hopopi ipuwalo puya꞉te Ya꞉sukunu hoe komo duminiya꞉, iba꞉te wima꞉la꞉ ba꞉gala komo hanohano komo ba ulamena konomo tole komago na꞉ga꞉laniya꞉, “Hibila, ba꞉moe ba꞉ Godokono Gudula!”
54 O centurião e os que com ele guardavam Jesus, vendo o terremoto e tudo o que se passava, ficaram possuídos de grande temor e disseram: — Verdadeiramente este era o Filho de Deus.
55 Ba꞉ba tetelo komo hiliyonomo kamenakamenate Ya꞉suku umima꞉ muhuluni putitataniya꞉, Ya꞉suti Ga꞉lili hopone Yelusalema ko habamo da꞉tuya꞉ ba꞉ba꞉te ebe ba ta꞉mata ebe hidonomamo owalubinatuya꞉.
55 Estavam ali muitas mulheres, observando de longe. Eram as que vinham seguindo Jesus desde a Galileia, para o servir.
56 Ba꞉bi kamenakamena ipuwalo Magadalanapi Ma꞉liko, ba꞉gala eta Ma꞉li ebeno gugudi netewa Ya꞉imesiko ba꞉gala Yausesiko, ba꞉gala Sebedikono kamena ebete ebeno gugudi netewa dalahilamiya꞉, ba꞉moi ba꞉te pola꞉nuya꞉.
56 Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago e de José, e a mulher de Zebedeu.
57 Gapogapo tetelo eta ilina dogodogo dubuti na꞉peniya꞉, ebeno mahilo Yausepete A꞉limitiyanapila, ebe Ya꞉suku ta꞉matadawa etala.
57 Ao cair da tarde, veio um homem rico de Arimateia, chamado José, que era também discípulo de Jesus.
58 Ba꞉ba tetelo ba꞉be dubuti Paeletetamo tonate Ya꞉sukunu ape lawenama꞉ ebe da꞉nikiyameniya꞉, Paeletete ebeno alaholohopi ba꞉bo goelameniya꞉ iba꞉te ebetamo kikamenama꞉.
58 Este foi até Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus. Então Pilatos mandou que o corpo lhe fosse entregue.
59 Ba꞉bene ebete Ya꞉sukunu ape lawenate uli keyakeya kalikamo a꞉wa꞉tinate
59 E José, levando o corpo, envolveu-o num lençol limpo de linho
60 bobo ipuwamo ba꞉bo nihateniya꞉, ba꞉be bobo ba꞉ uli bobola, tawakaluba꞉te iya꞉ha꞉midale nakola haka ba aligi Yausepekonoma꞉ ya꞉lo ododimiya꞉. Ba꞉ba tetelo Yausepete konomo nakola emokamidanate bobo gigiho netakuminate ba꞉ dito toniya꞉,
60 e o depositou no seu túmulo novo, que ele tinha mandado abrir na rocha; e, rolando uma grande pedra para a entrada do túmulo, foi embora.
61 ba꞉bene Magadalanapi Ma꞉liko ba꞉gala eta Ma꞉li, iba꞉te nakola bobo hapulu ba lumutita Yausepekono ododili komokomo ba꞉bo ulamelemeniya꞉.
61 Estavam ali, sentadas em frente do túmulo, Maria Madalena e a outra Maria.
62 Eta hegela ba꞉ Yu tawakalubino okoha꞉ hegelala. Ba꞉ba tetelo komo Yu watowatopi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi iba꞉te Paeletetamo tolamete
62 No dia seguinte, que é o dia depois da preparação, os principais sacerdotes e os fariseus se reuniram com Pilatos
63 ba꞉ma ka꞉na nega꞉luya꞉, “Kodawa, ba꞉be ha꞉da amiho dubu Ya꞉suku ebete hoeheno dopamo na꞉goi, ‘Netewa-kapiya hegelalo na hoene kakamahigama꞉nemo.’
63 e lhe disseram: — Senhor, nós lembramos que aquele enganador, enquanto vivia, disse: “Depois de três dias ressuscitarei.”
64 A ba꞉moe komo ba emalagidolo, a ubila ama꞉ tabo na꞉gaa꞉ alaholohopa꞉te ba꞉be nakola bobo netewa-kapiya hegelalo hidamo kolawamema꞉, mabu diyala, ebeno ta꞉matapa꞉te ebeno ape pilolo da꞉ pelawemena꞉, ba꞉bene iba꞉te ba꞉ma ka꞉na koga꞉lama꞉na꞉, ebete hoene a꞉kamahigui. Numa꞉, dopo ha꞉da amiho tabote a temeteme ikaa꞉mi, huiyatiya keba tetelo tawakaluba꞉te ba꞉moe eta ha꞉da amiho tabo hibima꞉ da꞉midimina꞉, aeno temeteme komote konomoma꞉ keda꞉ma꞉ne.”
64 Portanto, mande que o túmulo seja guardado com segurança até o terceiro dia, para que não aconteça que, vindo os discípulos dele, o roubem e depois digam ao povo: “Ressuscitou dos mortos.” E este último engano será pior do que o primeiro.
65 Paeletete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Wadiyala, la꞉ bobo haba hidamo lawamema꞉ naeno komo alaholohopi nuwata꞉la꞉. Ba꞉bene la꞉ ha꞉kiya la꞉godolo hido ukui da꞉pola꞉namene, la꞉ ba꞉ba ka꞉na nododiya꞉la꞉.”
65 Pilatos respondeu: — Uma escolta está à disposição de vocês. Vão e guardem o túmulo como bem entenderem.
66 Ba꞉bema꞉ iba꞉te bobo habamo tolamete, bobo da꞉kalapiluya꞉ ba꞉be nakola hunamo kukala ba꞉bo nihatiya꞉ tawakaluba꞉te ologikapoma꞉, ba꞉bene iba꞉te bobo lawamema꞉ alaholohopi ba꞉bo miya꞉paliya꞉.
66 Indo eles, montaram guarda ao túmulo, selando a pedra e deixando ali a escolta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.