Marcos 9

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, ba꞉ma tetelo demedehona komo iba꞉te Godokono Ko Gawadubuino tetete heloago da꞉pemene, ba꞉be ko komo dopamo umiti galane ba꞉bo koha꞉lahama꞉na꞉.”
1 Dizia-lhes ainda:
2 Ba꞉bene sikisi hegela da꞉wibuya꞉ Ya꞉suti Pitako, Ya꞉imesiko, ba꞉gala Yoneko eta hununomo hakamo magataliya꞉, iba꞉te ha꞉kiya ba꞉bolo konepola꞉nama꞉. Ba꞉ba tetelo ibino dopo hapulu Ya꞉sukunu apete hiya꞉ma꞉ ba edita,
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou, em particular, a sós, a um alto monte. E Jesus foi transfigurado diante deles.
3 ebeno pupulino ilinate a꞉la꞉minahamete hibilo keyakeyanomoma꞉ eda꞉hamitiya꞉, ba꞉moe hopo konomolo eta lumagiti kaliko ba꞉ma ka꞉na ukulalelo keyakeyanomoma꞉ midili wadiyaha꞉.
3 As suas roupas se tornaram resplandecentes, de um branco muito intenso, como nenhum lavandeiro no mundo as poderia alvejar.
4 Ba꞉bene ta꞉matapino holoholo hapuamo Moseseko ba꞉gala Elayako iba꞉te puluhukuti Ya꞉sukuba꞉ tabo ba꞉bo ga꞉lutiya꞉.
4 E lhes apareceu Elias com Moisés, e estavam falando com Jesus.
5 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ale ba꞉malo da꞉pola꞉nama꞉, kalakala konomola. Wadiyala a mimiya netewa-kapiya ketemotema꞉nema꞉, eta amia꞉nola, eta Mosesekonola, eta Elayakonola.”
5 Então Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Mestre, bom é estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Ba꞉ hibila, ta꞉matapa꞉te konomamo toletolehutiya꞉, ba꞉bema꞉ Pitate ukui hidamo emalagidoloheno ba꞉be tabo ba꞉ dito goiya꞉.
6 Pois não sabia o que dizer, por estarem eles apavorados.
7 Ba꞉bene hawaiti pete ibi da꞉patulateliya꞉, tabote hawai ipuwane ba꞉ma ka꞉na piya꞉, “Ba꞉moe naeno kapiya Gudunomola, na ebetamo na꞉kalakalutamo. La꞉ ebeno tabo nulia꞉la꞉!”
7 A seguir, veio uma nuvem que os envolveu; e dela veio uma voz que dizia: — Este é o meu Filho amado; escutem o que ele diz!
8 Huiyatiya ba꞉ba tetelo iba꞉te hopo tiyonomo umihote Moseseko Elayako ibi gala kulamiya꞉ha꞉, Ya꞉suku kapiyate iba꞉go ba꞉bolo la꞉nuya꞉.
8 E, de repente, olhando ao redor, não viram mais ninguém com eles, a não ser Jesus.
9 Ba꞉bene iba꞉te haka hununi ba pepalaga Ya꞉suti ibi na꞉pegoelamiya꞉, “La꞉le kebe komo kumioma, ba꞉be komo ba꞉ma tetelo komopi akakiyalama꞉la꞉, huiyatiya na Tawakalubino Naniwiti hoene gala da꞉kamahigamo, la꞉ tawakalubi ba꞉bo kokiyalamema꞉nemata.”
9 Ao descerem do monte, Jesus lhes ordenou que não divulgassem as coisas que tinham visto, até o dia em que o Filho do Homem ressuscitasse dentre os mortos.
10 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉be komo tepo ipuwamo ihatiya꞉, huiyatiya hoene mahiga komoeno ipuwa ibi ipuwalo ga꞉lutiya꞉.
10 Eles guardaram a recomendação, perguntando uns aos outros o que seria esse ressuscitar dentre os mortos.
11 Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku nalatediya꞉, “Bada mabuma꞉ Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te da꞉ga꞉lanaka, Elayate dopamo pete, ebeno gala hapuni Kelisote kopema꞉ne?”
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os escribas dizem ser necessário que Elias venha primeiro?
12 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Hibila, Elayako dopamo pete hiliyonomo komokomo kopetuputupuilamema꞉ne. Huiyatiya Godokono Bukalo eta tabo ba꞉ma ka꞉na ba꞉ka-itana, Tawakalubino Naniwi temeteme hiliyonomo kuwatema꞉ne ba꞉gala tawakaluba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ keda꞉hama꞉na꞉. Ba꞉moe taboeno ipuwama꞉ la꞉eno ukui keba ka꞉na ka꞉pola꞉na?
12 Jesus respondeu:
13 Na la꞉tamo na꞉goemo, Elayako tawakaluba꞉tamo ya꞉lo a꞉pihuiyatiya iba꞉te ibino ubilo koko kuba ebetamo ododilinakuya꞉, Godote ebeno Bukalo dopamo da꞉goiya꞉ ba꞉ba ka꞉na.”
13 Eu, porém, lhes digo que Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a respeito dele.
14 Ba꞉bene iba꞉te komo ta꞉matapa꞉tamo pikuliti, tawakalubi hiliyonomate iba꞉go ba pola꞉na ba꞉bo pulamiya꞉. Ba꞉ba tetelo Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te Ya꞉suku ta꞉matapa꞉go ba olowabeletehuita,
14 Quando eles se aproximaram dos outros discípulos, viram numerosa multidão ao redor deles e os escribas discutindo com eles.
15 huiyatiya tawakaluba꞉te Ya꞉suku dumiya꞉ iba꞉te konomamo la꞉wa꞉halo ebetamo pulila꞉hate nolata tabo ba꞉bo nega꞉luya꞉.
15 E logo toda a multidão, ao ver Jesus, ficou surpresa e, correndo até ele, o saudava.
16 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi nalateda꞉liya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉ ba꞉moi dubago dolowabeletehuitama?”
16 Então Jesus perguntou:
17 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomo ipuwalo eta lumagiti Ya꞉sukunu tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na naeno gudu ama꞉tamo a꞉magaha꞉kamo mabu ebe kuba gobogobote lawenako, ba꞉bema꞉ ebe tabo olamagi modoboha꞉.
17 E um, do meio da multidão, respondeu: — Mestre, eu trouxe até o senhor o meu filho, que está possuído de um espírito mudo;
18 Keba tetelo kuba gobogobote ebe gala da꞉kalawemene hopamo kopena꞉da꞉nama꞉ne, ba꞉bene ebete lalo ba ikilame paguti ebeno tabo ipuwane pikulimiti, ebeno apete kodakodanomoma꞉ ba꞉bo keda꞉ma꞉ne. Nale ama꞉ ta꞉matapi a꞉goelama꞉kamo iba꞉te kuba gobogobo koemema꞉, huiyatiya iba꞉godolo helo puliyala.”
18 e este, sempre que se apossa dele, lança-o por terra, e ele espuma, range os dentes e vai definhando. Pedi aos seus discípulos que o expulsassem, mas eles não puderam.
19 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “A꞉iye, la꞉ hibima꞉ midiha꞉ tawakalubilata! La꞉le natamo menemene bikanamenamata, ba꞉bema꞉ na ubihinola tete ga꞉ga꞉lo la꞉go emedena! La꞉ kuhi natamo na꞉magaha꞉la꞉!”
19 Então Jesus exclamou:
20 Ba꞉bene iba꞉te ba꞉be kuhi Ya꞉sutamo da꞉magatuya꞉, kuba gobogobote Ya꞉suku umiti kuhi kubanomamo ba꞉bo lawiya꞉. Kuhiti hakamo gate ewageleholo ba miwa꞉digahuta ebeno tabone paguti pikulimitiya꞉.
20 E eles o trouxeram. Quando ele viu Jesus, o espírito imediatamente agitou o menino com violência, e, caindo ele por terra, revolvia-se espumando.
21 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti kuhino nabiwi nalatediya꞉, “Ebe ba꞉moe komo kebako tetelo ka꞉tupuimi?” Ebete na꞉huiyuya꞉, “Gudu deha꞉poto tetelo tupuimi.
21 Jesus perguntou ao pai do menino: O pai respondeu: — Desde a infância;
22 Hiliyonomo tetelo kuba gobogobote ebe koa꞉mo ba꞉da꞉na, ba꞉gala beyamo ba꞉da꞉na, ba꞉ba ka꞉na amitina ebe kanakapumima꞉. Ba꞉bema꞉ amia꞉no helo modobola꞉ka꞉ a kowalubima꞉? Helote modobolo ditama꞉na, a malemalea꞉telo ebe nowaluba꞉.”
22 e muitas vezes o tem lançado no fogo e na água, para o matar. Mas, se o senhor pode fazer alguma coisa, tenha compaixão de nós e ajude-nos.
23 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ ama꞉le naeno helo komoma꞉ da꞉kiyanama꞉? Ba꞉moe komo naeno komoha꞉, ba꞉ amia꞉no komola! Wadiyala ama꞉ Godoko hibima꞉ na꞉mida꞉, ba꞉bene ama꞉godolo helo bitanamene hiliyonomo komokomo ododilima꞉.”
23 Ao que Jesus respondeu:
24 Ba꞉ba tetenomolo kuhino nabiwiti konomamo na꞉goiya꞉, “Na hibima꞉ na꞉miditamo huiyatiya naeno hibima꞉ midi komo deha꞉potola. Na꞉koiminama꞉!”
24 E imediatamente o pai do menino exclamou: — Eu creio! Ajude-me na minha falta de fé!
25 Ba꞉bene komo tawakalubi hiliyonomate ba pelamenape, Ya꞉suti ibi ulamete kuba gobogobo kiyahamelo na꞉goiya꞉, “Taboha꞉dawa ba꞉gala galo duhumi gobogobo, nale ama꞉ bikiyahamemata, ebegodone uluhukuti na꞉toa! Gala ebetamo akapopegala꞉!”
25 Vendo Jesus que muita gente estava se reunindo, repreendeu o espírito imundo, dizendo-lhe:
26 Ba꞉ba tetelo kuba gobogobote ibulu goewatalo kuhi hakamo a꞉da꞉nate, ba꞉bene kuhiti kubanomamo ewageleholo kuba gobogobote ebegodone duluhukuya꞉, ebete hoemo ba꞉bo kapitanuya꞉. Ba꞉be mabuma꞉ komopa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Ebe a꞉hoe,”
26 E ele, gritando e agitando-o muito, saiu, deixando-o como se estivesse morto, a ponto de muitos dizerem: — Morreu.
27 huiyatiya Ya꞉suti ebe kokotamo lawete dadipatiya꞉ ebe ba꞉bo mahiguya꞉.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu, e ele se levantou.
28 Ba꞉bene Ya꞉suti genama guamo da꞉na꞉pa꞉guya꞉, komo tawakaluba꞉te pola꞉naha꞉ tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ebe nalatediya꞉, “Mabu keka꞉ ale kuba gobogobo oemema꞉ kamodobakaha꞉?”
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que nós não pudemos expulsá-lo?
29 Ebete ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Pote ebeno emede ipuwalo Godokoba꞉ tabo da꞉ga꞉lanaka, ebe kapiyate ba꞉mako kuba gobogobo koemema꞉ne.”
29 Jesus respondeu:
30 Ba꞉bene iba꞉te ba꞉be haba miya꞉pate Ga꞉lili hopodo ba petolame, Ya꞉suku ubihinola ebete kebolo ka꞉lutiya꞉ tawakaluba꞉te iya꞉tawaha,
30 E, tendo saído dali, passavam pela Galileia, e Jesus não queria que ninguém o soubesse,
31 mabu ebete ebe ta꞉matapi komo hiya꞉hiya꞉ komokomo biya꞉tulamitiya꞉. Ebete ibi iya꞉tulamelo na꞉goiya꞉, “Godote Tawakalubino Naniwi kuba tawakalubino kokotamo kihatema꞉ne, ba꞉bene iba꞉te ebe kanakapumima꞉na꞉, huiyatiya ebete netewa-kapiya hegelalo hoene gala kakamahigama꞉ne.”
31 porque ensinava os seus discípulos e lhes dizia:
32 Huiyatiya Ya꞉suti da꞉goiya꞉ ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉be taboeno ipuwa hidamo kemalagidolutiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉moe komoma꞉ Ya꞉suku alateda꞉ma꞉ na꞉toletolehutiya꞉.
32 Eles, porém, não compreendiam isto e tinham medo de perguntar.
33 Ba꞉bene iba꞉te Kapeniyama habamo da꞉pelamiya꞉, Ya꞉suti genama guamo nodolote ebe ta꞉matapi ba꞉bo nalateda꞉liya꞉, “Gabo tetelo la꞉ bada mabuma꞉ ka꞉ga꞉lutakama?”
33 Chegaram, então, a Cafarnaum. Estando em casa, Jesus perguntou aos discípulos:
34 Iba꞉te tabo kahuiyuya꞉ha꞉ mabu iba꞉te ibi ipuwalo pote koma꞉ eda꞉ma꞉ a꞉polowabeletehuiya꞉.
34 Mas eles se calaram, porque, no caminho, tinham discutido entre si sobre quem era o maior.
35 Ba꞉be mabuma꞉ Ya꞉suti emedete ebeno 12 ta꞉matapi ebetamo ka꞉lamiti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kebe lumagiti koma꞉ eda꞉ma꞉ ubi dihatemene, ebete ebe ha꞉kiya galanomoma꞉ miditi komopino huiyaha꞉ okodawama꞉ neda꞉mene.”
35 E Jesus, assentando-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Ba꞉bene Ya꞉suti gudu deha꞉poto lawete ibi tetenomamo adipiti, ebe kokotamo ba a꞉ga꞉da꞉mida iba꞉tamo na꞉goiya꞉,
36 Trazendo uma criança, colocou-a no meio deles e, tomando-a nos braços, disse-lhes:
37 “Kebe lumagiti naeno mahilamo ba꞉mako gudu deha꞉poto kalakalago dowalubina ebete na bowalubinina, ba꞉gala kebe lumagiti na dowalubinina ebete na kapiya kowalubininaha꞉, ebete na Oenamedawa Godoko atumu na꞉kowalubina.”
37 — Quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, recebe a mim; e quem receber a mim, não é a mim que recebe, mas aquele que me enviou.
38 Ba꞉bene Yonete Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ale eta dubu umima꞉ ebete amia꞉no mahilamo kuba gobogobo doelamiti, huiyatiya ale ebe a꞉kiyahamima꞉ ba꞉be komo kekelamema꞉ mabu ebe aeno kapiyuimi lumagiha꞉.”
38 João disse a Jesus: — Mestre, vimos um homem que expulsava demônios em seu nome, mas nós o proibimos de fazer isso, porque não nos seguia.
39 Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le ebe akaduhima꞉la꞉. Kebe lumagiti naeno mahilamo hanohano komo dododimini, ba꞉be lumagiti tote naeno komoma꞉ kuba tabo a꞉kanolamaga꞉mene,
39 Mas Jesus respondeu:
40 mabu hibila, kebe lumagiti ago alaholohoha꞉dawama꞉ deda꞉na, ebete ba꞉ a bowalubina.
40 Pois quem não é contra nós é a favor de nós.
41 Nale la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉le na Kelisokono tawakalubima꞉ deda꞉hanama, ba꞉be mabuma꞉ etate beya la꞉tamo dikalamemena꞉, ebete Godogodone da꞉lawemene ba꞉be hido huiyate a꞉kalatida꞉mene.”
41 Pois aquele que lhes der de beber um copo de água, em meu nome, porque vocês são de Cristo, em verdade lhes digo que de modo nenhum perderá a sua recompensa.
42 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Deha꞉poto guduti na hibima꞉ ba midinina, kebe lumagiti ebe kuba gabamo demogabuimina, wadiyala tawakaluba꞉te ebe lawete ebeno kokoba꞉mo konomo nakola ma꞉homete kehaha꞉ kolomamo na꞉da꞉namena꞉, ebete atu kuba komo eta gudutamo ododikapoma꞉.
42 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse jogado no mar.
43 Ba꞉gala amia꞉no kokotote ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, nitamida! Wadiyala ama꞉le kapiya kokotago Godokono Ka꞉ka꞉ Habamo na꞉pa꞉ga, kubala kokoto netewago Koe Habamo to. Ba꞉ hibila, ba꞉be habalo koete itana tetelo na꞉woena,
43 E, se a sua mão leva você a tropeçar, corte-a; pois é melhor você entrar aleijado na vida do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, para o fogo que nunca se apaga
44 ba꞉bolo tawakalubino ha꞉laha ape da꞉nalenaka ba꞉bi la꞉ga꞉te a꞉kaha꞉lahala꞉, ba꞉gala koete a꞉kaha꞉gale.
44 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
45 Ba꞉gala amia꞉no natote ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, nitamida! Wadiyala ama꞉le kapiya natago Godokono Ka꞉ka꞉ Habamo na꞉pa꞉ga, kubala nato netewago Godote ama꞉ Koe Habamo na꞉da꞉na.
45 E, se o seu pé leva você a tropeçar, corte-o; pois é melhor você entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno
46 Ba꞉bolo tawakalubino ha꞉laha ape da꞉nalenaka ba꞉bi la꞉ga꞉te a꞉kaha꞉lahala꞉, ba꞉gala koete a꞉kaha꞉gale.
46 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
47 Ba꞉gala amia꞉no baiditi ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, na꞉magubuta꞉! Wadiyala ama꞉le kapiya baida꞉go Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be habamo na꞉pa꞉ga, kubala baidi netewago Godote ama꞉ Koe Habamo na꞉da꞉na.
47 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o; pois é melhor você entrar no Reino de Deus com um olho só do que, tendo os dois, ser lançado no inferno,
48 Ba꞉bolo tawakalubino ha꞉laha ape da꞉nalenaka ba꞉bi la꞉ga꞉te ba꞉pola꞉na, a꞉kaha꞉lahala꞉, ba꞉gala koete a꞉kaha꞉gale.”
48 onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga.
49 Ba꞉bene Ya꞉suti eta tabo ba꞉ma ka꞉na kagoiya꞉, “Tawakaluba꞉te solo baa꞉mo keba ka꞉na ka꞉miya꞉tenaka, Godote tawakalubi hiliyonomoeno emede komamo ebeno koe ba꞉ba ka꞉na kopemiya꞉telamema꞉ne.
49 — Porque cada um será salgado com fogo.
50 “Solo hidonomola, huiyatiya eta lumagino solo golate dalatidimini, ama꞉le gala soloma꞉ a꞉kamida꞉mena꞉ta. Ba꞉bema꞉ Godokono solote la꞉eno kapiyuimi ipuwalo nitanamene, iyo, wadiyala etate eta malemaletelo ba꞉ba ka꞉na nemedeniya꞉la꞉.”
50 O sal é bom; mas, se o sal vier a se tornar insípido, como lhe restaurar o sabor? Tenham sal em vocês mesmos e paz uns com os outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.