Mateus 26

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉moi tabo hiliyonomo olamagi da꞉wibuya꞉, ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “La꞉ iya꞉tawahala Adaguila꞉ Pokotupuimima꞉ netewa hegelate ba꞉nepola꞉na. Ba꞉ba tetelo Godote Tawakalubino Naniwi tawakalubino kokotamo kihatema꞉ne, ba꞉bene iba꞉te ebe kehamo pihomotete ba꞉bo kanakapumima꞉na꞉.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ba꞉be gogolo Kayapasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawama꞉ eda꞉nami. Ba꞉bema꞉ ba꞉be ko dubu ba꞉gala ebeno hopopi ba꞉gala Yu tawakalubino komo koko dubu, iba꞉te ebeno genamamo pekapiyuimiti
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 tabo ba꞉bo ihatiya꞉ Ya꞉suku kanakapumima꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe diya lawema꞉ gabo ba ohowadita
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 komopa꞉te huiyatiya na꞉ga꞉luya꞉, “A Poko tetelo ebe a꞉kalawa꞉ma꞉, mabu tawakaluba꞉te atamo maubahalete ago alaholohodemena꞉.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Ba꞉bene Ya꞉suti Betani habalo eta dubu Saimonokono genamalo lutiya꞉, ba꞉be dubu dopamo kuitikuita꞉goenola.
6 — ausente —
7 Ya꞉suti baa꞉ ba nuta ba꞉ba tetelo kapiya kamenate pete, hido nibo ihi nakola kalila꞉mo tabuimi adahete Ya꞉sukunu watamo ba꞉bo pehaminamiya꞉, ba꞉be ihi ilinoeno huiya konomola.
7 — ausente —
8 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo dumiya꞉ iba꞉te maubahalete na꞉ga꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ebete huiya ko ilina gigilepalama꞉ da꞉midi?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 A ba꞉moe ihi kolowamima꞉ na꞉nimiditale mani konomo buwatena꞉, ba꞉bene ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito bikalameholena꞉!”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Ya꞉suti ibino tabo ga꞉la iya꞉tawate huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le ba꞉moe kamena badama꞉ ka꞉kiyahamiutama? Ebete natamo hidonomo komo bododi.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 La꞉ numa꞉la꞉, awaepa꞉te tete ga꞉ga꞉nomolo la꞉go bemedehonamena꞉, la꞉eno ubi tetelo ibi nowalubilinakuya꞉la꞉, huiyatiya na emedena tetelo la꞉go a꞉kemedenamo, tete tatalila nale la꞉ komiya꞉palema꞉nemata.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Ba꞉bema꞉ nale hoeha꞉ tetelo ba꞉moe kamenate hido nibo ihi naeno apa꞉mo da꞉hamina, ba꞉be komodo ebete gabo bihiduimi naeno ape bobamo ihatema꞉.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, tawakaluba꞉te hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo hopamo Godokono Hido Tabo datanakomena꞉, iba꞉te ba꞉moe kamenate dododi ba꞉be komo emalagidololo ba꞉nolamagiminakomena꞉.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Ba꞉bene Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo Keliyotanapi Yudasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉tamo tote,
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 na꞉negoiya꞉, “Nale Ya꞉suku la꞉eno kokotamo dihatemo, la꞉le natamo bada huiya na꞉kikanameoma?” Ba꞉ba tetelo iba꞉te 30 siliba mani ba꞉bo ikamiya꞉,
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 ba꞉bene ba꞉ba tetene tupuimiti ebete gabo bohowadiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Ba꞉bene tawakaluba꞉te Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Pokonaha da꞉tupuimiya꞉, ba꞉be hegelalo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Ale Adaguila꞉ Pokoeno naha ilina kebolo na꞉ka꞉hiduilamema꞉, ale ama꞉go kapimilo konahama꞉?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “La꞉ netewapi ko habamo tote aeno eta mabulubi da꞉numima, ba꞉be dubutamo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Iya꞉tulamedawate goe, naeno olalati komoeno uluhuku tete tatalila, Godokono ubila. Ba꞉bema꞉ na ubila amia꞉no genamalo nale naeno ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko baa꞉ kopenama꞉.’”
18 Ele respondeu:
19 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi keba ka꞉na ka꞉kiyalamiya꞉, ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉ba ka꞉na nododiti Adaguila꞉ Poko ilina ba꞉bo nihiduilamiya꞉.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Ba꞉bene ba꞉be dulu Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapa꞉go baa꞉ nahama꞉ da꞉gagahidiniya꞉,
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ ipuwalo etate na anakapunamepi kowalubilima꞉ne na lawenema꞉.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Iba꞉te tepo menemenenomoma꞉ ba eda꞉hana Ya꞉sutamo etate goenakui, etate goenakui, “Kodawa, nalela꞉ka꞉?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Ebete iba꞉tamo na꞉huiyaniya꞉, “Baa꞉ kalila꞉mo pote nago kokoto ka꞉ma꞉ daduti, ba꞉be ba꞉be lumagila. Ebete na anakapunamepino kokotamo kihatenema꞉ne.
23 Jesus respondeu:
24 Iyo, ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti hoea꞉mo ba꞉ na꞉to, Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, huiyatiya kebe lumagiti ebe anakapumipa꞉tamo dikalamemene, ba꞉be lumagiti kuba huiya konomo kolawema꞉ne. Ba꞉moe ba꞉be mabuma꞉ ba꞉be dubu ebeno menokote ebe alahimiha꞉ma꞉ eda꞉ ba꞉ wadiyala!”
24 Pois o
25 Ba꞉bene Yudasiko, ebete dopamo Yu watowatopa꞉go nopo da꞉tamotiya꞉ Ya꞉suku lawema꞉, ebete na꞉goeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa, nalela꞉ka꞉?” Ya꞉suti na꞉huiyaniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ a꞉gaa꞉ta.”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ba꞉bene iba꞉te baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti baa꞉ lawenate Godotamo kalakala tabo goenate ba꞉bo wakamihoniya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ uwatete na꞉nahala꞉, ba꞉moe ba꞉ naeno apela.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Ba꞉bene ebete kalili kalawenate, Godotamo kalakala tabo goenate iba꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ hiliyonomo na꞉nihala꞉,
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 mabu Godote tawakaluba꞉go komiloma꞉ nopo da꞉tamotiya꞉, ba꞉moe naeno hawiti ba꞉be nopo bekodakoduimina, iyo, ba꞉moe hawiti komo hiliyonomo tawakalubino kuba egebolelamema꞉ koka꞉ka꞉la꞉ma꞉ne.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Nale la꞉ begoelamemata, na ba꞉ma tetelo ba꞉moe gao beya gala a꞉kana꞉mo, huiyatiya naeno Nabiwiti Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo na uli gao beya galane tetelo la꞉go koninihoma꞉nema꞉.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Ba꞉bene iba꞉te Godoko adikumino ohale alapihonate, Olibi Kehakeha Hunu Hakamo kotolamenama꞉ genamane ba꞉ dito ikuliniya꞉.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Ka꞉lo dulu la꞉ hiliyonomate na komiya꞉panema꞉nemata, mabu Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Godote sipi-goegoe ulamedawa danakapumimini, ba꞉ba tetelo ebeno kapiyuimi sipi-goegoa꞉te hiya꞉hiya꞉ kalahutihoma꞉na꞉.’
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Huiyatiya Godote na hoene gala da꞉kadipanatenemene, na Ga꞉lili hopamo dopamo kotoma꞉nemo. La꞉le na ba꞉bolo kopunamema꞉nemata.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ibi hiliyonomate hoe tolemelo ama꞉ miya꞉pate dalahutihomena꞉, huiyatiya nale ama꞉ a꞉kamiya꞉pamata!”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiyana na꞉goeniya꞉, “Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ka꞉lo dulu kakabate goehoheno, ama꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Pitate ebetamo gala na꞉kagoeniya꞉, “Na ama꞉go da꞉nehoemo, nale ama꞉ iya꞉tawaha꞉ma꞉ a꞉kagaa꞉mo!” Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapi hiliyonomate ba꞉ atu tabo bekaga꞉laniya꞉.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Ba꞉bene Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi iba꞉te ko habane ikulinate eta tatali hopamo tolameniya꞉, ba꞉be hopoeno mahilo Getasemanila. Ya꞉suti ba꞉bolo iba꞉tamo na꞉negoeniya꞉, “La꞉ ba꞉malo na꞉pola꞉nala꞉. Na ba꞉moe tatalia꞉mo tomo Godotamo toetoe tabo konolamagima꞉.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ba꞉ba tetelo ebete Sebedikono gugudi Ya꞉imesiko ba꞉gala Yoneko, ibi netewapi ba꞉gala Pitako baleta toetoe tabo ga꞉la baha꞉mo magatalenate, ba꞉bene tepo menemene komo ba꞉gala ukui temeteme komo ebetamo konomamo ba꞉bo pelameniya꞉.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na tepo temeteme konomamo iya꞉tawanamo, ba꞉mako tepo temeteme na anakapuname huiyala. La꞉ ba꞉malo nago uliholo na꞉pola꞉nala꞉.”
38 e disse a eles:
39 Ba꞉bene ebete nanekela꞉mo tonate, ebeno holoholo hakamo nihatenate Godotamo ba꞉ma ka꞉na netoetoeniya꞉, “Naeno Nabiwi, ama꞉ modoboma꞉ da꞉goemena꞉, ba꞉moe temeteme kalili nagodone na꞉lawa꞉. Huiyatiya naeno ubiha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ubila nododa꞉.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ba꞉bene ebete ta꞉matapa꞉tamo da꞉peniya꞉ lahanalo pulamenate Pitatamo na꞉pegoeniya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉le nago tete nanekelelo uliho modoboha꞉ma꞉ deda꞉hanama?”
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Godotamo uliholo na꞉toetoehonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komamo gudidimata. La꞉eno tepo ipuwalo hido komo ododima꞉ ubila, huiyatiya la꞉godolo ododi helo puliyala.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Ya꞉suti eta tetelo gala katonate Godotamo ba꞉ma ka꞉na kanetoetoeniya꞉, “Naeno Nabiwi, ba꞉moe temeteme kalili ama꞉ nagodone lawema꞉ gabote itanaheno wadiyala, amia꞉no ubi ditanamene na konima꞉nemo.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉kapeniya꞉ lahanalo kapulameniya꞉, mabu ibino baiditi menemenema꞉ eda꞉halameniya꞉.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Ba꞉bene Ya꞉suti netewa-kapiya tetelo ibi gala kamiya꞉palenate, dopamo ebete toetoe tabo keba ka꞉na ka꞉nolamaginiya꞉ ebete Godotamo ba꞉ atumu kanolamaginiya꞉.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ba꞉ba tetelo ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉kapeniya꞉ iba꞉tamo na꞉pegoeniya꞉, “La꞉ hawela amiholo gala badama꞉ ka꞉kalahonama? Numa꞉la꞉, tete ba꞉ a꞉pe, kubapa꞉te Tawakalubino Naniwi ibino kokotamo ba꞉ na꞉lawa꞉.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Iyo, la꞉ na꞉pakaminala꞉, a ba꞉ na꞉tolamema꞉. Numa꞉la꞉, na anakapunamepino kokotamo ihatenedawate ba꞉ na꞉pe!”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Ya꞉suti ba꞉be tabo ba goena Yudasiti ba꞉bo peniya꞉, Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo ebe ba꞉ etala. Ba꞉bene eba꞉go komo dubu hiliyonomate ibino alaholoho gili ba꞉gala kukago pelameniya꞉, ba꞉bi dubu ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Yunapino komo koko dubu, iba꞉te da꞉poelameniya꞉ ba꞉bi dubula.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Ba꞉ hibila, Yudasiti ibi ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na goelameniya꞉, “Nale daboetehomo, ba꞉be ba꞉be lumagila. La꞉ ebe tiyonomo na꞉lawiya꞉la꞉.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Ba꞉bene Yudasiti penate, Ya꞉sutamo tonomo tonate ebe na꞉negoemeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa, nolata!” Ba꞉ba tetenomolo ebete ebe ba꞉bo aboetehoniya꞉.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Ya꞉suti ebetamo na꞉goeniya꞉, “Mabulubi, ama꞉ bada komo ododima꞉ da꞉pa꞉, nododa꞉,” ba꞉bene komo dubate Ya꞉sutamo pelamenate ibino kokotamo ebe kodakodanomolo ba꞉bo laweniya꞉.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapi ipuwalo eta dubuti ebeno alaholo gili magubutinate, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genama okodawa anagaliminate galo hapu ba꞉bo mapitamidameniya꞉.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Huiyatiya Ya꞉suti ebetamo na꞉goeniya꞉, “Amia꞉no gili gala na꞉kahula꞉, mabu gila꞉mo dalaholohona galane komopa꞉te ibi atumu gila꞉mo kanakapulamema꞉na꞉.
52 Aí Jesus disse:
53 Ama꞉ iya꞉tawala꞉ka꞉, nale ubi ihatete Godoko da꞉kiyamemo, ba꞉ba tetelo na kowalubinima꞉ ebete ebeno 12 taosene alaholoho nopopi kopoelamema꞉ne?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Huiyatiya nale ba꞉ba ka꞉na dewagelemo, Godote dopamo ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi hibi komate keba ka꞉na na꞉kikulimina꞉? Buka tabote hibilo goena ba꞉moi komate natamo nikula꞉mena꞉!”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti komo dubu hiliyonomatamo na꞉goeniya꞉, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na alaholodawala꞉ka꞉? Mabu keka꞉ la꞉le alaholoho gila꞉go ba꞉gala kukago na lawenema꞉ da꞉pelamema? Na komo hegelalo Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo ba luta tawakalubi diya꞉tulamenatimo, la꞉le na ba꞉bolo kalaweneha꞉,
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 huiyatiya ba꞉moi hiliyonomo komate ba꞉ ikuliha, Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo dopamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi tabo komate hibima꞉ keda꞉hama꞉.” Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapi hiliyonomate ebe miya꞉panate dito alahutihoniya꞉.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku da꞉laweniya꞉ ba꞉bi dubate ebe Kayapasikono genamamo magataniya꞉, Kayapasiko ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawala. Iba꞉te Ya꞉suku ba꞉be genamamo magatanaheno dopamo Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala komo koko dubu iba꞉te pelamenate ba꞉bo pekapiyaniya꞉.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉suku muhuludopone ba ta꞉matana, ebete Hununomo Watodawoeno genama kala ipuwamo na꞉pa꞉ganate lawamepa꞉go ba꞉bo nilutiya꞉. Ebe ubila kebe komote Ya꞉sutamo duluhukumini ba꞉be komo ebeno baida꞉mo kuminama꞉.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo Ka꞉nisolo dubu hiliyonomate ha꞉da tabo ga꞉lapi boholeniya꞉, Ya꞉sukunu kuba oholemenate ebe kanakapumima꞉.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Ba꞉bema꞉ hiliyonomo tabo ga꞉lapa꞉te ebeno komoma꞉ ha꞉da bamihohoniya꞉ huiyatiya ibino tabo ga꞉la ipuwalo Ka꞉nisolo dubate Ya꞉sukunu hoe mabuma꞉ eta kuba kuminiya꞉ha꞉. Ba꞉bene kuititi hapuamo netewapa꞉te badi puluhukunate
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 ulihopa꞉tamo na꞉pega꞉laniya꞉, “Ba꞉moe dubuti ba꞉ma ka꞉na goi, ‘Naeno helo modobola Godoko Adikumino Genama anabulimiti netewa-kapiya hegelalo gala kaketema꞉nemo.’”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate mahiganate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ama꞉ tabo goeha꞉ma꞉ badama꞉ kedeona? Ba꞉moi dubate ama꞉ mabuma꞉ da꞉ga꞉lana keba ka꞉nala꞉ka꞉?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Ya꞉suti tabo goeheno Hununomo Watodawate ebetamo gala na꞉kagoeniya꞉, “Nale ama꞉ Ka꞉ka꞉ Godokono mahilamo na꞉goememata, ama꞉ a na꞉kiyaa꞉ma꞉, ama꞉ ba꞉ Godokono Gudu Kelisotela꞉ka꞉?”
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyaniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ a꞉gaa꞉ta. Nale la꞉ begoelamemata, hibila, la꞉le na Tawakalubino Naniwi aeno Helodawa Godokono tu hapulu lutalo kunamema꞉nemata, iyo, galane na Hunu Habane hawai ipuwado kopehawakalama꞉nemo!”
64 Jesus respondeu:
65 Ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ba꞉be tabo ulinate, ebeno konomo mauba komo kohawakaliminama꞉ ebete da꞉puliniya꞉ ba꞉be atuino ga꞉ga꞉ kaliko anagiya꞉midalenate na꞉goeniya꞉, “A ba꞉moe dubuino kuba kiya꞉tawahama꞉ eta tabo goedawa a ubihinola! Ebete ha꞉kiya kubanomo tabo da꞉goe la꞉ ba꞉ ulihomata, mabu ebete na꞉goe, ‘Na ba꞉gala Godoko, a ba꞉ kapiyala!’
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Ba꞉bema꞉ la꞉eno ubi keba ka꞉nala꞉ka꞉ ebeno komoma꞉?” Ka꞉nisolo dubate huiya tabo na꞉ga꞉laniya꞉, “Wadiyala ebete na꞉haa꞉mene!”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Ba꞉bene komo iba꞉te kowe ebeno holoholamo mehoholenate, ba꞉gala komopa꞉te kokotamo ebe tatakolo ba anagalimihona
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 na꞉ga꞉laniya꞉, “Ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawa Kelisoma꞉ hibilo deda꞉na, a na꞉kiyaa꞉ma꞉ ama꞉ puya꞉te kanagalimihotana!”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ba꞉ba tetelo Pitate ba꞉be genamoeno kala ipuwalo ba luta, oko bohelete ebetamo penate ebe na꞉pikiyameniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ atumu ba꞉moe Ga꞉lili hoponapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nama꞉ta!”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Pitate ibi hiliyonomoeno holoholo hapulu na꞉goeniya꞉, “Ao, ama꞉le da꞉goena ba꞉be tabo na iya꞉tawaha꞉.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Ba꞉bene ebete kala imi gigihamo da꞉toniya꞉, ba꞉ba tetelo eta oko bohelete ebe uminate, ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakalubi na꞉kapekiyalameniya꞉, “Ba꞉moe dubuti Nasaletenapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nami!”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Huiyatiya Pitate ba꞉ atu tabo ba꞉ma ka꞉na kagoeniya꞉, “Na Godokono mahilamo goemo, na ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉!”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Ba꞉bene ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te tete nanekelelo pola꞉natepanate Pitatamo pelamenate ebe gala na꞉kapikiyameniya꞉, “Hibila! Ama꞉ ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagilata, mabu amia꞉no tabo olamagi komote ba꞉moe komo behawakalimina, ama꞉ ba꞉ Ga꞉lili hopodawa etama꞉ eda꞉nata.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Godokono dopo hapulu utiti na꞉goemo, nale hibi tabo goeheno ebete na kanagalinamema꞉ne! Nale ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉!” Ba꞉bene ba꞉ba tetenomolo kakabate da꞉goehoniya꞉,
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Ya꞉suti ebetamo dopamo kebe tabo ka꞉goeniya꞉, Pitate ba꞉be tabo ba꞉bo emalagidoloniya꞉, “Kakabate goehoheno ama꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” Ba꞉bene Pitate gobogobamo tonate konomo tepo temetema꞉go ibulunomo ba꞉bo nihiniya꞉.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.