Mateus 26

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉moi tabo hiliyonomo olamagi da꞉wibuya꞉, ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉,
1 — ausente —
2 “La꞉ iya꞉tawahala Adaguila꞉ Pokotupuimima꞉ netewa hegelate ba꞉nepola꞉na. Ba꞉ba tetelo Godote Tawakalubino Naniwi tawakalubino kokotamo kihatema꞉ne, ba꞉bene iba꞉te ebe kehamo pihomotete ba꞉bo kanakapumima꞉na꞉.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Ba꞉be gogolo Kayapasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawama꞉ eda꞉nami. Ba꞉bema꞉ ba꞉be ko dubu ba꞉gala ebeno hopopi ba꞉gala Yu tawakalubino komo koko dubu, iba꞉te ebeno genamamo pekapiyuimiti
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 tabo ba꞉bo ihatiya꞉ Ya꞉suku kanakapumima꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe diya lawema꞉ gabo ba ohowadita
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 komopa꞉te huiyatiya na꞉ga꞉luya꞉, “A Poko tetelo ebe a꞉kalawa꞉ma꞉, mabu tawakaluba꞉te atamo maubahalete ago alaholohodemena꞉.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Ba꞉bene Ya꞉suti Betani habalo eta dubu Saimonokono genamalo lutiya꞉, ba꞉be dubu dopamo kuitikuita꞉goenola.
6 — ausente —
7 Ya꞉suti baa꞉ ba nuta ba꞉ba tetelo kapiya kamenate pete, hido nibo ihi nakola kalila꞉mo tabuimi adahete Ya꞉sukunu watamo ba꞉bo pehaminamiya꞉, ba꞉be ihi ilinoeno huiya konomola.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo dumiya꞉ iba꞉te maubahalete na꞉ga꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ebete huiya ko ilina gigilepalama꞉ da꞉midi?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 A ba꞉moe ihi kolowamima꞉ na꞉nimiditale mani konomo buwatena꞉, ba꞉bene ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito bikalameholena꞉!”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Ya꞉suti ibino tabo ga꞉la iya꞉tawate huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le ba꞉moe kamena badama꞉ ka꞉kiyahamiutama? Ebete natamo hidonomo komo bododi.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 La꞉ numa꞉la꞉, awaepa꞉te tete ga꞉ga꞉nomolo la꞉go bemedehonamena꞉, la꞉eno ubi tetelo ibi nowalubilinakuya꞉la꞉, huiyatiya na emedena tetelo la꞉go a꞉kemedenamo, tete tatalila nale la꞉ komiya꞉palema꞉nemata.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Ba꞉bema꞉ nale hoeha꞉ tetelo ba꞉moe kamenate hido nibo ihi naeno apa꞉mo da꞉hamina, ba꞉be komodo ebete gabo bihiduimi naeno ape bobamo ihatema꞉.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, tawakaluba꞉te hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo hopamo Godokono Hido Tabo datanakomena꞉, iba꞉te ba꞉moe kamenate dododi ba꞉be komo emalagidololo ba꞉nolamagiminakomena꞉.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Ba꞉bene Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo Keliyotanapi Yudasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉tamo tote,
14 — ausente —
15 na꞉negoiya꞉, “Nale Ya꞉suku la꞉eno kokotamo dihatemo, la꞉le natamo bada huiya na꞉kikanameoma?” Ba꞉ba tetelo iba꞉te 30 siliba mani ba꞉bo ikamiya꞉,
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 ba꞉bene ba꞉ba tetene tupuimiti ebete gabo bohowadiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Ba꞉bene tawakaluba꞉te Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Pokonaha da꞉tupuimiya꞉, ba꞉be hegelalo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Ale Adaguila꞉ Pokoeno naha ilina kebolo na꞉ka꞉hiduilamema꞉, ale ama꞉go kapimilo konahama꞉?”
17 — ausente —
18 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “La꞉ netewapi ko habamo tote aeno eta mabulubi da꞉numima, ba꞉be dubutamo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Iya꞉tulamedawate goe, naeno olalati komoeno uluhuku tete tatalila, Godokono ubila. Ba꞉bema꞉ na ubila amia꞉no genamalo nale naeno ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko baa꞉ kopenama꞉.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi keba ka꞉na ka꞉kiyalamiya꞉, ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉ba ka꞉na nododiti Adaguila꞉ Poko ilina ba꞉bo nihiduilamiya꞉.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Ba꞉bene ba꞉be dulu Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapa꞉go baa꞉ nahama꞉ da꞉gagahidiniya꞉,
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ ipuwalo etate na anakapunamepi kowalubilima꞉ne na lawenema꞉.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Iba꞉te tepo menemenenomoma꞉ ba eda꞉hana Ya꞉sutamo etate goenakui, etate goenakui, “Kodawa, nalela꞉ka꞉?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Ebete iba꞉tamo na꞉huiyaniya꞉, “Baa꞉ kalila꞉mo pote nago kokoto ka꞉ma꞉ daduti, ba꞉be ba꞉be lumagila. Ebete na anakapunamepino kokotamo kihatenema꞉ne.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Iyo, ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti hoea꞉mo ba꞉ na꞉to, Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, huiyatiya kebe lumagiti ebe anakapumipa꞉tamo dikalamemene, ba꞉be lumagiti kuba huiya konomo kolawema꞉ne. Ba꞉moe ba꞉be mabuma꞉ ba꞉be dubu ebeno menokote ebe alahimiha꞉ma꞉ eda꞉ ba꞉ wadiyala!”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Ba꞉bene Yudasiko, ebete dopamo Yu watowatopa꞉go nopo da꞉tamotiya꞉ Ya꞉suku lawema꞉, ebete na꞉goeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa, nalela꞉ka꞉?” Ya꞉suti na꞉huiyaniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ a꞉gaa꞉ta.”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Ba꞉bene iba꞉te baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti baa꞉ lawenate Godotamo kalakala tabo goenate ba꞉bo wakamihoniya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ uwatete na꞉nahala꞉, ba꞉moe ba꞉ naeno apela.”
26 — ausente —
27 Ba꞉bene ebete kalili kalawenate, Godotamo kalakala tabo goenate iba꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ hiliyonomo na꞉nihala꞉,
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 mabu Godote tawakaluba꞉go komiloma꞉ nopo da꞉tamotiya꞉, ba꞉moe naeno hawiti ba꞉be nopo bekodakoduimina, iyo, ba꞉moe hawiti komo hiliyonomo tawakalubino kuba egebolelamema꞉ koka꞉ka꞉la꞉ma꞉ne.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Nale la꞉ begoelamemata, na ba꞉ma tetelo ba꞉moe gao beya gala a꞉kana꞉mo, huiyatiya naeno Nabiwiti Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo na uli gao beya galane tetelo la꞉go koninihoma꞉nema꞉.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Ba꞉bene iba꞉te Godoko adikumino ohale alapihonate, Olibi Kehakeha Hunu Hakamo kotolamenama꞉ genamane ba꞉ dito ikuliniya꞉.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Ka꞉lo dulu la꞉ hiliyonomate na komiya꞉panema꞉nemata, mabu Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Godote sipi-goegoe ulamedawa danakapumimini, ba꞉ba tetelo ebeno kapiyuimi sipi-goegoa꞉te hiya꞉hiya꞉ kalahutihoma꞉na꞉.’
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Huiyatiya Godote na hoene gala da꞉kadipanatenemene, na Ga꞉lili hopamo dopamo kotoma꞉nemo. La꞉le na ba꞉bolo kopunamema꞉nemata.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ibi hiliyonomate hoe tolemelo ama꞉ miya꞉pate dalahutihomena꞉, huiyatiya nale ama꞉ a꞉kamiya꞉pamata!”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiyana na꞉goeniya꞉, “Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ka꞉lo dulu kakabate goehoheno, ama꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Pitate ebetamo gala na꞉kagoeniya꞉, “Na ama꞉go da꞉nehoemo, nale ama꞉ iya꞉tawaha꞉ma꞉ a꞉kagaa꞉mo!” Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapi hiliyonomate ba꞉ atu tabo bekaga꞉laniya꞉.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Ba꞉bene Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi iba꞉te ko habane ikulinate eta tatali hopamo tolameniya꞉, ba꞉be hopoeno mahilo Getasemanila. Ya꞉suti ba꞉bolo iba꞉tamo na꞉negoeniya꞉, “La꞉ ba꞉malo na꞉pola꞉nala꞉. Na ba꞉moe tatalia꞉mo tomo Godotamo toetoe tabo konolamagima꞉.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Ba꞉ba tetelo ebete Sebedikono gugudi Ya꞉imesiko ba꞉gala Yoneko, ibi netewapi ba꞉gala Pitako baleta toetoe tabo ga꞉la baha꞉mo magatalenate, ba꞉bene tepo menemene komo ba꞉gala ukui temeteme komo ebetamo konomamo ba꞉bo pelameniya꞉.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na tepo temeteme konomamo iya꞉tawanamo, ba꞉mako tepo temeteme na anakapuname huiyala. La꞉ ba꞉malo nago uliholo na꞉pola꞉nala꞉.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Ba꞉bene ebete nanekela꞉mo tonate, ebeno holoholo hakamo nihatenate Godotamo ba꞉ma ka꞉na netoetoeniya꞉, “Naeno Nabiwi, ama꞉ modoboma꞉ da꞉goemena꞉, ba꞉moe temeteme kalili nagodone na꞉lawa꞉. Huiyatiya naeno ubiha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ubila nododa꞉.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Ba꞉bene ebete ta꞉matapa꞉tamo da꞉peniya꞉ lahanalo pulamenate Pitatamo na꞉pegoeniya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉le nago tete nanekelelo uliho modoboha꞉ma꞉ deda꞉hanama?”
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Godotamo uliholo na꞉toetoehonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komamo gudidimata. La꞉eno tepo ipuwalo hido komo ododima꞉ ubila, huiyatiya la꞉godolo ododi helo puliyala.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Ya꞉suti eta tetelo gala katonate Godotamo ba꞉ma ka꞉na kanetoetoeniya꞉, “Naeno Nabiwi, ba꞉moe temeteme kalili ama꞉ nagodone lawema꞉ gabote itanaheno wadiyala, amia꞉no ubi ditanamene na konima꞉nemo.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉kapeniya꞉ lahanalo kapulameniya꞉, mabu ibino baiditi menemenema꞉ eda꞉halameniya꞉.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Ba꞉bene Ya꞉suti netewa-kapiya tetelo ibi gala kamiya꞉palenate, dopamo ebete toetoe tabo keba ka꞉na ka꞉nolamaginiya꞉ ebete Godotamo ba꞉ atumu kanolamaginiya꞉.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ba꞉ba tetelo ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉kapeniya꞉ iba꞉tamo na꞉pegoeniya꞉, “La꞉ hawela amiholo gala badama꞉ ka꞉kalahonama? Numa꞉la꞉, tete ba꞉ a꞉pe, kubapa꞉te Tawakalubino Naniwi ibino kokotamo ba꞉ na꞉lawa꞉.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Iyo, la꞉ na꞉pakaminala꞉, a ba꞉ na꞉tolamema꞉. Numa꞉la꞉, na anakapunamepino kokotamo ihatenedawate ba꞉ na꞉pe!”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Ya꞉suti ba꞉be tabo ba goena Yudasiti ba꞉bo peniya꞉, Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo ebe ba꞉ etala. Ba꞉bene eba꞉go komo dubu hiliyonomate ibino alaholoho gili ba꞉gala kukago pelameniya꞉, ba꞉bi dubu ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Yunapino komo koko dubu, iba꞉te da꞉poelameniya꞉ ba꞉bi dubula.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Ba꞉ hibila, Yudasiti ibi ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na goelameniya꞉, “Nale daboetehomo, ba꞉be ba꞉be lumagila. La꞉ ebe tiyonomo na꞉lawiya꞉la꞉.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Ba꞉bene Yudasiti penate, Ya꞉sutamo tonomo tonate ebe na꞉negoemeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa, nolata!” Ba꞉ba tetenomolo ebete ebe ba꞉bo aboetehoniya꞉.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Ya꞉suti ebetamo na꞉goeniya꞉, “Mabulubi, ama꞉ bada komo ododima꞉ da꞉pa꞉, nododa꞉,” ba꞉bene komo dubate Ya꞉sutamo pelamenate ibino kokotamo ebe kodakodanomolo ba꞉bo laweniya꞉.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapi ipuwalo eta dubuti ebeno alaholo gili magubutinate, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genama okodawa anagaliminate galo hapu ba꞉bo mapitamidameniya꞉.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Huiyatiya Ya꞉suti ebetamo na꞉goeniya꞉, “Amia꞉no gili gala na꞉kahula꞉, mabu gila꞉mo dalaholohona galane komopa꞉te ibi atumu gila꞉mo kanakapulamema꞉na꞉.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Ama꞉ iya꞉tawala꞉ka꞉, nale ubi ihatete Godoko da꞉kiyamemo, ba꞉ba tetelo na kowalubinima꞉ ebete ebeno 12 taosene alaholoho nopopi kopoelamema꞉ne?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Huiyatiya nale ba꞉ba ka꞉na dewagelemo, Godote dopamo ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi hibi komate keba ka꞉na na꞉kikulimina꞉? Buka tabote hibilo goena ba꞉moi komate natamo nikula꞉mena꞉!”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti komo dubu hiliyonomatamo na꞉goeniya꞉, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na alaholodawala꞉ka꞉? Mabu keka꞉ la꞉le alaholoho gila꞉go ba꞉gala kukago na lawenema꞉ da꞉pelamema? Na komo hegelalo Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo ba luta tawakalubi diya꞉tulamenatimo, la꞉le na ba꞉bolo kalaweneha꞉,
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 huiyatiya ba꞉moi hiliyonomo komate ba꞉ ikuliha, Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo dopamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi tabo komate hibima꞉ keda꞉hama꞉.” Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapi hiliyonomate ebe miya꞉panate dito alahutihoniya꞉.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku da꞉laweniya꞉ ba꞉bi dubate ebe Kayapasikono genamamo magataniya꞉, Kayapasiko ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawala. Iba꞉te Ya꞉suku ba꞉be genamamo magatanaheno dopamo Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala komo koko dubu iba꞉te pelamenate ba꞉bo pekapiyaniya꞉.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉suku muhuludopone ba ta꞉matana, ebete Hununomo Watodawoeno genama kala ipuwamo na꞉pa꞉ganate lawamepa꞉go ba꞉bo nilutiya꞉. Ebe ubila kebe komote Ya꞉sutamo duluhukumini ba꞉be komo ebeno baida꞉mo kuminama꞉.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo Ka꞉nisolo dubu hiliyonomate ha꞉da tabo ga꞉lapi boholeniya꞉, Ya꞉sukunu kuba oholemenate ebe kanakapumima꞉.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Ba꞉bema꞉ hiliyonomo tabo ga꞉lapa꞉te ebeno komoma꞉ ha꞉da bamihohoniya꞉ huiyatiya ibino tabo ga꞉la ipuwalo Ka꞉nisolo dubate Ya꞉sukunu hoe mabuma꞉ eta kuba kuminiya꞉ha꞉. Ba꞉bene kuititi hapuamo netewapa꞉te badi puluhukunate
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 ulihopa꞉tamo na꞉pega꞉laniya꞉, “Ba꞉moe dubuti ba꞉ma ka꞉na goi, ‘Naeno helo modobola Godoko Adikumino Genama anabulimiti netewa-kapiya hegelalo gala kaketema꞉nemo.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate mahiganate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ama꞉ tabo goeha꞉ma꞉ badama꞉ kedeona? Ba꞉moi dubate ama꞉ mabuma꞉ da꞉ga꞉lana keba ka꞉nala꞉ka꞉?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Ya꞉suti tabo goeheno Hununomo Watodawate ebetamo gala na꞉kagoeniya꞉, “Nale ama꞉ Ka꞉ka꞉ Godokono mahilamo na꞉goememata, ama꞉ a na꞉kiyaa꞉ma꞉, ama꞉ ba꞉ Godokono Gudu Kelisotela꞉ka꞉?”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyaniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ a꞉gaa꞉ta. Nale la꞉ begoelamemata, hibila, la꞉le na Tawakalubino Naniwi aeno Helodawa Godokono tu hapulu lutalo kunamema꞉nemata, iyo, galane na Hunu Habane hawai ipuwado kopehawakalama꞉nemo!”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ba꞉be tabo ulinate, ebeno konomo mauba komo kohawakaliminama꞉ ebete da꞉puliniya꞉ ba꞉be atuino ga꞉ga꞉ kaliko anagiya꞉midalenate na꞉goeniya꞉, “A ba꞉moe dubuino kuba kiya꞉tawahama꞉ eta tabo goedawa a ubihinola! Ebete ha꞉kiya kubanomo tabo da꞉goe la꞉ ba꞉ ulihomata, mabu ebete na꞉goe, ‘Na ba꞉gala Godoko, a ba꞉ kapiyala!’
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Ba꞉bema꞉ la꞉eno ubi keba ka꞉nala꞉ka꞉ ebeno komoma꞉?” Ka꞉nisolo dubate huiya tabo na꞉ga꞉laniya꞉, “Wadiyala ebete na꞉haa꞉mene!”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Ba꞉bene komo iba꞉te kowe ebeno holoholamo mehoholenate, ba꞉gala komopa꞉te kokotamo ebe tatakolo ba anagalimihona
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 na꞉ga꞉laniya꞉, “Ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawa Kelisoma꞉ hibilo deda꞉na, a na꞉kiyaa꞉ma꞉ ama꞉ puya꞉te kanagalimihotana!”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ba꞉ba tetelo Pitate ba꞉be genamoeno kala ipuwalo ba luta, oko bohelete ebetamo penate ebe na꞉pikiyameniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ atumu ba꞉moe Ga꞉lili hoponapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nama꞉ta!”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Pitate ibi hiliyonomoeno holoholo hapulu na꞉goeniya꞉, “Ao, ama꞉le da꞉goena ba꞉be tabo na iya꞉tawaha꞉.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Ba꞉bene ebete kala imi gigihamo da꞉toniya꞉, ba꞉ba tetelo eta oko bohelete ebe uminate, ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakalubi na꞉kapekiyalameniya꞉, “Ba꞉moe dubuti Nasaletenapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nami!”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Huiyatiya Pitate ba꞉ atu tabo ba꞉ma ka꞉na kagoeniya꞉, “Na Godokono mahilamo goemo, na ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉!”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Ba꞉bene ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te tete nanekelelo pola꞉natepanate Pitatamo pelamenate ebe gala na꞉kapikiyameniya꞉, “Hibila! Ama꞉ ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagilata, mabu amia꞉no tabo olamagi komote ba꞉moe komo behawakalimina, ama꞉ ba꞉ Ga꞉lili hopodawa etama꞉ eda꞉nata.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Godokono dopo hapulu utiti na꞉goemo, nale hibi tabo goeheno ebete na kanagalinamema꞉ne! Nale ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉!” Ba꞉bene ba꞉ba tetenomolo kakabate da꞉goehoniya꞉,
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Ya꞉suti ebetamo dopamo kebe tabo ka꞉goeniya꞉, Pitate ba꞉be tabo ba꞉bo emalagidoloniya꞉, “Kakabate goehoheno ama꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” Ba꞉bene Pitate gobogobamo tonate konomo tepo temetema꞉go ibulunomo ba꞉bo nihiniya꞉.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.