Marcos 6
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI
1 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ba꞉be habane tote ebeno emede haba Nasaleta꞉mo gala da꞉katuya꞉, ebe ta꞉matapa꞉te ebe bana kapimilo katolamiya꞉.
1 Jesu efan nati ihamiy matabir maiye ana bai’ufununayah hitur bairi hina ana bar ana merar hitit.
2 Ba꞉bene Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegelalo ebete baidi ibubulamehole genamalo tawakalubi ba iya꞉tulamita, komo ibi hiliyonomate ebeno tabo dulihutiya꞉ ba꞉bema꞉ hanohanohutiya꞉. Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Moe dubuino iya꞉tulame komo mulunomola! Ebete ba꞉moi komo kebolo kiya꞉tawui? Ba꞉gala ebete hanohano komo dododilina bada kokonomola꞉ka꞉!
2 Baiyarir ana veya Kou’ay Baremaim busuruf sabuw i’obaibiyih, naatu sabuw moumurih ana tur hinonowar i hifofofor naatu hio, “Iti orot menamaim kirum so’ob? Naatu not rerekab yait itin ina’inanen fokarih esisinaf?
3 Ebe kapeneta dubunomola, Ma꞉likono gudula. A iya꞉tawahala ebeno ekaki Ya꞉imesiko, Yausesiko, Yudasiko, ba꞉gala Saimonoko, iyo, ebeno ekaki bohelemela꞉te ba꞉moe habalo ago bemedena.” Ba꞉bene iba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ ba eda꞉huta
3 Iti orot i bar wowabayan. Mary natun taitin James, Joseph, Judas naatu Simon, ruburubun baibitar iti’imaim bairit tama’am?” Iti na’atube hio naatu hikwahir.
4 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono ukui hawakalimidawa tawakaluba꞉te ebe hunamo kadipatema꞉na꞉, huiyatiya ebeno habanapi ba꞉gala ebeno genamanapi ba꞉gala ebeno hawi tawakalubi, iba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ beda꞉hanakomena꞉.”
4 Naatu Jesu hai tur eowen bar merar afa’amaim dinab orot i tekakakafiy, baise orot taiyuwin ana bar merar, ana sabuw, ana rara men tekakakafiy.
5 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Nasaletenapino hibima꞉ midiha꞉ komoma꞉ koamo la꞉wa꞉te, ebete ebeno kokoto temetema꞉gopi kapiyakapiyanomatamo demowatilamiya꞉ ibi ba꞉bo hiduilamiya꞉, huiyatiya ebete ibino habalo komo hanohano komo ododilima꞉ kamodobuya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ ebete ibi ba miya꞉pale huiyatiya komo hiya꞉hiya꞉ habahabalo iya꞉tulama꞉go pata꞉nami.
5 Naatu ana bar meraramaim ina’inan men ta sinaf, sawusawuwih bai’abamo biyah botobonen hiyawas.
6 — ausente —
6 Sabuw men hibitumatum isan Jesu ifofofor men kafai ta.
7 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapi ebetamo ka꞉lamiti, etapi netewa, etapi netewa, hiya꞉hiya꞉ habahabamo ba꞉bo oelamiya꞉, ba꞉gala ebete iba꞉tamo helo ikalamiya꞉ tawakaluba꞉godone kuba gobogobo konoelamema꞉.
7 Ana bai’ufununayah nah 12 eafih hina hitit afiy kakafih nunih isan fair itih naatu orot rouru’ab iyafarih hitit.
8 Ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉eno tolame tetelo kuku kapiya nuwatiya꞉la꞉, huiyatiya komo ilina akuwata꞉la꞉, iyo, la꞉ baa꞉heno, kuihaheno, ba꞉gala manihino na꞉tolamiya꞉la꞉.
8 Naatu iuwih, “Remor kwanabubusuruf a tu akisin kwanab, men sawar ta, men rafiy, men hafoy, naatu men kabay ta kwanab naiw a kikiramaim kwanarobere.
9 Ba꞉gala wadiyala la꞉ nato ilina ba꞉gala kapiyakapiya kaliko pupuliti ba꞉bo na꞉tolamiya꞉la꞉, komo pupulino ilina akuwata꞉la꞉.
9 A baibiyon kwaniyoun, baise biya baibiyon men bairou’abin kwanab.”
10 Ba꞉bene la꞉ eta habamo nikuliti kebe genamamo da꞉nalehawaminama, la꞉ ba꞉be genamalo nemeda꞉tepate galane ba꞉be genamane eta hopamo kakatolamema꞉nemata, iyo, la꞉ eta genamane eta genamamo eba ka꞉na akanewagela꞉la꞉.
10 Naatu iuwih, “Bar merar menatan kwarur imaim kwanama kwanabow nanan a veya nab imaibo nati bar merar kwanihamiy.
11 Ba꞉gala kebe habaluba꞉te la꞉ kalakalago uwateheno ba꞉gala la꞉eno tabo ulihoheno, ba꞉be haba ba miya꞉pa la꞉le natoeno puhulu na꞉moda꞉midatepaliya꞉la꞉. Ba꞉moe komote ba꞉bi tawakalubi kiya꞉tulamema꞉ne, Godokono tete ba꞉ na꞉pe ebete ibino komo kopanagiya꞉midalamema꞉ne.”
11 Naatu efan menamaim a merar men hinay hinabubuwi, o fana men hinanonowar kwana’orarafih kwanana’ufut tafaram kwanihamiy kwanan, nati i hai baimatnuwen!”
12 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te tolamete Godokono tabo nolamagiminatuya꞉ tawakaluba꞉te ibino kubane kohobila꞉ma꞉.
12 Basit hitit hin bowabow kakafihine dogor baikitabiren isan hibinan.
13 Ba꞉bene iba꞉te tawakaluba꞉godone kuba gobogobo boelameholenakuya꞉, ba꞉gala iba꞉te komo temetema꞉gopi hiliyonomo olibi kikipoeno iha꞉mo ibino wato dabutilamelelamenakui, ibi ba꞉bo hiduilamenakuya꞉.
13 Wagabur moumurih maiyow hinunih hitit naatu sawusawuwih moumurih na’in biyah raiy hirarouw etei hiyawas.
14 Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubu Heloditi ba꞉bi hanohano komo ulihuya꞉, mabu hiliyonomo tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu komo ba iya꞉tawaha ibi ipuwalo komopa꞉te tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawate hoe ipuwane a꞉mahigui, ba꞉bema꞉ ba꞉moi hanohano komate ebegodone pikulinaka.”
14 Jesu wabin ra’at aiwob orot Herod nowar, anayabin sabuw afa hio’o Iti i John Baptist morobone misir maiye, imih biyanamaim fair ma ina’inanen ta ta sinaf temamatar.
15 Ba꞉bene komopa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Ebe Elayate, Godokono ukui hawakalimidawala,” huiyatiya komopa꞉te na꞉kaga꞉luya꞉, “Ao, ebe ba꞉ Godokono ukui hawakalimidawa etala, dopamo aeno iniwala꞉tamo da꞉pikuliya꞉ ba꞉bi huiyala.”
15 Afa hio, “Iti i Elijah. Afa ibanak hio’o, ‘Iti i marasika dinab orot ta na tit.’”
16 Huiyatiya Heloditi Ya꞉sukunu komo duliya꞉, ebete na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe dubu ba꞉ Yonetela, nale ebeno wato ditamidamimo, huiyatiya ebete hoene gala a꞉kamahigui!”
16 Baise Herod nonowar ana maramaim eo, “John sikan abuburu’um i morobone misir maiye?”
17 Ba꞉moe komo ba꞉ Yonete keba ka꞉na ka꞉hoiya꞉ ba꞉be komola. Yonete dopamo ba emedena Ko Gawadubu Heloditi ebeno ekawi Pilipikono kamena pilolo lawiya꞉, ba꞉be kamenoeno mahilo ba꞉ Helodiyasitila. Ba꞉moe mabuma꞉ Yonete Helodiko ba kiyahame na꞉goemiya꞉, “Ama꞉le ba꞉be kamena lawe wadiyaha꞉, ko kubanomola!” Ba꞉bema꞉ Heloditi ebeno alaholohopi doelamiya꞉, iba꞉te Yoneko nelawete du genama guamo dito pa꞉da꞉nuya꞉, mabu ebete ebeno ubi bihatiya꞉ ba꞉be ododi komodo ebete Helodiyasiko kokalakaluimima꞉.
17 Anayabin Herod taiyuwin iuwih John hifatum hibai hin dibur baremaim hiyaru’uy. Iti sisinaf ana’an i Herod tain Philip aawan bi’awan isan.
18 — ausente —
18 Anayabin Herod tain aawan bi’aawan isan John gam tur fokarin maiyow eo, “O i ofafar iastu’ub yawas kakafin kusisinaf.”
19 Ba꞉ba tetelo Helodiyasiti Yonetamo maubate ebe anakapumima꞉ ebeno ubi ba꞉bo ihatiya꞉, huiyatiya Heloditi ba꞉moe komo ododima꞉ ubihinola.
19 Imih Herodias yan so’ar kok kwanekwan boro John ta’asabun, baise ef men ta ma boro tasinaf.
20 Ebete Yoneko na꞉tolemenami, mabu ebe iya꞉tawala Yonete tuputupudawama꞉ ba eda꞉na Godokono talona ipuwalo emedena. Ba꞉ hibila, ebete Yonekono tabo dopamo duliya꞉ ukui bilibilima꞉ ba꞉bo ediya꞉, huiyatiya ebete du genamalo ba emedena, Heloditi ebe hidamo ba umina komo hiya꞉hiya꞉ tetelo ebeno tabo kalakalago ulinakui.
20 Baise Herod i John isan birubir anayabin i so’ob John i orot kakafiyin, ana yawas mutufurin imih tatafafar, John binan Herod nonowar ana not i’afiy baise Herod ana kok i John tabinan i tanowar.
21 Ba꞉bene Heloditi da꞉hawakaluya꞉, ba꞉be hegela emalagidololo ebete ko poko bododitiya꞉. Ba꞉bema꞉ ebeno gabomani dubu, alaholoho gawadubu, ba꞉gala Ga꞉lili hopoeno watowatopi, ibi hiliyonomate tolamiya꞉ poko habamo. Ba꞉ba tetelo Helodiyasiti hido tete bumiya꞉.
21 Basit veya gewasin ta Herod tutufuw ana veya baiyasisir isan hiyuw bogaigiwas, ana sabuw nukwanukwarih, baiyowayah nukwanukwarih, naatu Galilee wanawanan sabuw gagamih etei e’af ayuwih.
22 Ebete ebeno bohele noemete, ebete ibino holoholo hapulu da꞉pemoitiya꞉, Helodiko ba꞉gala eba꞉go da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te ebetamo na꞉kalakalahutiya꞉. Ba꞉bene Heloditi boheletamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉le kebe komoma꞉ na da꞉goenamemena꞉, nale ama꞉tamo kikamema꞉nemata.”
22 Nati’imaim Herodias natun babitai na run benaben Herod ana nanawan sabuw hiru’ay hima’am etei hiyasisir men kikimin ta.
23 Heloditi ebetamo hibinomolo gala na꞉kagoiya꞉, “Ama꞉ bada komoma꞉ na da꞉goenamemena꞉, amia꞉no ubi dihatemena꞉ naeno komo ilina ba꞉gala naeno komo hopo, nale ama꞉tamo kikamehoma꞉nemata! Naeno tabo a꞉kadikanala꞉mo.”
23 Naatu babitai isan eobaifaro eo, “Abisa isan inifefeyan au aiwob turin auman boro anit.”
24 Ba꞉bene ba꞉be bohelete ebeno menokotamo tote na꞉negoiya꞉, “Na bada komoma꞉ na꞉ka꞉negoemo?” Ebeno menokote na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawoeno watoma꞉ ebe na꞉negoemiya꞉.”
24 Babitai in hinah ibatiy, “Ayu boro abisa isan anifefeyan?” Hinah iya’afut iu, “John Baptist ukwarin!”
25 Ba꞉bene ba꞉be bohelete Ko Gawadubu Heloditamo gala tiyonomo kapete ebe na꞉pegoemiya꞉, “Na ubila Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawoeno wato kikipo kapeyago. Ka꞉lonomo natamo nikanama꞉!”
25 Babitai matan kabiy in aiwob biyan tit ifefeyan eo, “Ayu akokok John Baptist ukwarin tew yan inayai iti boun inab inan initu.”
26 Ba꞉bema꞉ Heloditi ebeno tepo ipuwalo menemenenomoma꞉ ediya꞉, huiyatiya ebete boheletamo kebe tabo ka꞉goiya꞉, eba꞉go da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te ba꞉be tabo uliya꞉, ba꞉be mabuma꞉ ebete amawada꞉ma꞉ kamodobuya꞉ha꞉.
26 Aiwob orot yababan gagamin bai, baise men karam sabuw matahamaim babitai isan eo’obaifaro ta’astu’ub.
27 Ba꞉ba tetenomolo Heloditi ebeno eta alaholohodawa dubu ba noeme, ebe na꞉goemiya꞉ ebete Yonekono wato konelawema꞉, ba꞉bene ebete du genama guamo tote Yonekono wato ba꞉bo nitamidamiya꞉.
27 Mar ta’imonamo tur iyafar sika afu’afuw orot iyun in John dibur baremaim ma’am sikan buru’um.
28 Ba꞉bene ebete wato kapeyamo nihatete boheletamo dadahiya꞉, ebete lawete ebeno menokotamo ba꞉ dito nikamiya꞉.
28 Naatu ukwarin tew yan iwan bai na babitai itin imaibo bai in hinah itin.
29 Ba꞉ba tetelo Yoneko ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo duliya꞉, iba꞉te ebeno ape pelawete nakola bobo ipuwamo dito nihatiya꞉.
29 John ana bai’ufununayah tur hinonowar ana veya hina biyan hibai hin rahamaim hiyai.
30 Ba꞉bene Ya꞉suti doelamiya꞉ ba꞉bi ta꞉matapi dubate gala ebetamo kapelamete, iba꞉te kebe komokomo tawakaluba꞉godolo da꞉nododiliya꞉ ba꞉gala ibi keba ka꞉na ka꞉niya꞉tulamiya꞉, ba꞉bi hiliyonomo komokomoma꞉ iba꞉te ebe na꞉pikiyahamiya꞉.
30 Tur Abarayah himatabir hina Jesu biyan hitit mi’itube hibowabow naatu sabuw hibi’obaiyih ana tur hi’owen.
31 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉suku umima꞉ gogolatepahuilo wapata꞉lamitiya꞉, ba꞉bema꞉ Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi baa꞉ nahama꞉ tete kumiya꞉ha꞉. Ba꞉be mabuma꞉ ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “Wadiyala a ha꞉kiya tataba hopamo tolamete hawela konamihuya꞉,”
31 Naatu Jesu iuwih eo, “Tarabon tan efan sira’utubinamaim mar kafai taniyarir. Anayabin sabuw moumurih Jesu isan hirun hititit, ana bai’ufununayah bay men karam boro hitaa.
32 ba꞉bene iba꞉te ibino boga꞉go eta tataba hopamo tolame ba꞉bo tupuimiya꞉.
32 Imih akisihimo wa afe’en hisra’at hin efan ana sira’utubinamaim hitit.
33 Huiyatiya iba꞉te ba tolamita, tawakalubi hiliyonomate ibi ulamete iya꞉tawahuya꞉ ibi puya꞉tela꞉ka꞉. Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti kebamo ka꞉tutiya꞉, ba꞉bi hiliyonomo habahabanapa꞉te ba꞉be komo umiti, iba꞉te bobo dododo pulila꞉hate ba꞉be hopamo dopamo dito nikuliya꞉.
33 Baise hinan sabuw moumurih na’in hi’itih hi’inanih, naatu hai bar hai merar hihamiyen aunah hi’iyon hina hima isan hikakaif na run,
34 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bamo da꞉nuluhukuya꞉, tawakalubi hiliyonomo nulamete ebeno tepo ipuwalo ibi konomamo nemalemalelateliya꞉, mabu sipi-goegoa꞉te ulamedawaheno keba ka꞉na kemedena iba꞉te ba꞉ba ka꞉na pola꞉nuya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ibi komo hiliyonomo komokomo ba iya꞉tulame,
34 wa’ane bisure auman sabuw kou’ay gagamin hima’am itih iyababan, anayabin iti sabuw i sheep na’atube aurih nabatanenayan en, naatu busuruf sawar moumurih na’in i’obaibiyih.
35 iba꞉te gapogapo teta꞉mo ba꞉bo nikuliniya꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamenate ebe na꞉pega꞉lameniya꞉, “Moe tawakalubiha꞉ bahila, tiyo kuduma꞉ne.
35 Veya ra’iy birabirab auman, ana bai’ufununayah hina biyan hitit hio, “Iti efan i yok na’in naatu veya i sawar,
36 Ba꞉bema꞉ ama꞉ ibi noelama꞉, iba꞉te habahabamo ba꞉gala tumu genamamo tolameholete baa꞉ konuwatehoma꞉.”
36 sabuw kwiyafarih ten bar merar afa iti yubinamaim naatu masaw baremaim bay hinatobon hinaa.”
37 Ya꞉suti huiyatiya ibi na꞉goelameniya꞉, “Ao, la꞉le iba꞉tamo naha ilina nikalamehola꞉la꞉.” Ba꞉bene iba꞉te ebe nalateda꞉niya꞉, “A tolamete kapiya gogoeno oko huiya mana꞉mo baa꞉ uwatehote, iba꞉tamo ba꞉kikalameholema꞉? Ao, a modoboha꞉!”
37 Baise Jesu iyafutih eo, “Kwa a efanamaim abisa ema’am i kwaitih te’aan.” Naatu hiya’afut hio, “Bay nati na’atube i boro sumar etei eight orot ta’imon ana baiyan ana fofonin tanatobon sabuw tanituwih.”
38 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi nalateda꞉leniya꞉, “La꞉godolo kebaleta baa꞉te ka꞉pola꞉na? La꞉ tolamete na꞉nulama꞉la꞉.” Iba꞉te ulamenate na꞉ga꞉laniya꞉, “Agodolo paibo baa꞉ ba꞉gala daha netewa ba꞉pola꞉na.”
38 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy fafar bai’ab isa tema’am? Kwan kwa’itin.” Hin hiso’ob hina ana tur hi’owen rafiy fafar etei five naatu siy rou’ab.
39 Ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapi na꞉goelameniya꞉, “Tawakalubi na꞉kiyalama꞉la꞉ hiya꞉hiya꞉ kapiyuilame ododiliti hido hemolo kahidima꞉.”
39 Imaibo Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih matan, matan fotan gewasin yan timarir.”
40 Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te hiya꞉hiya꞉ kapiyuilame hiliyonomo ododilinate ba꞉bo pola꞉nuya꞉, eta kapiyuimi ipuwalo 100, eta kapiyuimi ipuwalo 50, ba꞉ba ka꞉na ahidihoniya꞉.
40 Naatu sabuw hi’uwih matan, matan fotan gewasin yan himarir, afa 100 na’atube afa 50 na’atube.
41 Ba꞉bene Ya꞉suti paibo baa꞉ ba꞉gala daha netewa uwatenate, Hunu Habamo gahimilo Godotamo kalakala tabo goenate baa꞉ wakalamiholenate ebe ta꞉matapa꞉tamo dito ikalameniya꞉ iba꞉te tawakaluba꞉tamo kikalameholenama꞉, ba꞉gala ebete atu gabodo daha netewa kuwatenate tawakalubi hiliyonomatamo ba꞉bo kikalameholeniya꞉.
41 Jesu rafiy five naatu siy rou’ab auman bow au mar nuw ra’at God ana merar yi imseseben ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
42 Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate baa꞉ da꞉nahaniya꞉ ibino kape komo ba꞉bo wiboholameniya꞉.
42 Sabuw etei nati bay hi’aa hai fofonin bai.
43 Ba꞉ hibila, ba꞉be baa꞉ 5,000 dubate nahaniya꞉, ba꞉bene da꞉luhiliniya꞉ ba꞉bi baa꞉ komokomamo ba꞉gala daha hapuhapamo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te 12 bagolo betabuilameniya꞉.
43 Ana bai’ufununayah rafiy rebarebah, naatu siy turih sabuw hi’aa hibow sakasak etei 12 hiwan foten.
44 — ausente —
44 Oro’orot bay hi’aa i etei 5,000.
45 Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti tawakalubi ba oelamena ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Boge lawete Ga꞉lili Bobo hapuamo na꞉na꞉hiwala꞉la꞉ Betasaida habamo,”
45 Mar ta’imonamo Jesu ana bai’ufununayah iuwih wa hisra’at au Bethsaida wan iyafarih hirabon naatu i baise ma sabuw itubabarih hai ubar hin.
46 ba꞉bene ebete ibi hiliyonomo oelamenate, ebete haka hunamo dito nodoloniya꞉ Godokoba꞉ tabo koga꞉lanama꞉.
46 Sabuw itubarih hinan ufunamaim yoyobanamih yen in oyaw wan tit.
47 Da꞉duniya꞉ ta꞉matapa꞉te boga꞉go bobo tulinomodo ba tolamena, huiyatiya Ya꞉suti hakalo ha꞉kiya lutiya꞉.
47 Birabirab auman wa re in kuyowen naatu Jesu akisinamo i me yanamaim ma.
48 Ebete ibi ulameniya꞉, iba꞉te boge helonomamo da꞉mabihoniya꞉ huiyatiya ibino helo kamodoboniya꞉ha꞉ mabu huhuti ibi na꞉duhilameniya꞉, ba꞉bema꞉ du tetelo hegela owaloho tatalima꞉ ba eda꞉na, ebete beya hunudu iba꞉tamo ba꞉bo toniya꞉ ibino holoholo hapudu kopenuluhukunama꞉.
48 Ana bai’ufununayah i’itih i hiboy hibi’akir, anayabin yourabad nahine bababin, mar tot auman Jesu tit riy yan bat remor in biyah tit tanatabirihimih.
49 Huiyatiya ebete beya hunudu ba tonato, iba꞉te ebe uminate gubalima꞉ ga꞉lanate ba꞉bo ga꞉ga꞉niya꞉
49 Baise hinuw harew yan bat remor nan hi’itin ana veya wagabur mowan ta hirouw hitar koukuw.
50 mabu ibi hiliyonomate kubanomamo toletolehoniya꞉. Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Na Ya꞉sutila, la꞉ katoletolehonala꞉!”
50 Anayabin Jesu iti na’atube sinaf hi’itin i hibir men kikimin ta, baise Jesu matan kabiy iuwih eo, “Ya hinakwat! Men kwanabirumih! Ayu anan.”
51 ba꞉bene ebete penate ibino boga꞉mo da꞉pololoniya꞉ huhuti ba꞉ dito wiboniya꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te konomamo hanohanohoniya꞉,
51 Naatu wa afe’en yen nuwarob eafuw ana bai’ufununayah hifofofor men kafaita.
52 mabu iba꞉te ibino tepo ipuwalo kodakodama꞉ eda꞉hanama꞉, iyo, ba꞉be mabuma꞉ Ya꞉suti hiliyonomo tawakaluba꞉tamo baa꞉ dikalameholeniya꞉, iba꞉te ba꞉be hanohano komoeno ipuwa ibino ukuia꞉mo nipo ohowadiniya꞉.
52 Anayabin rafiy bimasib ana kirikirifot men hiso’ob, baise dogorohine i fokar.
53 Ba꞉bene duiduiya tetelo iba꞉te bobo hapuamo da꞉na꞉hiwaliya꞉ Genasalete hopoeno boge utihole baha꞉mo boge dito nutiya꞉.
53 Naatu harew hirabon tafaram Genesaret imaim hirun hai wa hirouw,
54 Iba꞉te bogene hakamo da꞉nalehawaminuya꞉, puya꞉te ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu komo tiyonomo iya꞉tawahate,
54 wa’ane hitit hirara’iy ana veya sabuw Jesu hi’itin hi’inan.
55 iba꞉te ba꞉be hopoeno habahabamo na꞉pulila꞉huya꞉ komo tawakalubi ebeno pe komo konikiyalamema꞉. Ba꞉ hibila, Ya꞉suti kebe habalo da꞉lutanakui, tawakaluba꞉te ba꞉be komo dulinakui temetema꞉gopi tilago ba꞉bo magatalenakuya꞉.
55 Naatu nati tafaram wanawanan sabuw himatkabikabiy hinunuw sawusawuwih emo’em hiwan hi’abar Jesu ana tur hinonowar imaim hi’abar hin.
56 Iyo, Ya꞉suti kebe hiya꞉hiya꞉ hegehege ba꞉gala koko habahaba ba꞉gala tumu genamamo da꞉tonakui, tawakaluba꞉te ibino temetema꞉gopi ba꞉bamo da꞉magatalenakui, iba꞉te ba꞉bi habahaboeno ilina kolowami habamo ba newadila꞉latele ebe ba꞉bo netoemehonakuya꞉ temetema꞉gopa꞉te ebeno kaliko kologihoma꞉. Ba꞉bema꞉ hibila, puya꞉te ebeno kaliko dologihonakui, ba꞉ba꞉te ba꞉bo hidohidohonakuya꞉.
56 Bar merar kikimin o gagamin, naatu masaw bar imaim inan ana tur hinonowar, sawusawuwih hibow hitit ahar efanamaim hiya hifefeyan hai kok i mi’itube ana waifuw yomaninawat hitabutubun. Naatu sabuw etei Jesu hibubutubun iyawasih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.