Lucas 5

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Eta tetelo Ya꞉suti Genasalete Bobo dodolo ba la꞉na tawakalubi hiliyonomate ebetamo emokatihuia꞉go tolamitiya꞉ Godokono tabo ulihoma꞉.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Ba꞉bene ebete boge netewa bobo dodolo pola꞉nalo ulamiya꞉, daha uwateholepi dubate ba꞉bi boge ya꞉lo miya꞉palete iba꞉te ibino kamahu bukulalitiya꞉.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Ba꞉bema꞉ ibi ipuwalo Ya꞉suti eta dubuino boga꞉mo ololuya꞉, ba꞉be dubuino mahilo ba꞉ Saimonotela. Ba꞉bene Ya꞉suti ebe da꞉goemiya꞉ ebete ebeno boge dodone nanekela꞉mo kalima꞉tepama꞉, ebete ba꞉be komo ododiti Ya꞉suti boga꞉mo emedete Godokono tabo tawakalubi ba꞉bo iya꞉tulamiya꞉.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Ba꞉bene ebete Godokono tabo olamagi da꞉wibuya꞉ Saimonoko ba꞉bo goemiya꞉, “Boge nanekela꞉mo kulukulu teta꞉mo gala kalima꞉tepate, ama꞉ ba꞉gala amia꞉no mabulubi la꞉eno kamahu beyamo na꞉wahuba꞉la꞉ daha kuwateholema꞉.”
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Huiyatiya Saimonote ebetamo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ko Iya꞉tulamedawa, a du ga꞉ga꞉nomolo nipo wahubihonakama꞉, eta daha kalawenakaha꞉. Huiyatiya kubaha꞉, mabu ama꞉le na da꞉kiyanama꞉, ba꞉bema꞉ nale amia꞉no tabamo papamiwatalo na kamahu beyamo kowahubitotema꞉nemo.”
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Ba꞉bema꞉ ebete komo okopa꞉go ba꞉be komo dododiya꞉, dahadaha hiliyonomate tahate kamahu tatalila ta꞉teho,
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 ba꞉bene iba꞉te ibino komo mabulubi eta bogelo da꞉pola꞉nuya꞉ kokotamo na꞉midahalamiya꞉ iba꞉te ibi kopowalubilima꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te pelamete ba꞉bi boge netewa dahamo da꞉petabuilamiya꞉, bogete tatalila beyamo ululuhu.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Ba꞉bene Saimonote ba꞉be komo umiti koamo da꞉hanohanuya꞉, ebete Ya꞉sukunu nato mabamo pete pupamo pemedete ba꞉bo pegoiya꞉, “Kodawa, ama꞉ na miya꞉panete na꞉toa, mabu na kuba lumagila!”
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Huiyatiya Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Akatoletola꞉la꞉, ama꞉ dopamo daha uwateholedawama꞉ eda꞉nama꞉ta, huiyatiya ba꞉ma tetene tupuimiti ama꞉ tawakalubi uwatedawalata.” Ba꞉ba tetelo Saimonokoba꞉ daha uwatehole mani oko dowatinama꞉, ba꞉bi dubu Ya꞉imesiko ba꞉gala Yoneko, ibi netewapi ba꞉ Sebedikono gugudila. Ba꞉bene ibi ba꞉gala komo okopi ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te ba꞉bi daha hiliyonomo ulamete atumu na꞉kahanohanohutiya꞉.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 — ausente —
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Ba꞉be mabuma꞉ Saimonoko ba꞉gala ba꞉moi komo dubu netewapi iba꞉te ibino boge netewa putiholete ibino oko ilina hiliyonomo miya꞉palete Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Eta tetelo Ya꞉suti eta habalo lutiya꞉, ba꞉be habalo kubanomo kuitikuita꞉goeno dubuti nemedenami. Ba꞉bene ebete Ya꞉suku umiti ebetamo pete ebeno holoholo hakamo pihatete toetoe tabo na꞉pegoiya꞉, “Kodawa, amia꞉no ubi ditama꞉na, ama꞉le na kohiduinamema꞉na꞉ta.”
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Ya꞉suti ebeno kokoto hogaminate ebe ba ologi ebetamo na꞉goiya꞉, “Na ubila, ama꞉ na꞉hida!” ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo kuitikuiti temetemete ebegodone na꞉wibuya꞉.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ba kiyahame na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ naeno komoma꞉ tawakalubi akakiyalama꞉la꞉. Wadiyala ama꞉ huiyatiya ba꞉moe tetenomolo tote amia꞉no ape Godotamo hawa꞉goeno ikamehodawatamo na꞉nemutuimiya꞉, ba꞉bene hawa꞉goeno malemale ilina Godotamo akona꞉nikamiya꞉, Mosesete dolamagiya꞉ ba꞉ba ka꞉na. Ba꞉be komote tawakalubi kiya꞉tulamema꞉ne amia꞉no temetemete a꞉wibui.”
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Huiyatiya Ya꞉suti kebe hido komokomo kododilinakui ba꞉be tabote ba꞉be hopo konomamo tuya꞉, ba꞉bema꞉ tawakalubi hiliyonomate ebetamo na꞉pekapiyuimiya꞉ ebeno tabo kulihoma꞉ ba꞉gala ebete ibino temetema꞉gopi kohiduilamema꞉.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Ebete huiyatiya ibi miya꞉palete dito hopamo ha꞉kiya ba꞉bo tuya꞉, ba꞉be tataba hopolo Godokoba꞉ tabo konega꞉lama꞉.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Eta hegelalo Ya꞉suti tawakalubi ba iya꞉tulamita, komo Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi iba꞉te Ga꞉lili hopoeno hiya꞉hiya꞉ habane pelameholiya꞉, ba꞉bene komopa꞉te atumu Yudiya hopone ba꞉gala Yelusalema ko habane pelameholete ba꞉bo pepola꞉nuya꞉. Ba꞉ba tetelo Kodawa Godokono helote Ya꞉sugodolo nitanuya꞉ ebete temetema꞉gopi kohiduilamema꞉,
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 ba꞉bene komo dubate ape kodakoda temetema꞉goeno dubu talatalago agahiya꞉. Iba꞉te genama guamo a꞉pa꞉la꞉ha gabo bohowaditiya꞉ ibino mabulubi Ya꞉sukunu nato mabamo konadila꞉tema꞉,
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 huiyatiya tawakalubi hiliyonomola ba꞉bema꞉ iba꞉te eta gabo kumiya꞉ha꞉. Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te genama hunamo nalehawaminate, Ya꞉suti kebo ka꞉la꞉nuya꞉ iba꞉te ba꞉be genamoeno hunu a꞉himiti ba꞉be dubu talatalago ba꞉bana nadutiya꞉ Ya꞉sutamo.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Ya꞉suti ibino hibima꞉ midi komo umilamete dubutamo na꞉goiya꞉, “Mabulubi, Godote amia꞉no kuba egebolema꞉ta.”
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Huiyatiya Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi dubu iba꞉te ibino tepo ipuwalo ba꞉ma ka꞉na emalagidolutiya꞉, “Moe dubu awaga konomola, Godokono holoholo hapulu kuba tabo badama꞉ ka꞉goe? Kuba egeboledawa potela꞉ka꞉? Ba꞉ Godoko kapiyala!”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Iba꞉te ibino tepo ipuwalo da꞉ga꞉luya꞉ Ya꞉suti iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉eno tepo ipuwalo ba꞉moi komo demalagidolitama?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Ba꞉moe tabo kodakodala꞉ka꞉ nale goema꞉, ‘Godote amia꞉no kuba egebolemete adodolema꞉ta?’ O ba꞉moe eta tabo goema꞉ kodakodala꞉ka꞉, ‘Ama꞉ mahigate, na꞉toa?’
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ kiya꞉tulamema꞉nemata, na Tawakalubino Naniwigodohelo bitana ba꞉moe hopo konomolo tawakalubino kuba egebolelamete kadodoholelamema꞉.” Ba꞉bene ebete temetema꞉goeno dubutamo na꞉goiya꞉, “Nale ama꞉ begoememata, ama꞉ mahigate, amia꞉no tilo mokopa꞉midate genamamo na꞉toa!”
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Ba꞉ba tetenomolo ba꞉be dubuti ibino holoholo hapulu mahigate ebeno tilo lawete Godokono mahilo hunamo ba adipate ebeno genamamo dito tuya꞉,
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 ba꞉bema꞉ ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate konomamo hanohanohutiya꞉. Iba꞉te Godokono mahilo hunamo ba adipate toletolehago na꞉ga꞉luya꞉, “A ka꞉lo hegelalo hanohano komo hibinomolo ulamema꞉!”
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Ba꞉moe komo da꞉wibuya꞉ Ya꞉suti genama guni nuluhukuti eta dubu Libaiko ba꞉bo numiya꞉, ebe ba꞉ ta꞉kese uwatedawala, ebete ebeno oko habalo lutiya꞉. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ na na꞉ta꞉mahena꞉,”
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 ba꞉bene ebete mahigate ebeno oko ilina hiliyonomo miya꞉palete Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Ba꞉bene tete nanekele da꞉petuya꞉ Libaiti ebeno genamalo Ya꞉suku mabuma꞉ konomo poko bododiya꞉. Ba꞉ba tetelo komo ta꞉kese uwatepi dubu ba꞉gala komo hiliyonomo tawakalubi iba꞉te Ya꞉sukuba꞉ poko baa꞉ benahutiya꞉.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipiba꞉gala ibino tutumu iya꞉tulamepi iba꞉te Ya꞉suku ta꞉matapi na꞉kiyahalamiya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉le ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatepi ba꞉gala Godokono Tutumu Tabo uwateha꞉pi tawakaluba꞉go gao beya nihote iba꞉go baa꞉ da꞉nahanakoma?”
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Huiyatiya Ya꞉suti ba꞉be tabo uliti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Hidohido tawakaluba꞉te dogetatamo a꞉katolama꞉mena꞉, tawetawa꞉gopa꞉te kotolamema꞉na꞉.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Iyo, puya꞉te ha꞉kiya da꞉ga꞉lana, ‘A hidohido tawakalubila,’ na ba꞉bakobako tawakalubi uwatema꞉ kapiya꞉ha꞉. Na huiyatiya kubakuba tawakalubi kapiya uwatema꞉ piya꞉mo, iba꞉te ibino kuba ododili komokomone kohobila꞉ma꞉.”
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Ba꞉bene komo tawakaluba꞉te Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Yoneko ta꞉matapi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipino ta꞉matalepi iba꞉te hiya꞉hiya꞉ tetelo baa꞉ nahaheno Godotamo toetoe tabo ba꞉bo ga꞉lanaka, huiyatiya ama꞉ ta꞉matapa꞉te ba꞉ma ka꞉na a꞉kapola꞉nala꞉. Iba꞉te hiliyonomo tetelo helo gao beya nihote baa꞉ ba꞉bo nahanaka.”
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Dubuti kamena da꞉lawemene, ba꞉ba tetelo ebeno mabuluba꞉te poko habalo baa꞉heno dito ba꞉ka꞉pola꞉namena꞉? Ao, wadiyaha꞉! Iba꞉te eba꞉go poko baa꞉ kapimilo konahama꞉na꞉.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Huiyatiya kamena uli lawe dubuti ebeno kamena eta habamo magata tete ba꞉ na꞉pe, hibila, ba꞉be hegelalo ebeno mabuluba꞉te ibino tepo temeteme komoma꞉ baa꞉ nahaheno kopola꞉nama꞉na꞉. Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, ka꞉lo ba꞉ la꞉eno kalakalago baa꞉ naha tetela mabu nale la꞉go bemedenamo.”
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo ba꞉moe iya꞉tulame uwi bikiyauya꞉, “Lumagiti uli kaliko itamidate pakala kalikoeno bolagala꞉mo a꞉kakohomehamene. Ebete ba꞉ma ka꞉na dododimini uli kalikote pakala kalikago a꞉kamodobamene, gala kakabolagalema꞉ne.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Atu gabodo lumagiti pakala gautu-goe tama kalila꞉mo uli gao beya a꞉kahaminamene, mabu uli gao beyate pakala gautu-goe tama kalili ka꞉na꞉ta꞉pumima꞉ne, ba꞉bene gao beyate hakamo ka꞉ka꞉la꞉te gao beya ba꞉gala kalili ibi netewate kapiya tetelo kokubakubahama꞉na꞉.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Ba꞉moe mabuma꞉ wadiyala iya꞉tawadawate uli gao beya uliuli tama kalili kapiyamo na꞉haminahanakamene.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Ba꞉gala ba꞉moe ba꞉ eta komola. Lumagiti pakala gao beya da꞉ninako ebete galane tetelo uli gao beya nima꞉ ubiha꞉ma꞉ keda꞉ma꞉ne mabu ebete ba꞉goenakomene, ‘Pakala gao beya golanomola,’ huiyatiya ba꞉bako lumagi iya꞉tawaha꞉ uli gao beyoeno hido gola komo.”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.