Mateus 25
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs VC
1 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉be hegelalo Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komote ba꞉ma ka꞉na kitanama꞉ne. Eta dubuti uli kamena da꞉lawi, ba꞉ba tetelo ta꞉ni bohelemela꞉te ibino wuiki alo uwatete genamane nikuliti eba꞉go poko habamo tolamema꞉ nelatimitiya꞉,
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 ibi ipuwalo paibo bohelemela꞉te daedaema꞉ eda꞉huya꞉, huiyatiya komo paibate hido ukuia꞉go tolamiya꞉.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ba꞉ma ka꞉na daedae bohelemela꞉te ibino wuiki da꞉watui iba꞉te modobo beyago kawataha꞉,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 huiyatiya hido ukuia꞉go da꞉tolami ba꞉bi bohelemela꞉te modobo beya iyapohote ibino wuiki ba꞉gala beya ba꞉bo watuya꞉.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 “Da꞉duni dubuti poko habamo tiyolo kapuluhukuniha꞉, ba꞉bema꞉ bohelemela꞉te tete ga꞉ga꞉lo nipo da꞉latimini iba꞉te ba꞉ dito lahaniya꞉.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Iwa tetenomolo eta lumagiti ba꞉ma ka꞉na goewatani, ‘Dubuti ba꞉ na꞉pe! La꞉ hiliyonomate eba꞉go alugama꞉ na꞉pelama꞉la꞉!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “Ba꞉ba tetelo ba꞉bi bohelemela꞉te mahila꞉halenate ibino wuiki pa꞉tihoma꞉ ba ewagelena,
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 ba꞉bene paibo daedae bohelemela꞉te ibino hido ukui mabuluba꞉tamo na꞉ga꞉laniya꞉, ‘Wadiyala꞉ka꞉ la꞉eno wuiki beya tata atamo ikaa꞉mehoe? Aeno wuikiti tatalila koha꞉lahama꞉na꞉.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Huiyatiya hido ukui bohelemela꞉te iba꞉tamo na꞉ga꞉laniya꞉, ‘Ao, ale la꞉tamo dikalamemena꞉, a hiliyonomate modoboha꞉ma꞉ keda꞉hama꞉nema꞉. Wadiyala la꞉ tolamete kolowami genamalo beya na꞉niyapohala꞉.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ba꞉bene daedae bohelemela꞉te beya oholema꞉ da꞉tolameni, dubuti poko habamo ba꞉bo puluhukuni. Ba꞉ba tetelo paibo bohelemela꞉te dopamo hido ukuia꞉go da꞉latimini, iba꞉te eba꞉go poko genamamo nalehawaminanate genama namutudawate gigiho ba꞉ dito pekalapilani.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Ba꞉bene komo paibo daedae bohelemela꞉te galane da꞉pelameni, iba꞉te gigiho tama꞉mo putitatanate genama namutudawa ba꞉ma ka꞉na pega꞉lameniya꞉, ‘Aeno Kodawa! Gigiho na꞉pa꞉hiya꞉midaa꞉ma꞉!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Huiyatiya ebete na꞉goeni, ‘Ao, na la꞉eno komo iya꞉tawaha꞉.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Ba꞉bene Ya꞉suti kuititi tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “La꞉ uliholo nemedeniya꞉la꞉, mabu Tawakalubino Naniwino hegela ba꞉gala tete la꞉ kiya꞉tawahanaha꞉.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komote ba꞉ma ka꞉na kitanama꞉ne. Eta ko dubuti muhulu hopamo ba to ebeno okopi ebetamo ka꞉lamiti, iba꞉te ebeno ilina ba꞉gala mani hidamo kulamelemenama꞉ hiya꞉hiya꞉ ikalameholete ba꞉bo tuya꞉.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ba꞉ba tetelo ebete etatamo 5,000 mani bikamiya꞉, ba꞉gala etatamo 2,000 mani, ba꞉gala etatamo 1,000 mani, ibino ukuia꞉go modobolo ba꞉ba ka꞉na ba ikalamehole, ebete ibi ba꞉ dito miya꞉paliya꞉.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ba꞉bene 5,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti tonomo tote eta bisnisi oko ba nowati eta 5,000 mani ba꞉bo nododiya꞉,
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 ba꞉gala 2,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti atumu ba kanewagele eta 2,000 mani benododiya꞉,
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 huiyatiya 1,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti tote haka naligiti ebeno namutudawoeno mani dito nawaminuya꞉.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Komo gogo da꞉petohuya꞉ ba꞉bi okopino namutudawate gala kapete iba꞉go kapimilo ibino mani kuititi ba꞉bo peka꞉lamiholelamiya꞉.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ba꞉bene 5,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti pete 10,000 mani ba pehawakalimi na꞉pegoiya꞉, ‘Namutudawa, numa꞉. Ama꞉ 5,000 mani natamo ikanamiya꞉ta, huiyatiya naeno oko ipuwalo eta 5,000 mani gala da꞉kododimo, mola.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Ebeno namutudawate ebetamo na꞉goiya꞉, ‘Ehe! Ama꞉ ba꞉ hido okodawalata ba꞉gala hido tuputupudawalata! Ama꞉ deha꞉poto komo hidamo ododia꞉ta, ba꞉bema꞉ na huiyatiya ama꞉ naeno komo koko komokomo ulamedawama꞉ komidima꞉nemata. Ama꞉ naeno kalakala poko habamo na꞉pa꞉pa꞉ga.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Ba꞉bene 2,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti pete na꞉pegoiya꞉, ‘Namutudawa, numa꞉. Ama꞉ 2,000 mani natamo ikanamiya꞉ta, huiyatiya naeno oko ipuwalo eta 2,000 mani gala da꞉kododimo, mola.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Ebeno namutudawate ebetamo na꞉goiya꞉, ‘Ehe! Ama꞉ ba꞉ atumu hido okodawalata ba꞉gala hido tuputupudawalata! Ama꞉ deha꞉poto komo hidamo ododia꞉ta, ba꞉bema꞉ na huiyatiya ama꞉ naeno komo koko komokomo ulamedawama꞉ komidima꞉nemata. Ama꞉ naeno kalakala poko habamo na꞉pa꞉pa꞉ga.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Ba꞉bene kuititidawate 1,000 mani da꞉lawiya꞉, ebete pete na꞉pegoiya꞉, ‘Namutudawa, na iya꞉tawala ama꞉ tabo helonomo dubulata. Komopa꞉te ilina damihonaka ama꞉ ba꞉bi ilina dito ba꞉petapihonakomena꞉ta, ba꞉gala iba꞉te kikipo ibino pala꞉mo da꞉haminahalenaka ama꞉ noloho tetelo dito ba꞉puwatenakomena꞉ta ama꞉le ha꞉kiya konahama꞉.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Ba꞉bema꞉ ama꞉ da꞉tuiya꞉la, nale ama꞉ tolemelo amia꞉no 1,000 mani haka ipuwamo dito nugumuiya꞉mo. Mola, ba꞉moe ba꞉bela. Amia꞉no ilina na꞉kalawa꞉.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Ebeno namutudawate huiyatiya ebetamo na꞉goiya꞉, ‘Ama꞉ kubanomo buhama okodawalata! Ama꞉ tabo ba꞉ma ka꞉na a꞉gaa꞉ta, komopa꞉te damihonaka nale ba꞉bi ilina dito ba꞉petapihonakomo, ba꞉gala iba꞉te kikipo da꞉haminahalenaka nale noloho tetelo dito ba꞉puwatenakomo.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉ naeno mani baneka okopa꞉tamo kanikalamiya꞉ha꞉? Iba꞉te mani uwatete eta oko nowatitale kodopoma꞉ beda꞉na꞉, ba꞉bene nale pete ama꞉le natamo atu mani huiyatiya nanekela꞉mo hunudopamo gala ba꞉ka-ikanameona꞉.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “Ba꞉bene ko dubuti ebeno hopopa꞉tamo na꞉goiya꞉, ‘La꞉ ebeno 1,000 mani lawemete 10,000 mana꞉goeno dubutamo nikama꞉la꞉.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Mabu kebe lumagigodolo hidohido ukui da꞉pola꞉na, etate ebetamo hiliyonomo hidohido komo ikamehote ebeno tepo ipuwa kotabuimima꞉ne, huiyatiya kebe lumagigodolo hidohido ukui pola꞉naheno, ebegodolo kebe kapiyakapiya komate da꞉pola꞉na etate ebegodone gala kakuwatemema꞉ne.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ba꞉bema꞉ ba꞉moe buhama okodawa du ipuwamo dito na꞉na꞉da꞉nala꞉, ba꞉bolo ebete komopa꞉go lalo ba nikilame konomamo kihimima꞉na꞉.’”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Tawakalubino Naniwiti ebeno alo konomago ba꞉gala Hunu Haboeno nopopa꞉go da꞉pemene, ba꞉ba tetelo ebete ebeno Ko Gawadubu emede bahilo kopilutama꞉ne tawakalubino komo kopanagilamelelamema꞉.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ba꞉bene hiya꞉hiya꞉ hopo tawakalubi hiliyonomate ebetamo da꞉pekapiyuimimina꞉, ba꞉ba tetelo ebete ibi hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ komiya꞉tema꞉ne, sipi-goegoe ulamedawate sipi ba꞉gala gautu hiya꞉hiya꞉ keba ka꞉na ka꞉miya꞉tenako ba꞉ba ka꞉na,
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 ba꞉bene ebete sipi-goegoe ebeno tu hapuamo miya꞉tete gautu-goegoe ebeno pele hapuamo komiya꞉tema꞉ne.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubuti tu hapu tawakaluba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na kogoema꞉ne, ‘Naeno Nabiwiti hidohidopima꞉ da꞉goena, la꞉ ebeno Ko Gawadubu habamo na꞉pa꞉la꞉hala꞉ hidohido komokomo ba꞉bolo kopuwatema꞉. Iyo, ebete hopo haba ododi tetelo la꞉tamo da꞉hiduimiya꞉, la꞉ ba꞉moe uli haba na꞉pelawa꞉la꞉.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Mabu na baa꞉ kapete dunamenakui ba꞉ba tetelo la꞉le baa꞉ natamo ikanamehonenakuimata, ba꞉gala na beya kapete dunamenakui la꞉le na beyamo owalubininakuimata. Nale kapeladawamo la꞉tamo duluhukunakuimo ba꞉ba tetelo la꞉le na kalakalago a꞉lawenenakuimata,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 ba꞉gala pupulino ilinaha꞉ tetelo dito da꞉lutanakuimo la꞉le kaliko a꞉pulinamenakuimata. Tawetawete dunamenakui ba꞉ba tetelo la꞉le na hidamo buiya꞉menanenakuimata, ba꞉gala komo kubapa꞉te na du genamamo dihatenenakui la꞉le na unamema꞉ ba꞉bamo a꞉pelamenakuimata.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Ba꞉ba tetelo tuputupupa꞉te huiya tabo Ko Gawadubutamo koga꞉lama꞉na꞉, ‘Kodawa, keba tetelo ama꞉ baa꞉ kapete dumitiya꞉la, ale ama꞉ umiti baa꞉ ba꞉bo kikametiya꞉la? Ba꞉gala ale beya kebolo kikametiya꞉la?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Keba tetelo ama꞉ kapeladawamo da꞉puluhukuya꞉la, ale ama꞉ umiti kalakalago ba꞉bo ka꞉lawitiya꞉la? Ba꞉gala ale hido kaliko kebolo ka꞉pulimitiya꞉la?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Keba tetelo ama꞉ tawetawete dumitiya꞉la ale owalubi ba꞉bo ka꞉pihatiya꞉ma꞉? Ba꞉gala komopa꞉te ama꞉ du genamamo dihatitiya꞉la ale keba tetelo ama꞉ umima꞉ ba꞉bamo ka꞉pelamiya꞉ma꞉?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Ba꞉bene Ko Gawadubuti iba꞉tamo kohuiyama꞉ne, ‘Ba꞉moi naeno ta꞉matapi nulama꞉la꞉. Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉le ibi ipuwalo deha꞉potonomo lumagitamo ba꞉mako hido komo dododinamima, la꞉ natamo ododinamimata.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Ba꞉bene ebete ohobigate pele hapupa꞉tamo ba꞉ma ka꞉na kogoema꞉ne, ‘Godote la꞉tamo kuba huiya ikalamema꞉ goena, ba꞉bema꞉ la꞉ naeno holoholo hapuni na꞉tolama꞉la꞉! Ebete Saitanako ba꞉gala ebeno nopopi mabuma꞉ ha꞉gaha꞉ koe ya꞉lo demaduya꞉, la꞉ ba꞉be koe ipuwamo na꞉tolama꞉la꞉!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Mabu na baa꞉ kapete dunamenakui la꞉le baa꞉ natamo kikanamenakuiha꞉, ba꞉gala na beya kapete dunamenakui la꞉le beyamo kowalubininakuiha꞉.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Na kapeladawamo duluhukunakuimo, la꞉le na kalakalago kalawenenakuiha꞉, ba꞉gala na pupulino ilinaha꞉ tetelo dito da꞉lutanakuimo la꞉le kaliko kapulinamenakuiha꞉. Tawetawete na dunamenakui ba꞉gala komo kubapa꞉te na du genamamo dihatenenakui, la꞉le na kapowalubininakuiha꞉.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Ba꞉ba tetelo iba꞉te huiya tabo ebetamo koga꞉lama꞉na꞉, ‘Kodawa, ama꞉ baa꞉ kapete o beya kapete keba tetelo kumititiya꞉la? Ba꞉gala ama꞉ kapeladawamo o ilinaha꞉dawamo atamo keba tetelo ka꞉puluhukuya꞉la? Ba꞉gala ama꞉ tawetawete dumitiya꞉la o komopa꞉te ama꞉ du genamamo dihatitiya꞉la keba tetelola꞉ka꞉? Ale ama꞉ ba꞉ba ka꞉na ewagelitalo kuminakuiha꞉!’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Ebete huiyatiya iba꞉tamo kogoema꞉ne, ‘Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉le naeno deha꞉potonomo lumagitamo ba꞉mako hido komo ododihino demedenamima, la꞉le natamo kododinamiha꞉.’”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti kuititi tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Ba꞉ hibila, ba꞉bi kubapa꞉te wiboha꞉ Temeteme Habamo ba tolame, huiyatiya tuputupupa꞉te wiboha꞉ Ka꞉ka꞉ Habamo kotolamema꞉na꞉.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.