Mateus 19

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ba꞉bene Ya꞉sukunu tabo olamagi komote da꞉wibomiya꞉, ebete Ga꞉lili hopo miya꞉pate Yudiya hopodo petote Yodane Tuli hapuamo dito nuluhukuya꞉.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate ba꞉be hopamo ebe da꞉ta꞉matuya꞉, ebete ibino temetema꞉gopi ba꞉bo nihiduilamiya꞉.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te Ya꞉suku kuba gabamo kemogabuimima꞉ ebetamo pelamete ebe na꞉palatediya꞉, “Kamenate ebeno awitamo bada ko kuba ododiti ebo na꞉kibukimini? O ba꞉ba tetelo awiti ebe dibukimini Godokono Tutumu Tabo ba꞉kadikanalemene?”
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Ya꞉suti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Wadiyala la꞉ Godokono Bukoeno eta tabo hidamo nemalagidolala꞉. Ba꞉be tabote ba꞉ma ka꞉na itana, Godote ba꞉moe hopoeno tupuimi mabuni dubu kamena bododiliya꞉,
4 Jesus respondeu:
5 ba꞉bene ebete na꞉goiya꞉, ‘Ba꞉moe mabuma꞉ dubuti ebeno nabiwi ba꞉gala menoko miya꞉palete, ebeno kamenago kapiya bahilo kemedema꞉na꞉, ba꞉bene ibi netewapa꞉te kapiyama꞉ eda꞉te gala hiya꞉ma꞉ a꞉keda꞉mena꞉.
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Iyo, ibi ba꞉ kapiyanomola.’ Numa꞉la꞉, Godote ibi netewapi kapiyama꞉ a꞉midiliya꞉, ba꞉bema꞉ lumagiti ibi hiya꞉ma꞉ midili modoboha꞉.”
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Ba꞉bene Pa꞉lisi kapiyuimipi dubate Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ da꞉gaa꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ deda꞉mene, keka꞉ mabu Mosesete tutumu tabo ba꞉ma ka꞉na dihatiya꞉, dubuti ebeno kamena ibukima꞉ kamena ibuki pepa ododiti ebetamo kikamema꞉ne?”
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu la꞉eno tepo ipuwa kodakoda hibinomola Mosesete ba꞉moe tutumu la꞉tamo ba꞉bema꞉ ikalamiya꞉ta, huiyatiya ba꞉moe hopoeno tupuimi mabuni Moseseko teta꞉mo puluhuku ba꞉be komote ba꞉ba ka꞉na kitanamiha꞉.
8 Jesus respondeu:
9 Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo goemo, kamenate eta dubago kuba ododihino, ba꞉ba tetelo ebeno awiti ebe ibukiti eta kamena da꞉lawemene, ebete Godokono holoholo hapulu ba꞉be kamena pilolo kolawema꞉ne.”
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Dubuti kamena lawe ipuwalo ba꞉mako kodakoda komote ditanamene, modobola dubate kamenakamena a꞉kuwatehola꞉mena꞉.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti huiyatiya na꞉goiya꞉, “Nale la꞉ diya꞉tulamema ba꞉be taboeno ipuwa kodakoda hibila. Godote puya꞉tamo mulu dikalamemene ibinomate ibino ukuilo ba꞉moe taboeno ipuwa lawe komodoboma꞉na꞉.
11 Jesus respondeu:
12 Komo dubate kamenakamena uwateholema꞉ kamodobohonaha꞉, mabu komo ibino apete menokobino tepo ipuwalo kubakubadopoma꞉ eda꞉tepahalamiya꞉. Ba꞉gala komo dubate kamenakamena uwateholema꞉ kamodobohonaha꞉, mabu alaholo ipuwalo komopa꞉te ibi ba꞉ba ka꞉na amilatiliya꞉. Ba꞉gala komo dubate kamenakamena uwateholema꞉ kamodobohonaha꞉, mabu ibi ha꞉kiya ibi ba꞉ba ka꞉na midilina Ko Gawadubu Godokono oko kowatihonama꞉. Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti ba꞉moe taboeno ipuwa lawe da꞉modobomene, wadiyala ebete na꞉lawa꞉mene.”
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Ba꞉bene tawakaluba꞉te gugudi Ya꞉sutamo na꞉magataliya꞉ ebete iba꞉tamo kokoto ba emowatilame Godoko kogoemema꞉ ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉. Huiyatiya ebe ta꞉matapa꞉te tawakalubi ba kiyahalame ibi da꞉duhilamiya꞉,
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Ya꞉suti ibino ododi komo umiti na꞉goiya꞉, “Gugudi natamo pelame wadiyala. Akaduhilama꞉la꞉ mabu ba꞉mako tawakaluba꞉te Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be habamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉na꞉.”
14 Aí ele disse:
15 Ba꞉bene ba꞉bi gugudi kowalubilima꞉ ebete ebeno kokoto iba꞉tamo emowatilamete, ibi ba miya꞉pale ebeno to gabodo ba꞉ dito tuya꞉.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Ba꞉ba tetelo eta dubuti Ya꞉sutamo pete na꞉pegoiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na bada hido komo ododiti wiboha꞉ ka꞉ka꞉ ebo na꞉ka꞉lawemo?”
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉le hido komo ododima꞉ na badama꞉ ka꞉kiyanama꞉wa? Godoko kapiyate hidodawala, ba꞉bema꞉ ama꞉ ubi dihatemena꞉ ebeno Ka꞉ka꞉ Habamo na꞉pa꞉gama꞉, wadiyala ama꞉le ebeno Tutumu Tabamo na꞉papamiwatanakuya꞉.”
17 Jesus respondeu:
18 Dubuti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Kebe tutumu taboma꞉ ka꞉gaa꞉wa?” Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ama꞉ lumagi akanakapuma꞉la꞉, eta lumagino kamena pilolo akalawa꞉la꞉, ilina pilolo akuwata꞉la꞉, eta lumagino komoma꞉ ha꞉da tabo akolamaga꞉la꞉,
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 ba꞉gala amia꞉no nabiwi menoko ibino tabamo na꞉papamiwatanakuya꞉. Ba꞉gala eta tutumu tabote ba꞉ma ka꞉na bitana, ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ demalagidolona, wadiyala ama꞉le ba꞉ba ka꞉na ama꞉ tamelo demedena ba꞉be lumagi malemalelo nemalagidolona.”
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Ba꞉bene ba꞉be uli ape dubuti Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Na ba꞉moi hiliyonomo tutumu kodakodalo uwatete eta kapiya kadikanaliya꞉ha꞉. Ba꞉bema꞉ na bada eta komo na꞉kododimo?”
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Ya꞉suti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ama꞉le hidonomo lumagima꞉ keda꞉ma꞉ ubi hibilo dihatemena꞉, wadiyala ama꞉ tote komopa꞉te amia꞉no ilina mana꞉mo uwatehomete, ama꞉le ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito na꞉nikalamehola꞉. Ba꞉ba tetelo ama꞉ gala kapete na na꞉ta꞉maheniya꞉, ba꞉bene amia꞉no ilina hiliyonomate Godokono Hunu Habalo konepola꞉nama꞉na꞉.”
21 Jesus respondeu:
22 Ba꞉be uli ape dubuti ba꞉be tabo uliti tepo menemena꞉go dito tuya꞉, mabu ebe ilina dogodogodawanomola.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapi na꞉goelamiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ilina hiliyonomagodawate ba꞉be habamo na꞉pa꞉gama꞉ kodakodanomola!
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Nale la꞉tamo eta komo bekagoemo, ka꞉molo-goetekaliko akohomehoeno ola gugudu nilupiga kodakodama꞉ eda꞉na, gabohenola. Ba꞉ atumu ilina hiliyonomagodawate Godokono Ko Gawadubu habamo na꞉pa꞉ga kodakodanomola, gabote hibinomolo a꞉kitanamene.”
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be tabo uliti konomamo la꞉wa꞉hate ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ da꞉gaa꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ deda꞉na, puya꞉te modobola꞉ka꞉ Godote ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamema꞉?”
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Huiyatiya Ya꞉suti ibi ulamenate na꞉goiya꞉, “Tawakaluba꞉te ha꞉kiya ibino ka꞉ka꞉ mula꞉le modoboha꞉, huiyatiya Godoko kapiyate modobola mabu ebegodolo helo bitana hiliyonomo komokomo ododilima꞉.”
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ama꞉ numa꞉, a ilina hiliyonomo miya꞉palete ama꞉ na꞉ta꞉mahenata. Ba꞉bema꞉ Godote atamo bada huiya na꞉kikaa꞉memene?”
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Godote ba꞉moe hopoeno hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ ilina ulinoma꞉ da꞉midilimini, ba꞉ba tetelo na Tawakalubino Naniwiti naeno Ko Gawadubu emede bahilo konomo alago kolutama꞉nemo. Ba꞉bene atu tetelo la꞉le na da꞉ta꞉mahenenama, la꞉ koko gawadubuino gagahidi bahilo gagahiditi Isalaela 12 gu tawakalubino komokomo anagilamelelamepima꞉ keda꞉hama꞉nemata.
28 Jesus respondeu:
29 Hibila, kebe lumagiti ebeno genama, o ebeno nani nanikokubi ekaki, o ebeno nabi menokobi gugudi ba꞉gala ebeno hopo, ebete na mabuma꞉ ba꞉bi komokomo da꞉miya꞉palemene, ebete ba꞉bi atu komokomo hiliyonomo gala kakuwatema꞉ne, ba꞉gala galane nale ebetamo wiboha꞉ ka꞉ka꞉ kikamema꞉nemo.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Iyo, ka꞉lo dopopi hiliyonomo da꞉pola꞉na iba꞉te galane galapima꞉ keda꞉hama꞉na꞉, ba꞉gala ka꞉lo galapi da꞉pola꞉na iba꞉te galane dopopima꞉ keda꞉hama꞉na꞉.”
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.