Lucas 24

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ba꞉bene kamenakamenate Palaide gapogapolo da꞉hiduilameniya꞉, iba꞉te ba꞉bi hidohido nibo ilina Sande hegela duiduiyanomolo bobo habamo dito watuya꞉.
1 Sunday maraumanika baibin raiy hibogaigiwas hi’inu’in hibow hin rah yan hitit.
2 Iba꞉te ba꞉bamo nikuliti, bobo da꞉takuminiya꞉ ba꞉be ko nakola tama꞉mo ya꞉lo emokamida ba itana ba꞉bo numiya꞉,
2 Naatu hin rah yan hitit ana veya kabay gagamin Jesu ana hub awan hiya’afut inu’in hifururuw tit hub awan asir inu’in hi’itin.
3 ba꞉bene iba꞉te nakola bobo ipuwamo nogomote huiyatiya Kodawa Ya꞉sukunu ape kanumiya꞉ha꞉.
3 Basit wanawanan hirun hin, baise Regah Jesu biyan men hitita’urimih.
4 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be komoma꞉ ukui bilibilima꞉ ba eda꞉huta, dubu netewa ibino kaliko a꞉la꞉minahalenomola, iba꞉te puluhukuti ibi tamelo pela꞉mota꞉nuya꞉.
4 Nati’imaim hai kasiy ra’at hibat hibinubunibun naniyan meyemeye orot rou’ab hai bonamanamarin auman sisibihimaim himatar hibat.
5 Ba꞉bene kamenakamenate konomamo toletoleholo ibino holoholo hakamo ba miya꞉te dubu netewapa꞉te iba꞉tamo na꞉ga꞉luya꞉, “Keka꞉ mabu la꞉le ka꞉ka꞉ lumagi ha꞉laha tawakalubino bobo habalo da꞉pohowaditama?
5 Baibin hai bir ra’at nahimaim yumatah au babe me yan hire, baise orot rou’ab hi’uwih hio, “Kwa aisim orot yawasin isan sabuw murubin hai efanamaim kwanunuwih?
6 Ebe malo puliyala, ebe a꞉mahigaka! Ebete Ga꞉lili hopolo la꞉ da꞉kiyalami, la꞉ ba꞉be tabo nemalagidolala꞉.
6 Iti’imaim boro men kwana’itin, i morobone misir maiye! Galilee imaim bairi kwama’am ana veya tur abisa eo i kwanotanot.
7 Iyo, ebete ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, ‘Godote Tawakalubino Naniwi kubapino kokotamo ihatete, iba꞉te ebe keha pihigamo pihomotete ikoko kalukulimima꞉na꞉, huiyatiya ebete netewa-kapiya hegelalo hoene gala kakamahigama꞉ne.’”
7 ‘Orot Natun i boro hinab sabuw kakafih umahimaim hinayai, hina’onaf, naatu veya tounu ufunamaim morobone nayawas maiye.’”
8 Ba꞉ba tetelo ba꞉bi kamenakamenate Ya꞉suti iba꞉tamo dopamo kebe tabo kolamagiya꞉ ba꞉be tabo ba꞉bo emalagidoluya꞉,
8 Imaibo baibin ana tur eo nuhih taseb hinot.
9 ba꞉bene iba꞉te bobo habane habamo katolamete iba꞉te bobo habalo da꞉nulamiya꞉ ba꞉bi komokomo Ya꞉sukunu 11 ta꞉matapi ba꞉gala ebeno komo mabulubi hiliyonomo ba꞉bo nikiyahalamiya꞉.
9 Naatu rahane himatabir maiye hina bar hitit. Sawar abisa’awat hi’i’itah ana bai’ufununayah nah 11 naatu bai’ufununayah afa nati baremaim hima’am auman hai tur hi’owen.
10 Ba꞉ba tetelo Magadalanapi Ma꞉liko, Yowanako, Ya꞉imesikono menoko Ma꞉liko, ba꞉gala komo kamenakamena, ba꞉moi ba꞉tamo kebe komate bobo habalo kikulihuya꞉, iba꞉te ba꞉bi komokomo Ya꞉sukunu oelamepi dubatamo ba꞉bo nikiyahuya꞉,
10 Baibin iyabowat sawar hi’itah hina Jesu ana tur abarayah hai tur hio’owen wabih i Mary Magdalin, Joanna naatu Mary, James hinah naatu baibin afa auman.
11 huiyatiya iba꞉te ibino tabo dulihuya꞉, ba꞉be tabo daedae ukui komoma꞉ ga꞉late hibima꞉ kamidiya꞉ha꞉.
11 Baise Jesu ana tur abarayah baibin hio men hitumatum, anayabin hai tur hinonowar naniyan i tamim tao kwanekwan na’atube.
12 Ba꞉ba tetelo Pitate huiyatiya mahigate bobo habamo dito puliguya꞉. Ebete nakola bobamo da꞉nuluhukuya꞉, na꞉pa꞉gaheno papamiwatane Ya꞉sukunu ape da꞉wa꞉tiniya꞉ ba꞉bi kaliko tamelo ba pola꞉na ba꞉bo nulamiya꞉, huiyatiya eta komo kanumiya꞉ha꞉. Ba꞉be mabuma꞉ ebete ba꞉be komo ebeno ukuilo konomamo emalagidolago gala na꞉kapiya꞉.
12 Baise Peter misir nunuw in rah yan tit, hub wanawanan kwaf nuwariy faifuwawat hi’inu’in itah, basit abisa mamatar isan erebainotanot auman matabir in.
13 Ba꞉be atu hegelalo Ya꞉suku ta꞉matapi netewapa꞉te Yelusalema ko habane Emeyasi habamo tutiya꞉, ba꞉be gaboeno ga꞉ga꞉ ba꞉ 10 kilomita keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala,
13 Nati veya ta’imon Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab Jerusalemane hin bar merar ta wabin Emmaus imaim hitit. Jerusalem in Emmaus titit ana fofonin i 11 kilometres na’atube.
14 ba꞉bene gabo tetelo iba꞉te Ya꞉sutamo dikulihuya꞉ ba꞉bi hiliyonomo komokomoma꞉ olamagima꞉go tutiya꞉.
14 Baise iti orot rou’ab efamaim sawar abisa’awat himamatar isah hairi hio hidudur hinan ana veya,
15 Iba꞉te tabo ga꞉lago ba tuta, Ya꞉suti ibino gala hapuni pete iba꞉go da꞉tutiya꞉,
15 Jesu ufuhine natit botanih bairi hita’imon hiremor hin.
16 ba꞉ba tetelo iba꞉te ibino baida꞉mo Ya꞉suku umiya꞉, huiyatiya Godote ibino ukui ba atulatelelame iba꞉te kemalagidolutiya꞉ha꞉ ba꞉moe ba꞉ Ya꞉sutila.
16 Naatu bairi hinan i hi’itin baise men kafa’imo hi’inan.
17 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi netewapi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ gabo tetelo ba tuta bada tabo ka꞉ga꞉lutama?” Ba꞉bema꞉ ibino dopote menemenema꞉ eda꞉halamete ba꞉ dito la꞉mota꞉nuya꞉.
17 Jesu ibatiyih, “Kwa abisa isan tura airi kwaidudur auman kwanan?” Naatu orot rou’ab hinutanub yah rererey yen hibat.
18 Ibi ipuwalo etoeno mahilo Kolopasitila, ebete Ya꞉suku kapela hopo dubumu midilo na꞉goiya꞉, “Aeno Yelusalema habalo demedehona, ba꞉bi kapela tawakalubi ipuwalo ama꞉ kapiyate iya꞉tawaha꞉ma꞉ kediuta ba꞉moi hegelalo atamo bada komate dikulihui?”
18 Orot ta wabin Cleopas ibatiy eo, “Jerusalem wanawanan o akisimo nanawan orot, imih sawar abisa fai fur wanawanan mamatar o men iso’obamih?”
19 Ya꞉suti huiyatiya na꞉goiya꞉, “Bada komokomola꞉ka꞉?” Ba꞉bene iba꞉te na꞉huiyuya꞉, “Nasaletenapi Ya꞉sutamo dikulihui ba꞉bi komo. Ebete Godokono holoholo hapulu ebeno ukui hawakalimidawama꞉ ba eda꞉na tabo olamagi ipuwalo ba꞉gala ododili ipuwalo helonomoma꞉ eda꞉nami. Ba꞉moe komo tawakalubi hiliyonomate hibinomolo umiya꞉,
19 Jesu ibatiyih, “Sawar abistan?”
20 huiyatiya Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala aeno komo koko dubu, iba꞉te ebe gabomanino kokotamo dito ihatiya꞉, iba꞉te ebeno komo ba anagilameleme hoea꞉mo koemema꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe keha pihigamo pihomotete ikoko ba꞉bo alukulimiya꞉.
20 Baise aki ai firis ukwarih naatu bonawiyenayah orot ukwarih hibai Roman gawan hitin, morobomih eo ibasit naatu hibai hin hi’onaf morob.
21 Dopamo a ba꞉ma ka꞉na emalagidolonamima꞉, ebe ba꞉ Isalaela tawakalubino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamedawala, huiyatiya ebete da꞉hoi ba꞉be hegelane tupuimiti ba꞉mamo puluhuku ka꞉lo ba꞉ netewa-kapiya hegelama꞉ edita.
21 Aki anotanot iti orot boro Israel sabuw baiyawasih arouw nuhifot ama’am, baise iti orot hirab momorob i veya boun tounu sawar.
22 Ba꞉bene aeno kapiyuimi ipuwalo komo kamenakamenatamo ka꞉lo duiduiyanomolo duluhukaka, ba꞉be komote a na꞉hanohanuia꞉ma꞉ka.
22 Naatu baibin afa aki ai kou’ayomaim boun maraumanika hin rah yan hititit biyan hiboyouw
23 Iba꞉te bobo habamo da꞉tolama꞉ka Ya꞉sukunu ape kanuma꞉kaha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te atamo gala kapelamete na꞉pega꞉laka, ‘A Godokono nopopi a꞉nulamema꞉. Iba꞉te na꞉ga꞉la Ya꞉suku hoene a꞉mahigaka!’
23 naatu himatabir hina hio, ‘Aki tounamatar ai’itih, naatu tounamatar ai tur hi’owen Jesu i morobone misir maiye.’ Iti na’at hio aki aoror sa’iri ai kasiy ra’at.
24 Ba꞉bene aeno kapiyuimi ipuwalo komopa꞉te bobo habamo da꞉tolama꞉ka, ale kamenakamenagodone dulia꞉kama꞉ ba꞉bi komo iba꞉te ba꞉ ba꞉ba ka꞉na nulama꞉ka, huiyatiya Ya꞉suku kanuma꞉kaha꞉.”
24 Basit ai kou’ayomaim sabuw afa hin rah yan hit abisa baibin hio hinowar na’atube hi’itah, baise Jesu men hi’itinimih.”
25 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi netewapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno iya꞉tawa lawe komo hibiha꞉, daedae gugudi keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, mabu Godokono ukui hawakalimipa꞉te dopamo da꞉ga꞉lanakui, la꞉ ibino hiya꞉hiya꞉ tabo hibima꞉ kamidilinaha꞉!
25 Imaibo Jesu iuwih eo, “Kwa i kwabikoko’aw, aisim dinab oro’orot abisa hio hikikirum men fudir rerekab kwabitumatumamih!
26 Ba꞉moe konomo komo la꞉ iya꞉tawahala꞉ka꞉? Godokono ubi komodo ebeno Oemedawa Kelisote dopamo koko temeteme uwatete, ba꞉bene ebete ebeno A꞉la꞉minanomo Habamo kona꞉pa꞉gama꞉ne.”
26 Keriso iti sawar etei isah ni’akir biyan nababan saise ana aiwob maramaim narun nabi’aiwob isan men kwaso’ob?”
27 Ba꞉bene Godokono Bukalo da꞉pola꞉na Kelisokono hibi komo hawakalimima꞉, Ya꞉suti ba꞉bi hiliyonomo komokomo ba꞉bo iya꞉tulamiya꞉, Mosesete Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti Godokono ukui hawakalimipa꞉te da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bamo nuluhuku.
27 Imaibo Jesu taiyuwin isan aneika Moses ana Buk kikirum imaim busuruf idudur rena God ana dinab oro’orot hai Buk hikikirum imaim tit.
28 Ba꞉bene da꞉gapogapohoniya꞉ iba꞉te ibino habamo ikulima꞉ ba tolamena, Ya꞉suti eta habamo kotonama꞉ da꞉goeniya꞉,
28 Naatu bar merar hinuh hinanamaim hititit auman, Jesu bar merar ta namihibe iwa’an hi’itin.
29 huiyatiya iba꞉te ebe duhiminate na꞉ga꞉lameniya꞉, “Wadiyala ama꞉ ago na꞉pa꞉, mabu hegela ba꞉ na꞉nihitigana ba꞉gala tiyolo kuduma꞉ne.” Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibino genamamo tonate dito nodoloniya꞉.
29 Baise hi’otan hio, “Veya sawar naatu mar efof imih tarun bairit ta’in.” Iti na’at hio itin, basit bairi inumih hirun.
30 Iba꞉te kapimilo baa꞉ ba nahana Ya꞉suti baa꞉ lawenate kalakala tabo Godotamo goenate, ba꞉bene baa꞉ wakalaminate ibi netewapa꞉tamo dito ikalameniya꞉.
30 Bay aa isan Jesu bairi himare, eof rafiy bai God ana merar yi sawar imasib itih.
31 Ba꞉bema꞉ Godote ibino baidi pahaa꞉midalelamenate iba꞉te Ya꞉sukunu komo ba꞉bo iya꞉tawaniya꞉, huiyatiya ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti ibino holoholo hapuni ba꞉ dito alatidiniya꞉.
31 Imaibo hairi matah to iwa’an hi’inan, baise marta’imon na’am sa’iwa’an.
32 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉laniya꞉, “Hibila, gabo tetelo ebete ago tabo ba olamaginape Godokono Bukoeno komokomo atamo da꞉hawakalilama꞉ka, ba꞉ba tetelo aeno tepo ipuwalo Godokono koete wamotitaka!”
32 Hairi himisir hio, “Efamaim tanan Buk Atamaninamaim bidudur dogorot ahayabe yiy naniyan itatam?”
33 Ba꞉ba tetenomolo ibi netewapa꞉te Yelusalema ko habamo gala na꞉kawilaniya꞉, ba꞉bolo Ya꞉sukunu 11 ta꞉matapi ba꞉gala puya꞉te iba꞉go da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te ibi hiliyonomo ba꞉bo nulameniya꞉.
33 Basit himisir himatabir maiye hin Jerusalem hitit, nati’imaim bai’ufununayah nah 11 naatu afa auman hiru’ay hima’am hi’itih,
34 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ibi netewapa꞉tamo na꞉ga꞉laniya꞉, “Hibila, Kodawa Ya꞉suti hoene a꞉mahigaka! Ebete Saimonotamo hibilo uluhukaka!”
34 hai tur hi’owen hio, “Tur anababatun Regah i morobone misir maiye Simon isan irerereb.
35 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te gabo tetelo bada komo dumiya꞉ ba꞉gala Ya꞉suti iba꞉tamo baa꞉ ba wakalamina iba꞉te ebeno komo diya꞉tawaniya꞉, ba꞉bi komokomo iba꞉te komo ta꞉matapi ba꞉bo kiyahalameniya꞉.
35 Orot rou’ab efamaim abisa mamatar naatu mi’itube rafiy imasib bitih ana veya’amaim matah to iwa’an hi’i’inan etei hidudur turahinah hinowar.
36 Iba꞉te ba꞉be tabo ba꞉ma ka꞉na ba ga꞉lana Ya꞉suti iba꞉tamo puluhukunate ibino tetenomolo putinate ibi na꞉goelameniya꞉, “Godokono kalakalate la꞉godolo nitanana.”
36 Orot rou’ab iti na’atube hima hio hinonowar auman naniyan meyemeye Regah nah yan foun matar bat iuwih eo, “Tufuw isa nama.”
37 Ba꞉bema꞉ iba꞉te la꞉wa꞉hanate konomamo toletolehoniya꞉ mabu iba꞉te nemalagidoloniya꞉ Ya꞉suku ba꞉ gubalila.
37 Etei hi’oror, hai bir ra’at, hinotanot i yoyom mowan itinin hirouw.
38 Ebete huiyatiya iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Keka꞉ mabu la꞉le toletoleholo ukui bilibilima꞉ deda꞉hanama? Hibima꞉ midiha꞉ komote la꞉eno tepo ipuwane badama꞉ kuluhuku?
38 Baise Jesu iuwih eo, “Aisim kwabirubir naatu aisim a not boro’ika tekakasiy?
39 Wadiyala la꞉ naeno kokoto ba꞉gala nato nulama꞉la꞉. Na ba꞉ Ya꞉sutila. La꞉ na na꞉pologihona꞉la꞉, na gubaliha꞉, na lumagila. La꞉le na nunamenamata, na katena꞉goenola ba꞉gala gohagoenola.”
39 Au umau kwa’itah, naatu biyau kwabutubun finimu au rakit naniyan kwatatam, saise kwanaso’ob iti i anababatun ayu, anayabin yoyom i aurih finimih en.”
40 Ebete ba꞉be tabo goenate ebeno kokoto ba꞉gala nato iba꞉tamo ba꞉bo mutuilameniya꞉,
40 Iti ra’at eo sawar basit an uman i’obaiyih hi’itan.
41 ba꞉bene iba꞉te konomamo kalakalahaniya꞉, huiyatiya ukui bilibilima꞉ ba eda꞉hana ibino hibima꞉ midiha꞉ komote kawiboholameniya꞉ha꞉. Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “La꞉godolo eta ilina ba꞉kitana nale konama꞉?”
41 Baise men kafa’imo hitumatumamih, hai kawasa ra’at hikasiy auman, basit Jesu ibatiyih, “Kwa bay urey ta kwayai inu’in?”
42 ba꞉bene iba꞉te daha okalimi ebetamo ikamenate,
42 Siy baibitab finimin reban hibai hitin
43 ebete lawenate ibino holoholo hapulu ba꞉ dito naniya꞉.
43 naatu nahimaim bat eaan hi’itin.
44 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Nale la꞉go ba emedena la꞉tamo dolamaginakuimo, ba꞉moe ba꞉be komola. Na dopamo ba꞉ma ka꞉na a꞉goimo, Godokono Bukate naeno komoma꞉ da꞉goena ba꞉bi hiliyonomo komate kikulihoma꞉na꞉, iyo, Mosesete Tutumu Tabo Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉gala Da꞉ibiditi Sam Ohale Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉gala komo Godokono ukui hawakalimipa꞉te da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi hiliyonomo tabo komate hibinomoma꞉ keda꞉hama꞉na꞉.”
44 Imaibo hai tur eowen eo, “Ayu i sawar iti isah bairit tama’ama ana veya a tur aowen. Sawar abisa ayu isau mataramih Moses ana Bukamaim, dinab hai Bukamaim na’atube Psalms imaim hio hikikirum hina hiturobe.”
45 Ba꞉bene iba꞉te Godokono Bukoeno hiliyonomo komo hidonomamo kemalagidolenama꞉ ebete ibino ukui ba tuputupuilamelelamena
45 Imaibo hai not botawiy Buk Atamaninamaim abisa isan hio hikikirum naniyan hibai.
46 ibi na꞉kiyalameniya꞉, “Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, ebeno Oemedawa Kelisote koko temeteme uwatete ba꞉bo kohoema꞉ne, huiyatiya netewa-kapiya hegelalo hoene gala kakamahigama꞉ne.
46 Naatu iuwih eo, “Abisa hio hikikirum anayabin i iti, Keriso i ni’akir biyan nababan namorob, naatu veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.
47 Ba꞉gala ba꞉moe Hido Tabote Yelusalema habane tupuimiti ba꞉moe hopo konomamo ba꞉ma ka꞉na kotoma꞉ne, Godokono tabo olamagimipa꞉te naeno mahilamo tawakalubi konikiyahalamema꞉na꞉, iba꞉te ibino kubane dohobila꞉hamena꞉ Godote ibino kuba ba꞉bo kadodoholelamema꞉ne.
47 Saise i wabinamaim ya baikitabir naatu notawiyen ana tur Jerusalemamaim an hinayai hinabinan hinatit hinan tafaram tutufin etei hinanowar.
48 Ba꞉ hibila, la꞉le ba꞉moi komokomo hidonomamo ulameholimata, ba꞉bema꞉ la꞉ naeno tabo olamagimipima꞉ keda꞉hama꞉nemata.
48 Imih kwa abisa matamaim kwa’i’itin i kwanakubuna sabuw etei hai tur kwana’owen hinanowar.
49 Ba꞉gala eta komo. Naeno Nabiwiti hibinomolo da꞉goiya꞉ la꞉ ba꞉be komo kumima꞉nemata, nale ebeno helo la꞉tamo kopoemema꞉nemo, ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ Yelusalema ko habalo ba꞉be komo na꞉latimiya꞉la꞉, ba꞉bolo Godokono Helote Hunu Habane la꞉tamo kopihitigama꞉ne.”
49 Jerusalemamaim kwanama ayu Tamai abisa baitimih eo’omatani marane aniyafar nare a fair kwanab.”
50 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi Yelusalema ko habane magatalete iba꞉te Betani haba tama꞉mo da꞉nikuliya꞉, ebete ebeno kokoto wadiya꞉paa꞉latelelo Godoko ba꞉bo kiyamiya꞉ ebete ibi hidonomamo kowalubilinama꞉.
50 Imaibo nawiyih bairi Jerusalem hihamiy hitit hin Bethany hitit, nati’imaim uman bora’ah isah yoyoban igegewasinih.
51 Ebete ba꞉be tabo ba goita, Godote ebe pelawete Hunu Habamo ba꞉bo adipatiya꞉.
51 Bigegewasinih auman ihamiyih earura’ah yen in mar wanawanan run.
52 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉bolo Ya꞉suku adikumiti, Yelusalema ko habamo ko kalakalago na꞉katolamiya꞉,
52 Hibora’ara’ah yasisir yah awan karatan auman himatabir maiye hin Jerusalem hitit.
53 ba꞉bene iba꞉te ba꞉be habalo ba emedena komo hiliyonomo hegelalo Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo da꞉nalehawaminanakui, iba꞉te Godokono mahilo hunamo ba꞉bo adipatenakuya꞉.
53 Nati’imaim mar etei hin Tafaror Baremaim God ana merar hiyiy naatu hibobora’ara’ah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.