Lucas 7

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ya꞉suti tawakaluba꞉tamo ba꞉moi komokomo hiliyonomo olamagi da꞉wibuya꞉ ebete Kapeniyama habamo ba꞉ dito tuya꞉.
1 Tendo Jesus concluído todas as suas palavras dirigidas ao povo, entrou em Cafarnaum.
2 Lomanapino eta alaholohodawa gawadubuti ba꞉bolo nemedenami, ba꞉bene ebeno huiyaha꞉ okopi ipuwalo ebete kebe dubu konomamo demalagidolonami, ba꞉be dubu ko tawetawete umitiya꞉, ebe hoe tatalila.
2 E o servo de um centurião, a quem este muito estimava, estava doente, quase à morte.
3 Ba꞉bema꞉ ba꞉be gawadubuti Ya꞉sukunu komo uliti komo Yu watowatopi dubu ebetamo ba꞉bo ka꞉lamiya꞉, iba꞉te Ya꞉suku ba꞉ma ka꞉na konega꞉lamema꞉, ebete pete gawadubuino okodawa kopehiduimima꞉.
3 Quando o centurião ouviu falar a respeito de Jesus, enviou-lhe alguns anciãos dos judeus, pedindo-lhe que viesse curar o seu servo.
4 Ba꞉bene komo iba꞉te Ya꞉sutamo pelamete ebe toemeholo na꞉pega꞉lamiya꞉, “Ba꞉moe Lomanapi gawadubu hido lumagila. Wadiyala ama꞉ ebe na꞉nowaluba꞉,
4 Estes, aproximando-se de Jesus, lhe pediram com insistência: — Ele merece a sua ajuda,
5 mabu ebete a Yu tawakalubi koamo nemalagidoloena, ba꞉gala ebete ebeno mana꞉mo aeno baidi ibubulamehole genama etea꞉mi.”
5 porque é amigo do nosso povo, e ele mesmo construiu a nossa sinagoga.
6 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉go na꞉tuya꞉. Ebete ba tonato genama tama꞉mo da꞉nuluhukuya꞉, ba꞉be gawadubuti ebeno mabulubi ba꞉bo oelamiya꞉ iba꞉te Ya꞉suku konega꞉lamema꞉, “Kodawa, eta kodakoda komo na mabuma꞉ akododa꞉la꞉. Na hido lumagiha꞉ ama꞉le naeno genamamo pa꞉pa꞉gama꞉.
6 Então Jesus foi com eles. Quando Jesus já estava perto da casa, o centurião enviou-lhe alguns amigos, dizendo: — Senhor, não se incomode, porque não sou digno de recebê-lo em minha casa.
7 Ba꞉gala na hidoenoha꞉ amia꞉no holoholo hapuamo pema꞉. Huiyatiya na niya꞉tawutamo, ama꞉le genamamo peheno tabo dito da꞉goemena꞉, naeno okodawate hibinomolo kohidoma꞉ne.
7 Por isso, não me julguei digno de ir falar pessoalmente com o senhor; porém diga uma palavra, e o meu servo será curado.
8 Mabu na atumu alaholohopino koko gawadubuino hopodawama꞉ ba eda꞉na ibino tabamo a꞉papamiwatanakomo, ba꞉gala atu tetelo naeno alaholohopa꞉te naeno umi ipuwalo pola꞉na. Ibi ipuwalo nale eta da꞉kiyamemo, ‘Ama꞉ na꞉toa!’ ebete ba꞉bo kotoma꞉ne. Ba꞉gala eta da꞉kakiyamemo, ‘Ama꞉ na꞉pa꞉!’ ebete ba꞉bo kopema꞉ne. Atumu nale naeno huiyaha꞉ okodawa da꞉kiyamemo, ‘Ama꞉ ba꞉moe komo nododa꞉!’ ebete ba꞉be komo kododima꞉ne. Ba꞉bema꞉ Kodawa, wadiyala ama꞉ tabote na꞉gaa꞉ naeno oko dubuti kohidoma꞉.”
8 Porque também eu sou homem sujeito à autoridade, tenho soldados às minhas ordens e digo a este: “Vá”, e ele vai; e a outro: “Venha”, e ele vem; e ao meu servo: “Faça isto”, e ele o faz.
9 Ya꞉suti ba꞉be tabo duliya꞉ ebete na꞉la꞉wiya꞉, ba꞉bema꞉ ebe da꞉ta꞉matutiya꞉ ebete ba꞉bi tawakalubi hiliyonomatamo ohobigate na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibinomolo goemo, na Isalaela tawakalubi hiliyonomo ipuwalo ba꞉mako hibima꞉ midi lumagi a꞉kuma꞉lemo!”
9 Ao ouvir estas palavras, Jesus ficou admirado com aquele homem e, voltando-se para o povo que o acompanhava, disse:
10 Ba꞉bene alaholohodawa gawadubuti doelamiya꞉ ba꞉bi dubate ebeno genamamo gala da꞉kapelamiya꞉, iba꞉te ba꞉be huiyaha꞉ okodawa hido bepumiya꞉.
10 E, quando os que tinham sido enviados voltaram para casa, encontraram o servo curado.
11 Eta hegelalo Ya꞉suti eta habamo dito tuya꞉, ba꞉be haboeno mahilo ba꞉ Na꞉inila, ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapi ba꞉gala tawakalubi hiliyonomo eba꞉go kapimilo tolamitiya꞉.
11 Pouco depois, Jesus foi para uma cidade chamada Naim, e os seus discípulos e numerosa multidão iam com ele.
12 Ba꞉bene ebete haboeno kala imi gigihamo da꞉nuluhukuya꞉, ba꞉ba tetelo hiliyonomo tawakaluba꞉te hoe dubu aguti habane pikulitiya꞉ ebe bobamo kopinihatema꞉, ba꞉be hoe dubuino menoko hamolela, ebeno gudu kapiyanomote hoiya꞉.
12 Ao aproximar-se do portão da cidade, eis que saía o enterro do filho único de uma viúva; e grande multidão da cidade ia com ela.
13 Ba꞉bema꞉ Kodawate ba꞉be kamena umiti malemaletelo ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ akihitala꞉.”
13 Ao vê-la, o Senhor se compadeceu dela e lhe disse:
14 Ba꞉bene Ya꞉suti tote hoe dubuti da꞉kapitanuya꞉ ba꞉be talatala da꞉nologiya꞉, ebe dagatutiya꞉ ba꞉bi dubate ba꞉bamo ba putitata, ebete hoe dubutamo na꞉goiya꞉, “Amoga, nale ama꞉ begoememata, na꞉mahiga!”
14 Chegando-se, tocou no caixão e os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Ba꞉bene ba꞉be dubuti mahigate tabo olamagi da꞉tupuimiya꞉, Ya꞉suti ebeno menokotamo dito ikamiya꞉.
15 O que estava morto sentou-se e passou a falar; e Jesus o restituiu à sua mãe.
16 Ba꞉bema꞉ ibi hiliyonomate konomamo toletoleholo Godokono mahilo hunamo ba adipate na꞉ga꞉luya꞉, “Godokono ukui hawakalimidawa atamo ba꞉ a꞉puluhuku! Iyo, Godote ebeno tawakalubino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamema꞉ pe!”
16 Todos ficaram possuídos de temor e glorificavam a Deus, dizendo: — Grande profeta se levantou entre nós. Deus visitou o seu povo.
17 Ba꞉bema꞉ ba꞉be Na꞉ini haboeno hopo ba꞉gala komo hopo tametamelo demedehonama꞉, ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sukunu komoma꞉ tabo ba꞉bo nikiyahuya꞉.
17 Esta notícia a respeito de Jesus se espalhou por toda a Judeia e por toda aquela região.
18 Ba꞉ba tetelo Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawa, ebeno ta꞉matapa꞉te ba꞉moi hiliyonomo komokomo ebe ba꞉bo pikiyahamiya꞉. Ba꞉bene ibi ipuwalo Yonete netewa dubu ka꞉lamiti
18 Todas estas coisas foram relatadas a João pelos seus discípulos. E João, chamando dois deles,
19 Ya꞉sutamo ba꞉bo noelamiya꞉, iba꞉te ebe ba꞉ma ka꞉na konega꞉lamema꞉, “Ama꞉ ba꞉ Yonete pema꞉ da꞉goi ba꞉be lumagila꞉ka꞉, o ale eta lumagi beka꞉latiminama꞉?”
19 enviou-os ao Senhor para perguntar: — Você é aquele que estava para vir ou devemos esperar outro?
20 Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉sutamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “A Yonete poea꞉me ama꞉ ma kumu kopalateda꞉ma꞉, ‘Ama꞉ ba꞉ Yonete pema꞉ da꞉goi ba꞉be lumagila꞉ka꞉, o ale eta lumagi beka꞉latiminama꞉?’”
20 Quando os homens chegaram a Jesus, disseram: — João Batista nos enviou para perguntar: O senhor é aquele que estava para vir ou devemos esperar outro?
21 Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti ibino holoholo hapulu hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ temetema꞉gopi, ba꞉gala tawetawa꞉gopi, ba꞉gala kuba gobogobagopi bihiduilamiya꞉, ba꞉gala ebete baidi tamihopi atumu akahiduilamiya꞉.
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de doenças, de sofrimentos e de espíritos malignos; e deu vista a muitos cegos.
22 Ba꞉bema꞉ ebete huiya tabo Yoneko ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ tote la꞉le kebe komo kulameoma ba꞉gala la꞉le kebe tabo kulihoma, ba꞉bi komokomo Yoneko na꞉nega꞉lama꞉la꞉. Baidi tamihopa꞉te a꞉la꞉minahala꞉ ba꞉gala nato a꞉ta꞉buta꞉midalelamepa꞉te ba꞉ na꞉wapata꞉lama꞉! Kuitikuita꞉gopa꞉te a꞉hidohidoha ba꞉gala galo duhulamepa꞉te ba꞉ nuliha! Ha꞉lahapa꞉te hoene gala a꞉kamahila꞉hala꞉ ba꞉gala awae tawakaluba꞉tamo Godokono Hido Tabote a꞉pe!
22 Então Jesus lhes respondeu:
23 Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti na hibima꞉ midinilo ukui netewama꞉ eda꞉heno, ebegodolo Godokono kalakalate bitanamene!”
23 E bem-aventurado é aquele que não achar em mim motivo de tropeço.
24 Ba꞉bene Yonete da꞉poelamiya꞉ ba꞉bi dubu netewate da꞉tuya꞉, Ya꞉suti Yonekono komoma꞉ tawakaluba꞉tamo ba꞉bo olamagiya꞉. Ebete na꞉goiya꞉, “La꞉ Yonekono komo ulihote dito hopamo da꞉nikulima, bada komo umima꞉ ka꞉tolamiuima? Pudu kapiya huhuti dito dagegetiti, ba꞉be umima꞉ ka꞉tolamiuima?
24 Quando os mensageiros de João se retiraram, Jesus começou a dizer ao povo a respeito de João:
25 O la꞉ hidohido kaliko pupuli dubu umima꞉ ka꞉tolamiuima? Ao, la꞉ iya꞉tawahala hidohido kaliko pupulihopa꞉te dito hopolo kemedehonaha꞉, huiyatiya iba꞉te koko gawadubuino genamalo emedehona!
25 O que vocês foram ver? Um homem vestido de roupas finas? Os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios reais.
26 Ba꞉bema꞉ na niya꞉tunama꞉la꞉, la꞉ badama꞉ ka꞉tolamiuima? Godokono ukui hawakalimidawa umima꞉la꞉ka꞉? Iyo, na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Yonete Godokono komo ukui hawakalimipi hiliyonomo a꞉gogoli.
26 Sim, o que foram ver? Um profeta? Sim, eu lhes digo, e muito mais do que um profeta.
27 Ba꞉ hibila, Yoneko mabuma꞉ Godote ebeno Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉,
27 Este é aquele de quem está escrito: “Eis que envio adiante de você o meu mensageiro, o qual preparará o caminho diante de você.”
28 Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Nale la꞉ begoelamemata, tupuimi mabuni ba꞉ma teta꞉mo puluhuku ba꞉moe hopo konomolo da꞉hawakalahaliya꞉, ba꞉bi tawakalubi hiliyonomo ipuwalo Yoneko kodawanomoma꞉ eda꞉na. Huiyatiya ba꞉ma tetene tupuimiti Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo kebe lumagiti deha꞉potonomoma꞉ deda꞉mene ebete Yoneko hibilo kogogoloma꞉ne.”
28 — E eu lhes digo: entre os nascidos de mulher, ninguém é maior do que João; mas o menor no Reino de Deus é maior do que ele.
29 Ba꞉ba tetelo dopamo Yonete pui beyamo da꞉wadulateliya꞉, ba꞉bi ta꞉kese uwatepi ba꞉gala komo hiliyonomo tawakalubi iba꞉te Ya꞉sukunu tabo uliti Godokono gabo tuputupunomoma꞉ ga꞉late ba꞉bo kalakalahutiya꞉.
29 Todo o povo que o ouviu e até os publicanos reconheceram a justiça de Deus, tendo sido batizados com o batismo de João;
30 Huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi iba꞉te dopamo Yonetamo kanikuliya꞉ha꞉ ebete ibi beyamo wadulatelema꞉. Ba꞉be komo ipuwalo iba꞉te Godokono hido komo a꞉duhimiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉sukunu taboma꞉ kakalakalahutiya꞉ha꞉.
30 mas os fariseus e os intérpretes da Lei rejeitaram, quanto a si mesmos, o plano de Deus, não tendo sido batizados por ele.
31 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Na ba꞉ma tete tawakalubino komo kebe go tabamo na꞉ka꞉hawakalimimo? La꞉ kebako tawakalubila꞉ka꞉?
31 E Jesus continuou:
32 La꞉ ba꞉ kolowami habalo diya꞉da꞉mita ba꞉bi gugudi hegehege huiyala. Komo guguda꞉te komopa꞉tamo kaga꞉la, komopa꞉te komopa꞉tamo kaga꞉la, iba꞉te olowabeletihuilo ba꞉ma ka꞉na ewagelena, ‘Ale poko ba ododi pa꞉lola꞉ da꞉moleholema꞉ huiyatiya la꞉ ago kamoeha꞉, ba꞉gala a hoe lumagi bobamo ihatema꞉ dewagelitama꞉ la꞉ huiyatiya ago kihimitaha꞉!’ Iyo, ba꞉ma tete tawakaluba꞉la꞉, la꞉ ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ewagelenamata, la꞉ Godokono okopa꞉tamo ubiha꞉ tabo bega꞉lanakomata.
32 São semelhantes a meninos que, sentados na praça, gritam uns para os outros:
33 Numa꞉la꞉, Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawate da꞉puluhukui, ba꞉ba tetelo ebete helo gao beya kaninakuiha꞉ ba꞉gala komo tetelo ebete baa꞉ naheno lutanakui Godokono oko kowatima꞉, ba꞉bema꞉ la꞉ na꞉ga꞉luimata, ‘Ebe kuba gobogobagoenola!’
33 — Pois veio João Batista, não comendo pão nem bebendo vinho, e vocês dizem: “Ele tem demônio!”
34 Huiyatiya Tawakalubino Naniwiti da꞉puluhukui, ebeno komo hiya꞉la. Ebete baa꞉ a꞉nanako ba꞉gala helo gao beya a꞉ninako ba꞉bema꞉ la꞉ ba꞉ma ka꞉na ga꞉lanakomata, ‘Ebeno kuba numa꞉la꞉! Ebe tumu goema꞉ eda꞉te baa꞉ konomamo nanako, ebe helo gao beya ni kodawala! Ebe ba꞉ ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatepi ba꞉gala komo Godokono Tutumu Tabo uwateha꞉pi ibino mabulubila!’”
34 Veio o Filho do Homem, comendo e bebendo, e vocês dizem: “Eis aí um glutão e bebedor de vinho, amigo de publicanos e pecadores!”
35 Ba꞉bene kuititinomolo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono hido mulu komo da꞉ta꞉matana, ba꞉bi tawakaluba꞉te ibino emede ipuwalo ba꞉be mulu hibinomolo ba꞉hawakaliminakomena꞉.”
35 Mas a sabedoria é justificada por todos os seus filhos.
36 Ba꞉bene eta Pa꞉lisi kapiyuimidawa dubuti Ya꞉suku na꞉goemiya꞉ ebete ebegodolo baa꞉ konenama꞉, ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ba꞉be dubuino genamamo nodolote baa꞉ nama꞉ dito nemediya꞉.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para que fosse jantar com ele. Jesus, entrando na casa do fariseu, tomou lugar à mesa.
37 Ba꞉be habalo eta kuba kamena nemedenami, ba꞉bene Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimidawoeno genamalo baa꞉ da꞉nutiya꞉ ba꞉be kamenate ba꞉be komo uliti hido nibo ihi nakola kalila꞉mo tabuimi ba꞉bo adahiya꞉.
37 E eis que uma mulher da cidade, pecadora, sabendo que ele estava jantando na casa do fariseu, foi até lá com um frasco feito de alabastro cheio de perfume.
38 Ba꞉ba tetelo ebete Ya꞉sukunu gala hapuni pete ebeno nato mabamo putiti ebeno ihi baida꞉mo Ya꞉sukunu nato pukulalemete nato a꞉la꞉li ebeno hinibamo ba꞉bo meteteholemiya꞉, ba꞉bene ebete ebeno nato aboelateholemete ebete dadahiya꞉ ba꞉be hido nibo ihi ebeno natamo dito haminamiya꞉.
38 E, estando por detrás, aos pés de Jesus, chorando, molhava-os com as suas lágrimas e os enxugava com os próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e os ungia com o perfume.
39 Ba꞉bene Ya꞉suku da꞉goemiya꞉ ebeno genamamo pema꞉, ba꞉be Pa꞉lisi kapiyuimidawate kamenoeno ododi komo umiti ebeno tepo ipuwalo ba꞉ma ka꞉na emalagidoluya꞉, “Ba꞉moe dubu ebe Godokono ukui hawakalimidawama꞉ neda꞉tale, ebete ba꞉be kamenoeno komo biya꞉tawana꞉, ebe dologi ba꞉be kamena ba꞉ dubu bilibili kamenala!”
39 Ao ver isto, o fariseu que o havia convidado disse consigo mesmo: — Se este fosse profeta, bem saberia quem e que tipo de mulher é esta que está tocando nele, porque é uma pecadora.
40 Ba꞉bene Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimidawatamo na꞉goiya꞉, “Saimono, nagodolo tabo deha꞉poto bitana ama꞉ kiyamema꞉.” Ba꞉bene Saimonote na꞉goiya꞉, “Wadiyala, Iya꞉tulamedawa, na꞉gaa꞉.”
40 Jesus se dirigiu ao fariseu e lhe disse: Ele respondeu: — Diga, Mestre.
41 Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Eta ilina dogodogo dubu nemedenami, ba꞉bene dubu netewate ebegodone mani uwatete tete ga꞉ga꞉nomolo ebetamo gala kikamehuya꞉ha꞉, etate 500 mani, etate 50 mani.
41 Jesus continuou:
42 Ibi netewapa꞉te ba꞉ba ka꞉na huiyahaleheno ba emedena, eta hegelalo ba꞉be ko dubuti ibi ebetamo ka꞉lamiti, ibi malemalelatelelo ibino huiyahaleha꞉ komokomo dito egebolelamiya꞉. Ba꞉bema꞉ amia꞉no ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉, ibi netewapi ipuwalo ko kalakalago ebe pote kemalagidolonami?”
42 E, como eles não tinham com que pagar, o credor perdoou a dívida de ambos. Qual deles, portanto, o amará mais?
43 Saimonote tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Naeno ukui bitana, mani konomo duwatiya꞉ ba꞉be huiyaha꞉dawala.” Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Ama꞉ hibi tabo begaa꞉ta.”
43 Simão respondeu: — Penso que é aquele a quem mais perdoou. Jesus disse:
44 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti kamenatamo ohobigate Saimonoko ba꞉bo alatediya꞉, “Ama꞉ ba꞉moe kamena na꞉kumiuta? Na amia꞉no genamamo da꞉podolomo, ba꞉ba tetelo ama꞉ natamo nato ukulaleno beya kikanameha꞉. Ebete huiyatiya ebeno ihi baida꞉mo naeno nato ukulalenamete, nato a꞉la꞉li ebeno hinibamo a꞉meteteholename.
44 E, voltando-se para a mulher, Jesus disse a Simão:
45 Ba꞉gala ama꞉ na kaboenateneha꞉, huiyatiya nale genamamo da꞉podolomo ba꞉ba tetene tupuimiti ebete naeno nato aboelatehole kekelamitaha꞉.
45 Você não me recebeu com um beijo na face; ela, porém, desde que entrei, não deixou de me beijar os pés.
46 Ba꞉gala ama꞉ hido olibi kikipoeno iha꞉mo naeno wato kabutimiha꞉, ebete huiyatiya naeno natamo huiya konomo hido nibo ihi behamina.
46 Você não ungiu a minha cabeça com óleo, mas esta, com perfume, ungiu os meus pés.
47 Ba꞉bema꞉ na ama꞉tamo na꞉goemo, ebete natamo malemale konomamo da꞉hawakalimi, ba꞉be ododi komote eta komo ba꞉ma ka꞉na kahawakalimi, Godote ebeno koko kuba hiliyonomo egebolemete adodoholeme. Huiyatiya numa꞉, Godote eta lumagino hegehege kuba dadodoholememene, diyala, ba꞉be lumagiti malemale komo Godotamo da꞉ a꞉kahawakalima꞉mene.”
47 Por isso, afirmo a você que os muitos pecados dela foram perdoados, porque ela muito amou; mas aquele a quem pouco se perdoa, pouco ama.
48 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be kamenoeno tepo ipuwa ba iya꞉tawa ebetamo na꞉goiya꞉, “Godote amia꞉no kuba egebolemete adodoholema꞉ta.”
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Ba꞉bema꞉ eba꞉go ahiditi baa꞉ da꞉nahutiya꞉ iba꞉te ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, “Lumagino kuba egebolemema꞉ da꞉goe, moe kebe awagaha dubula꞉ka꞉?”
49 Os que estavam com ele à mesa começaram a dizer entre si: — Quem é este que até perdoa pecados?
50 Ba꞉bene Ya꞉suti kamenatamo gala na꞉kagoiya꞉, “Amia꞉no hibima꞉ midi komote amia꞉no ka꞉ka꞉ a꞉mula꞉ma꞉ta. Kalakalago na꞉toa.”
50 Mas Jesus disse à mulher:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.