Mateus 21
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs ARA
1 Ba꞉bene iba꞉te Yelusalema ko haba tama꞉mo ba pelame, Betapa꞉gi haba tamedo tolamete Olibi Kehakeha Hunu Hakamo ba꞉bo nikuliya꞉. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapi netewa dopamo ba noelame
1 Quando se aproximaram de Jerusalém e chegaram a Betfagé, ao monte das Oliveiras, enviou Jesus dois discípulos, dizendo-lhes:
2 iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉be tatali habamo tote, ba꞉be habamo da꞉nuluhukuma donoki-goe hala꞉mo ma꞉home ebeno gudago konulama꞉digalema꞉nemata. Wadiyala la꞉ hale pahamiti ebeno gudago na꞉magaheliya꞉la꞉.
2 Ide à aldeia que aí está diante de vós e logo achareis presa uma jumenta e, com ela, um jumentinho. Desprendei-a e trazei-mos.
3 Etate la꞉ duhilame tabo da꞉goemene la꞉ huiyatiya ba꞉ma ka꞉na koga꞉lama꞉nemata, ‘Kodawate ba꞉moi donoki-goegoe ubila, ebete gala tiyonomo kakapoelamema꞉ne.’”
3 E, se alguém vos disser alguma coisa, respondei-lhe que o Senhor precisa deles. E logo os enviará.
4 Ba꞉bene ba꞉moe komote uluhukuya꞉, Godokono ukui hawakalimidawate da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉. Ya꞉lo tetelo ebete tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉,
4 Ora, isto aconteceu para se cumprir o que foi dito por intermédio do profeta:
5 — ausente —
5 Dizei à filha de Sião: Eis aí te vem o teu Rei, humilde, montado em jumento, num jumentinho, cria de animal de carga.
6 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapi netewapa꞉te tote, ebete keba ka꞉na ka꞉goiya꞉ iba꞉te ba꞉ ba꞉ba ka꞉na nododiya꞉.
6 Indo os discípulos e tendo feito como Jesus lhes ordenara,
7 Iba꞉te donoki-goe ba꞉gala ebeno gudu Ya꞉sutamo magahelete, ibino watuino kaliko ibi hunamo miya꞉telamete, Ya꞉suti ba꞉bi kaliko hunamo ba꞉bo emediya꞉.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho. Então, puseram em cima deles as suas vestes, e sobre elas Jesus montou.
8 Ba꞉ba tetelo komo tawakalubi hiliyonomate ibino ga꞉ga꞉ga꞉ kaliko pipikulamete gabamo apohohago tolamiya꞉, ba꞉gala komopa꞉te ele iya꞉hiliti gabamo atumu kamiya꞉teholenatuya꞉.
8 E a maior parte da multidão estendeu as suas vestes pelo caminho, e outros cortavam ramos de árvores, espalhando-os pela estrada.
9 Ba꞉bene puya꞉te da꞉dopuya꞉ ba꞉gala Ya꞉sukunu gala hapuni da꞉pelamitiya꞉, iba꞉te kapimilo ibulunomamo ba꞉ma ka꞉na ga꞉lutiya꞉,
9 E as multidões, tanto as que o precediam como as que o seguiam, clamavam: Hosana ao Filho de Davi! Bendito o que vem em nome do Senhor! Hosana nas maiores alturas!
10 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti Yelusalema ko habamo da꞉na꞉pa꞉guya꞉, ba꞉moe haba tawakalubi hiliyonomate ebe umima꞉ pikuliti na꞉pega꞉luya꞉, “Ba꞉moe lumagi potela꞉ka꞉?”
10 E, entrando ele em Jerusalém, toda a cidade se alvoroçou, e perguntavam: Quem é este?
11 Ba꞉ba tetelo Ya꞉sukuba꞉ da꞉tolamitiya꞉ ibi hiliyonomate habalubino tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ Godokono ukui hawakalimidawa Ya꞉sutila, ebete Ga꞉lili hopoeno Nasalete habane pe.”
11 E as multidões clamavam: Este é o profeta Jesus, de Nazaré da Galileia!
12 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo tote, ba꞉be genamalo ebete ilina kolowamipi nulamete ibi hiliyonomo helonomamo neta꞉malateliya꞉, ba꞉gala ebete mani oweheta꞉midahalepino patapata gimai kolowamipino ahidi patapatago ba꞉bo nohoba꞉midahalelamiya꞉.
12 Tendo Jesus entrado no templo, expulsou todos os que ali vendiam e compravam; também derribou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Ba꞉bene ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, ‘Naeno Genama tawakaluba꞉te Godoko Adikumi Genamama꞉ koga꞉lama꞉na꞉, la꞉le huiyatiya pilo tawakalubino genamama꞉ a꞉midimata.’”
13 E disse-lhes: Está escrito:
14 Ba꞉ba tetelo baidi tamiholamepi ba꞉gala nato a꞉ta꞉buta꞉midalelamepi, iba꞉te Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo da꞉pelamiya꞉ Ya꞉suti ibi ba꞉bo hiduilamiya꞉.
14 Vieram a ele, no templo, cegos e coxos, e ele os curou.
15 Huiyatiya Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te Ya꞉sukunu hido hanohano komo dulamitiya꞉ iba꞉te ebetamo na꞉maubahalitiya꞉. Ba꞉gala ba꞉be atu tetelo iba꞉te eta komoma꞉ kamaubahalitiya꞉ ba꞉ma ka꞉na, komo guguda꞉te ba ga꞉gita da꞉ga꞉lutiya꞉, “Da꞉ibidikono hogo nadipata꞉la꞉!” Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te
15 Mas, vendo os principais sacerdotes e os escribas as maravilhas que Jesus fazia e os meninos clamando: Hosana ao Filho de Davi!, indignaram-se e perguntaram-lhe:
16 Ya꞉suku na꞉ga꞉lamiya꞉, “Ama꞉ guguda꞉te tabo kubamo da꞉ga꞉luta na꞉kuliuta?” Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Iyo, na nulitamo. Wadiyala la꞉ ba꞉moe Godokono Buka tabo hidamo nemalagidolala꞉, ‘O aeno Kodawa Godo, gugudi hegehege ba꞉gala nono da꞉nihona, ama꞉le ibino tabo ipuwane hidohido tabo olamaginakata ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ komilimihonama꞉.’”
16 Ouves o que estes estão dizendo? Respondeu-lhes Jesus: Sim; nunca lestes:
17 Ba꞉bene da꞉gapogapohoniya꞉ Ya꞉suti ibi miya꞉palenate ko haba ipuwane uluhukunate Betani habamo tonate ba꞉bo newataniya꞉.
17 E, deixando-os, saiu da cidade para Betânia, onde pernoitou.
18 Eta duiduiyalo Ya꞉suti ko habamo gala da꞉kawiluya꞉, gabo tetelo ebe baa꞉ kapete umitiya꞉,
18 Cedo de manhã, ao voltar para a cidade, teve fome;
19 ba꞉bene ebete anahu keha gabo tamelo pumiti gao oholema꞉ ba꞉bamo da꞉tuya꞉ huiyatiya pahanomuya nulamiya꞉. Ba꞉bema꞉ ebete anahu kehatamo na꞉goiya꞉, “Emedena tetelo gaote ama꞉godone a꞉kanolonakamene!” Ba꞉ba tetenomolo ba꞉be gao kehate kaloloma꞉ ba꞉bo ediya꞉.
19 e, vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela; e, não tendo achado senão folhas, disse-lhe: Nunca mais nasça fruto de ti! E a figueira secou imediatamente.
20 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo umiti koamo hanohanohote na꞉ga꞉luya꞉, “Anahu kehate kaloloma꞉ tiyonomolo badama꞉ keda꞉?”
20 Vendo isto os discípulos, admiraram-se e exclamaram: Como secou depressa a figueira!
21 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ hiliyonomo tetelo Godoko hibima꞉ ba midina la꞉eno tepo ipuwalo ukui netewama꞉ eda꞉haheno, nale anahu kehatamo keba ka꞉na kododimo, la꞉le ba꞉be atu komo ododima꞉ komodoboma꞉nemata. Ba꞉gala la꞉ hibima꞉ midilo ba꞉moe hakatamo ba꞉ma ka꞉na da꞉ga꞉lama, ‘Ama꞉ kehaha꞉ kolomamo na꞉toatepa!’ la꞉le ba꞉be komo hibilo kumima꞉nemata.
21 Jesus, porém, lhes respondeu: Em verdade vos digo que, se tiverdes fé e não duvidardes, não somente fareis o que foi feito à figueira, mas até mesmo, se a este monte disserdes: Ergue-te e lança-te no mar, tal sucederá;
22 Iyo, ba꞉ hibila, la꞉ Godoko hibima꞉ ba midina bada komoma꞉ ebe da꞉toemehoma, ba꞉ba tetelo la꞉le ba꞉be komo kolawema꞉nemata.”
22 e tudo quanto pedirdes em oração, crendo, recebereis.
23 Ba꞉bene Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo tote tawakalubi ba niya꞉tulamita, ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Yu tawakalubino komo koko dubu, iba꞉te ebe duhimima꞉ pelamete ebe ba꞉ma ka꞉na palatediya꞉, “Ama꞉ ba꞉moi komo pokono heloamo kododiliona? Ba꞉gala ba꞉moe helo ama꞉tamo pote kikameti?”
23 Tendo Jesus chegado ao templo, estando já ensinando, acercaram-se dele os principais sacerdotes e os anciãos do povo, perguntando: Com que autoridade fazes estas coisas? E quem te deu essa autoridade?
24 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “Nale la꞉ dopamo kapiya komoma꞉ kalateda꞉lema꞉nemata. La꞉le na huiya tabo hidamo da꞉ga꞉lanamema, ba꞉bene nale ba꞉moi komo pokono heloamo kododilinamo, ba꞉be komo nale la꞉ ba꞉bo kokiyalamema꞉nemata.
24 E Jesus lhes respondeu: Eu também vos farei uma pergunta; se me responderdes, também eu vos direi com que autoridade faço estas coisas.
25 Naeno alateda꞉ tabo la꞉tamo ma kumu bitana, Yonete tawakalubi beyamo da꞉wadulatelenakui, ebete ebeno helo pogodone ka꞉lawi, Godogodonela꞉ka꞉ o eta lumagigodonela꞉ka꞉?” Ba꞉bema꞉ ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo olowabeletihuilo na꞉ga꞉luya꞉, “Ale da꞉ga꞉lama꞉ Godote Yonetamo helo ikami, ebete kogoema꞉ne, ‘Mabu keka꞉ la꞉le ebeno tabo hibima꞉ kamidiha꞉?’
25 Donde era o batismo de João, do céu ou dos homens? E discorriam entre si: Se dissermos: do céu, ele nos dirá: Então, por que não acreditastes nele?
26 Ba꞉gala a modoboha꞉ ebe ba꞉ma ka꞉na ga꞉lame, hopo lumagiti Yonetamo helo ikami, mabu ale ba꞉moi tawakalubino mauba komo betolemitama꞉. Ibi hiliyonomate na꞉ga꞉lana Yoneko Godokono ukui hawakalimidawala.”
26 E, se dissermos: dos homens, é para temer o povo, porque todos consideram João como profeta.
27 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ibino tepo ipuwoeno ukui ugumuililo Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Yonekono helo mabu a iya꞉tawaha꞉.” Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Nale la꞉ atumu a꞉kakiyalama꞉mata nale ba꞉moi komo pokono heloamo dododilinamo.”
27 Então, responderam a Jesus: Não sabemos. E ele, por sua vez: Nem eu vos digo com que autoridade faço estas coisas.
28 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bi Yu watowatopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo eta uwi kokiyama꞉nemo. La꞉ ba꞉be uwi hidamo uliti ebeno ipuwa natamo na꞉hawakalimiya꞉la꞉. Kapiya dubuti nemedenami, ebeno kuhi netewala. Eta hegelalo ebete ebeno dopo kuhitamo pete na꞉pegoi, ‘Ama꞉ tote naeno pali ipuwalo oko na꞉nowata꞉.’
28 E que vos parece? Um homem tinha dois filhos. Chegando-se ao primeiro, disse: Filho, vai hoje trabalhar na vinha.
29 Ebeno guduti na꞉huiyui, ‘Ao, na ubihinola,’ huiyatiya galane tetelo ebete ukui hiya꞉ma꞉ miditi okamo dito tui.
29 Ele respondeu: Sim, senhor; porém não foi.
30 Ba꞉bene ba꞉be dubuti ekawitamo kapete atu tabo da꞉kapegoi, ba꞉be guduti na꞉huiyui, ‘Iyo, Nabiwi, na kotoma꞉nemo,’ huiyatiya ebete katoha꞉.”
30 Dirigindo-se ao segundo, disse-lhe a mesma coisa. Mas este respondeu: Não quero; depois, arrependido, foi.
31 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno tabo ulihopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Gugudi netewa ipuwalo ebeno nabiwi pote ka꞉kalakaluimi?” Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Dopo gudutila.” Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatepi dubu ba꞉gala dubu bilibili kamenakamena, iba꞉te la꞉eno haba uwatelamete Godokono Ko Gawadubu habamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉na꞉.
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? Disseram: O segundo. Declarou-lhes Jesus: Em verdade vos digo que publicanos e meretrizes vos precedem no reino de Deus.
32 Mabu Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawate Godokono tuputupu gabodo da꞉pi, la꞉le ebeno tabo hibima꞉ kamidiha꞉, huiyatiya mani pilolo uwatepi dubu ba꞉gala dubu bilibili kamenakamena iba꞉te ebe hibima꞉ miditi ibino tepo ipuwa Godotamo ohoba꞉midaliya꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetelo la꞉le ibino komo dulamelelamima, huiyatiya la꞉eno kubakuba ukui hiya꞉ma꞉ midilihino Yonekono tabo kalaweha꞉.”
32 Porque João veio a vós outros no caminho da justiça, e não acreditastes nele; ao passo que publicanos e meretrizes creram. Vós, porém, mesmo vendo isto, não vos arrependestes, afinal, para acreditardes nele.
33 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Wadiyala la꞉le naeno eta iya꞉tulame uwi nulia꞉la꞉. Eta ko dubuti pali ododiti tupina gao keha ba꞉bo amihui, ba꞉be gaoeno mahilo ba꞉ gala꞉ipi gaola. Amiho komote da꞉wibui, ebete kala imiti gao ihi adilutihoeno nakola bobo aligiti, pali lawamepino hunu mimiya ba꞉bo eti. Ba꞉ba tetelo ba꞉be dubuti ebeno pali komo lawamepi dubatamo dito miya꞉pui, iba꞉te ba꞉bolo oko ba owatina ba꞉be pali hidamo umilo ebeno gao kuwateholemenakoma꞉, ba꞉bene ebete muhulu hopamo ba꞉ dito tui.
33 Atentai noutra parábola. Havia um homem, dono de casa, que plantou uma vinha. Cercou-a de uma sebe, construiu nela um lagar, edificou-lhe uma torre e arrendou-a a uns lavradores. Depois, se ausentou do país.
34 “Ba꞉bene gao tapiho tete da꞉pi ebete pali lawamepa꞉tamo komo huiyaha꞉ okopi na꞉poelami, iba꞉te iba꞉godone ebeno gao kopuwatema꞉.
34 Ao tempo da colheita, enviou os seus servos aos lavradores, para receber os frutos que lhe tocavam.
35 Huiyatiya pali lawamepa꞉te ibi uwatete eta kukamo anagalimihuya꞉, ba꞉gala eta dito anakapumiya꞉, ba꞉gala eta nakolamo mapemiya꞉.
35 E os lavradores, agarrando os servos, espancaram a um, mataram a outro e a outro apedrejaram.
36 Dopamo pali namutudawate kapiyakapiya huiyaha꞉ okopi bepoelami, ba꞉bene ebete gala komo hiliyonomo da꞉kapoelami pali lawamepa꞉te iba꞉tamo ba꞉ atu kuba komokomo beka-ododiliya꞉.
36 Enviou ainda outros servos em maior número; e trataram-nos da mesma sorte.
37 Galanomone ebete ebeno gudu ba poeme ebeno ukuilo na꞉goi, ‘Hibila, iba꞉te naeno gudutamo kopapamila꞉halema꞉na꞉.’
37 E, por último, enviou-lhes o seu próprio filho, dizendo: A meu filho respeitarão.
38 “Huiyatiya ba꞉bi pali lawamepi dubate ba꞉be gudu pitalo dumi iba꞉te ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, ‘Numa꞉la꞉, ba꞉moe guduti nabiwino ilina namutudawama꞉ deda꞉mene, ba꞉be guduti ba꞉ na꞉pe. Ba꞉bema꞉ wadiyala ale ebe anakapumiti ebeno pali kolawema꞉nema꞉,’
38 Mas os lavradores, vendo o filho, disseram entre si: Este é o herdeiro; ora, vamos, matemo-lo e apoderemo-nos da sua herança.
39 ba꞉bene iba꞉te ebe lawete palino kala ipuwane na꞉da꞉nate ba꞉ dito nanakapumiya꞉.”
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ulihopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Pali namutudawate muhulu hopone da꞉pemene, ebete bada komo na꞉ka꞉pododimini pali lawamepa꞉tamo?”
40 Quando, pois, vier o senhor da vinha, que fará àqueles lavradores?
41 Yu watowatopa꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Hibila, ebete ba꞉bi kuba okopi kubanomamo palukuliti kopanakapulamema꞉ne. Ba꞉ba tetelo ebete ebeno pali komo lawamepi dubatamo kopikalamema꞉ne, gao noloho tetelo iba꞉te ebeno pali ilina ebetamo hidamo kikamehonakoma꞉.”
41 Responderam-lhe: Fará perecer horrivelmente a estes malvados e arrendará a vinha a outros lavradores que lhe remetam os frutos nos seus devidos tempos.
42 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ dopamo Godokono Bukalo ba꞉moe tabo hibilo a꞉ka꞉lamiholia꞉mata,
42 Perguntou-lhes Jesus: Nunca lestes nas Escrituras:
43 “Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo na꞉goemo, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ebete la꞉godone puwatete puya꞉godolo hidohido noloho gao da꞉pola꞉na ba꞉bako tawakaluba꞉tamo dito kikalamema꞉ne.
43 Portanto, vos digo que o reino de Deus vos será tirado e será entregue a um povo que lhe produza os respectivos frutos.
44 Numa꞉la꞉, nale hototoeno komoma꞉ da꞉goemo, ebeno kodakoda ba꞉ nakola huiyala. Iyo, ba꞉moe nakola hunamo da꞉gamene ba꞉be lumagiti kota꞉ta꞉pula꞉tihoma꞉ne, ba꞉gala ba꞉moe nakolate lumagi dihita꞉timini kotakotakuimima꞉ne.”
44 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
45 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo Pa꞉lisi kapiyuimipi iba꞉te Ya꞉sukunu uwi dulihuya꞉, iba꞉te ba꞉bo iya꞉tawahuya꞉ Ya꞉suti ibino komoma꞉ olamagiya꞉.
45 Os principais sacerdotes e os fariseus, ouvindo estas parábolas, entenderam que era a respeito deles que Jesus falava;
46 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe lawema꞉ ubi bihatitiya꞉, huiyatiya iba꞉te tawakalubi betolelamitiya꞉ mabu ibi hiliyonomate Ya꞉suku Godokono ukui hawakalimidawama꞉ ga꞉lanakuya꞉.
46 e, conquanto buscassem prendê-lo, temeram as multidões, porque estas o consideravam como profeta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.