Lucas 23

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Ba꞉bene ibi hiliyonomate mahila꞉halete Ya꞉suku lawete Paeletetamo ba꞉ dito magatuya꞉.
1 E, levantando-se toda a multidão deles, o levaram a Pilatos.
2 Iba꞉te ebeno komo ba anagilameleme Paeletetamo na꞉ga꞉luya꞉, “A ba꞉moe dubu umima꞉ ebete aeno tawakalubi ba iya꞉tulamita da꞉kubahilamiti, ebete ibi ba꞉ma ka꞉na duhilami iba꞉te Konomo Gawadubu Sisatamo ta꞉kese mani ikamehoma꞉, ba꞉gala ebete iba꞉tamo na꞉goenako ebe ba꞉ Kelisotela, Ko Gawadubula.”
2 E começaram a acusá-lo, dizendo: Havemos achado este pervertendo a nação, proibindo dar o tributo a César, e dizendo que ele mesmo é Cristo, o rei.
3 Ba꞉bema꞉ Paeletete ebe nalatediya꞉, “Ama꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula꞉ka꞉?” Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Ama꞉le ba꞉ a꞉gaa꞉ta.”
3 E Pilatos perguntou-lhe, dizendo: Tu és o Rei dos Judeus? E ele, respondendo, disse-lhe: Tu o dizes.
4 Ba꞉bene Paeletete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala tabo ulihoma꞉ da꞉pelamiya꞉ ba꞉bi tawakalubi hiliyonomatamo na꞉goiya꞉, “Na ba꞉moe dubuino eta kuba kumitaha꞉.”
4 E disse Pilatos aos principais dos sacerdotes, e à multidão: Não acho culpa alguma neste homem.
5 Huiyatiya iba꞉te helonomamo gala na꞉kaga꞉luya꞉, “Ebete dopamo Ga꞉lili hopone tupuimiti ba꞉mamo puluhuku tawakalubi kubamo iya꞉tulamenakui, ba꞉ma ka꞉na Yudiya hopo konomolo ebete ibi na꞉kiyalamenako iba꞉te gabomana꞉tamo alaholoho komo kododima꞉.”
5 Mas eles insistiam cada vez mais, dizendo: Alvoroça o povo ensinando por toda a Judéia, começando desde a Galiléia até aqui.
6 Paeletete ibino tabo uliti ebe ha꞉kiya ebetamo na꞉goiya꞉, “Ehe, ba꞉moe dubu ba꞉ Ga꞉lili hoponapila!”
6 Então Pilatos, ouvindo falar da Galiléia perguntou se aquele homem era galileu.
7 Ba꞉ba tetelo Paeletete iya꞉tawuya꞉ Heloditi Yelusalema ko habalo emeda꞉tepama꞉ da꞉piya꞉, ba꞉bema꞉ ebete Ya꞉suku ebetamo ba꞉ dito noemiya꞉ mabu Helodiko Ga꞉lili hopoeno Ko Gawadubula ba꞉gala Ya꞉suku ba꞉be hopone piya꞉.
7 E, sabendo que era da jurisdição de Herodes, remeteu-o a Herodes, que também naqueles dias estava em Jerusalém.
8 Ba꞉bene Heloditi Ya꞉suku umiti konomamo kalakaluya꞉, mabu ebete Ya꞉sukunu ododili komokomo ulihote tete ga꞉ga꞉nomolo ebe umima꞉ ubi ba ihatena ba꞉ma ka꞉na emalagidolonami, “Diyala, Ya꞉suti naeno holoholo hapulu eta hanohano komo da꞉ ododimini.”
8 E Herodes, quando viu a Jesus, alegrou-se muito; porque havia muito que desejava vê-lo, por ter ouvido dele muitas coisas; e esperava que lhe veria fazer algum sinal.
9 Ba꞉be mabuma꞉ Heloditi Ya꞉suku hiliyonomo komokomoma꞉ nalateda꞉huya꞉, huiyatiya Ya꞉suti ebetamo eta tabo kapiya kagoiya꞉ha꞉.
9 E interrogava-o com muitas palavras, mas ele nada lhe respondia.
10 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te mahila꞉halete Ya꞉sukunu komo ba anagilameleme ebe kuba lumagima꞉ ga꞉lalo helonomamo ga꞉luya꞉,
10 E estavam os principais dos sacerdotes, e os escribas, acusando-o com grande veemência.
11 ba꞉gala ba꞉be atu tetelo Heloditi ebeno alaholohopa꞉go Ya꞉suku iduduputimilo niya꞉da꞉titiya꞉. Ba꞉be iya꞉da꞉ ipuwalo iba꞉te koko gawadubate da꞉pupulinaka ba꞉bako kaliko ebetamo pulimiti, ba꞉bene Heloditi ebe Paeletetamo gala ba꞉ba ka꞉na kanoemiya꞉.
11 E Herodes, com os seus soldados, desprezou-o e, escarnecendo dele, vestiu-o de uma roupa resplandecente e tornou a enviá-lo a Pilatos.
12 Ba꞉gala ba꞉moe ba꞉ eta komola. Helodiko ba꞉gala Paeleteko ibi netewapa꞉te dopamo etate etatamo maubanakui ba꞉ba ka꞉na ewagelenama꞉, huiyatiya ba꞉moe hegelane tupuimiti iba꞉te mabulubima꞉ hibinomolo ediya꞉.
12 E no mesmo dia, Pilatos e Herodes entre si se fizeram amigos; pois dantes andavam em inimizade um com o outro.
13 Ba꞉bene Paeletete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Yunapino komo koko dubu, ba꞉gala puya꞉te ibino tabo ulihoma꞉ da꞉pelamiya꞉, ibi hiliyonomo ebetamo ka꞉lamiti,
13 E, convocando Pilatos os principais dos sacerdotes, e os magistrados, e o povo,
14 iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉moe dubu natamo tawakalubi kubahilamedawamo magahemata, huiyatiya nale la꞉eno holoholo hapulu ebeno komokomo danagilamelememo ebegodolo eta kuba kumiha꞉.
14 Disse-lhes: Haveis-me apresentado este homem como pervertedor do povo; e eis que, examinando-o na vossa presença, nenhuma culpa, das de que o acusais, acho neste homem.
15 Ba꞉gala Heloditi atumu ebegodolo eta kuba kumimiha꞉, ebete ebe atamo ba꞉bema꞉ kapoeme. Hibila, ebete eta ko kuba kododiha꞉ ebete ebema꞉ hoela.
15 Nem mesmo Herodes, porque a ele vos remeti, e eis que não tem feito coisa alguma digna de morte.
16 Ba꞉bema꞉ wadiyala nale ebe giya꞉pa꞉pa꞉mo a꞉na꞉miga꞉titi dito koemema꞉nemo.”
16 Castigá-lo-ei, pois, e soltá-lo-ei.
17 Paeletete ba꞉moe tabo begoiya꞉ mabu ebeno ododi komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala, hiliyonomo gogo ipuwalo Yunapino Adaguila꞉ Poko tetelo iba꞉te du genamalo kapiya lumagi mahilamo da꞉ka꞉minakui, Paeletete ba꞉be lumagi ebeno kuba huiyane ba꞉ dito oemenakui.
17 E era-lhe necessário soltar-lhes um pela festa.
18 Huiyatiya tawakalubi hiliyonomate Paeletetamo ga꞉ga꞉lo na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, Ya꞉suku nanakapuma꞉! A ubila ama꞉ Balabasiko dito noema꞉!”
18 Mas toda a multidão clamou a uma, dizendo: Fora daqui com este, e solta-nos Barrabás.
19 Balabasikono komo ba꞉ma ka꞉nala. Dopamo ebete Loma gabomana꞉tamo alaholo komo ba ododi komo tawakalubi Yelusalemalo ba꞉bo anakapulamiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe du genamamo dito a꞉da꞉nuya꞉.
19 O qual fora lançado na prisão por causa de uma sedição feita na cidade, e de um homicídio.
20 Ba꞉ba tetelo Paeleteko ubila Ya꞉suku dito koemema꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebeno tabo madodo adipatelo tawakalubi hiliyonomo gala na꞉kakiyalamiya꞉,
20 Falou, pois, outra vez Pilatos, querendo soltar a Jesus.
21 huiyatiya ibi hiliyonomate ibulunomo na꞉ga꞉luya꞉, “Keha pihigamo pihomotete, ikoko nalukulima꞉!”
21 Mas eles clamavam em contrário, dizendo: Crucifica-o, crucifica-o.
22 Ba꞉bene netewa-kapiya teta꞉mo Paeletete gala na꞉kagoiya꞉, “Mabu keka꞉? Ebete bada kuba kododi? Na ebegodolo eta kuba kumitaha꞉, nale ebe hoea꞉mo ebema꞉ oemela! Wadiyala nale ebe giya꞉pa꞉pa꞉mo a꞉na꞉miga꞉titi dito koemema꞉nemo.”
22 Então ele, pela terceira vez, lhes disse: Mas que mal fez este? Não acho nele culpa alguma de morte. Castigá-lo-ei pois, e soltá-lo-ei.
23 Huiyatiya iba꞉te ekelalameheno konomamo na꞉ga꞉gitiya꞉ Ya꞉suku keha pihigamo kopihomotema꞉, ba꞉bene ibino ga꞉ga꞉ komote konomoma꞉ dediya꞉ Paeletete iba꞉tamo dito papamiwatuya꞉,
23 Mas eles instavam com grandes gritos, pedindo que fosse crucificado. E os seus gritos, e os dos principais dos sacerdotes, prevaleciam.
24 iyo, iba꞉te ebe keba ka꞉na ka꞉kiyahamiya꞉, Paeletete ba꞉ba ka꞉na ododiti Ya꞉suku hoea꞉mo oeme tabo ba꞉bo goiya꞉.
24 Então Pilatos julgou que devia fazer o que eles pediam.
25 Ba꞉bene iba꞉te du genamalo lumagi mahilamo da꞉ka꞉miya꞉, ba꞉be dubu ba꞉ tawakalubi anakapulamedawa ba꞉gala gabomana꞉tamo alaholodawala, Paeletete ebe ebeno kuba huiyane dito oemiya꞉, huiyatiya ebete Ya꞉suku tawakaluba꞉tamo dito ikalamiya꞉ iba꞉te ibino ubi komo kododima꞉.
25 E soltou-lhes o que fora lançado na prisão por uma sedição e homicídio, que era o que pediam; mas entregou Jesus à vontade deles.
26 Alaholohopa꞉te Ya꞉suku hoe habamo ba magata, Saimonoko Sailiniya habanapi dubula, ebete gobogobone ko habamo ba꞉be gabodo pitiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe heloamo lawete na꞉ga꞉lamiya꞉, Ya꞉suku dopamo ba tuta Saimonote ebeno keha pihiga kagatamema꞉.
26 E quando o iam levando, tomaram um certo Simão, cireneu, que vinha do campo, e puseram-lhe a cruz às costas, para que a levasse após Jesus.
27 Ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebe ba ta꞉matuta, ibi ipuwalo komo kamenakamenate Ya꞉suku mabuma꞉ ihima꞉go tolamitiya꞉.
27 E seguia-o grande multidão de povo e de mulheres, as quais batiam nos peitos, e o lamentavam.
28 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo ohobigate na꞉goiya꞉, “Yelusalemanapi kamenakamenala꞉, la꞉ na mabuma꞉ kihimitala꞉, la꞉ ha꞉kiya la꞉ ba꞉gala la꞉eno gugudi mabuma꞉ nihimitala꞉!
28 Jesus, porém, voltando-se para elas, disse: Filhas de Jerusalém, não choreis por mim; chorai antes por vós mesmas, e por vossos filhos.
29 Mabu kuba tete ba꞉ na꞉pe tawakaluba꞉te ba꞉ma ka꞉na koga꞉lama꞉na꞉, ‘Hogoha꞉ kamenakamena ba꞉gala lamituma꞉ eda꞉haha꞉ kamenakamena ba꞉gala guguda꞉tamo nono ikalameha꞉ kamenakamena, iba꞉te olalati tetelo modobodopoma꞉ keda꞉hama꞉na꞉, huiyatiya guguda꞉gopi konomo tepo temeteme kiya꞉tawahama꞉na꞉!’
29 Porque eis que hão de vir dias em que dirão: Bem-aventuradas as estéreis, e os ventres que não geraram, e os peitos que não amamentaram!
30 Ba꞉ba tetelo tawakaluba꞉te temeteme ipuwalo hunuhunu hakatamo koga꞉lama꞉na꞉, ‘La꞉ a hunamo na꞉peguda꞉la꞉!’ ba꞉gala hegehege hakatamo koga꞉lama꞉na꞉, ‘La꞉ a na꞉pihia꞉tea꞉la꞉!’
30 Então começarão a dizer aos montes: Caí sobre nós, e aos outeiros: Cobri-nos.
31 Ba꞉bema꞉ kamenakamenala꞉, la꞉ ba꞉moe komo nemalagidolala꞉. Kehate kaloloma꞉ eda꞉haha꞉ tetelo kubapa꞉te natamo ba꞉mako ko kuba bododita, ba꞉bema꞉ galane tetelo kehate kaloloma꞉ deda꞉hamena꞉, la꞉ hidamo! Diyala, ba꞉ba tetelo ibino tepo ipuwoeno kubate konomoma꞉ eda꞉lamete la꞉tamo ba꞉gala la꞉eno guguda꞉tamo hiya꞉hiya꞉ kokonomo kuba da꞉ ododilimina꞉.”
31 Porque, se ao madeiro verde fazem isto, que se fará ao seco?
32 Ba꞉ba tetelo iba꞉te kuba ododilipi dubu netewa Ya꞉sukuba꞉ magataliya꞉, iba꞉te ibi kapimilo hoea꞉mo konimiya꞉tema꞉.
32 E também conduziram outros dois, que eram malfeitores, para com ele serem mortos.
33 Ba꞉bema꞉ iba꞉te eta haka hunamo nikuliya꞉, ba꞉be hakoeno mahilo ba꞉ Wato Gohala, ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku kehamo ba꞉bolo nipihomotete ikoko ba꞉bo nalukulimiya꞉, ba꞉gala kuba ododilipi dubu netewa atumu kuwatete, eta tu hapuamo, eta pele hapuamo, hiya꞉hiya꞉ keha pihigamo ba꞉ba ka꞉na kapihomolateliya꞉.
33 E, quando chegaram ao lugar chamado a Caveira, ali o crucificaram, e aos malfeitores, um à direita e outro à esquerda.
34 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Nabiwi, ama꞉ ibino kuba egebolelamete nadodolelama꞉, mabu iba꞉te bada komo kododita ibi iya꞉tawaha꞉.” Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku anakapumipa꞉te nakola hegehege iya꞉hekeholo iya꞉da꞉mi komo ba ododi ebeno kaliko hiya꞉hiya꞉ ba꞉bo alabahamiya꞉.
34 E dizia Jesus: Pai, perdoa-lhes, porque não sabem o que fazem. E, repartindo as suas vestes, lançaram sortes.
35 Ba꞉bene tawakaluba꞉te utitatate ebe ba umita, Yu watowatopi dubate ebe walitilo na꞉ga꞉luya꞉, “Ebete komo tawakalubino olalati komo bemula꞉lelamenakui, ba꞉bema꞉ ebete Godokono hibi Kelisoma꞉ deda꞉na, wadiyala ebe ha꞉kiya ebeno ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉na!”
35 E o povo estava olhando. E também os príncipes zombavam dele, dizendo: Aos outros salvou, salve-se a si mesmo, se este é o Cristo, o escolhido de Deus.
36 Ba꞉gala alaholohopa꞉te ebe atumu iya꞉da꞉telo na꞉kaga꞉lutiya꞉, “Ama꞉ Yu tawakalubino hibi Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉!” Ba꞉bene iba꞉te kaka gao beya ebetamo ba꞉bo ikamiya꞉ ebete konima꞉,
36 E também os soldados o escarneciam, chegando-se a ele, e apresentando-lhe vinagre.
37 — ausente —
37 E dizendo: Se tu és o Rei dos Judeus, salva-te a ti mesmo.
38 ba꞉gala iba꞉te Ya꞉suku da꞉pihomotiya꞉ ba꞉be keha hunamo tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, “Ba꞉moe dubu ba꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula.”
38 E também por cima dele, estava um título, escrito em letras gregas, romanas, e hebraicas: ESTE É O REI DOS JUDEUS.
39 Ba꞉ba tetelo eba꞉go keha pihigamo da꞉pihomolateliya꞉, ibi netewapi ipuwalo eta dubuti ebe konomamo iduduputimilo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Aba꞉, ama꞉ ba꞉ Godokono Oemedawa Kelisotela꞉ka꞉? Ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ka꞉ka꞉ mula꞉te, aeno ka꞉ka꞉ atumu na꞉kamula꞉lea꞉ma꞉!”
39 E um dos malfeitores que estavam pendurados blasfemava dele, dizendo: Se tu és o Cristo, salva-te a ti mesmo, e a nós.
40 Huiyatiya eta dubuti ebe ba duhimi na꞉goiya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ Godoko tolemeha꞉ma꞉ kediuta? A netewa-kapiyate ba꞉ kapiya hoe huiya ba lawita,
40 Respondendo, porém, o outro, repreendia-o, dizendo: Tu nem ainda temes a Deus, estando na mesma condenação?
41 alaholohopa꞉te atamo kuba huiya hidamo ikaa꞉mita mabu a kuba komokomo bododilinamima꞉, huiyatiya Ya꞉suti eta kuba kododiha꞉.”
41 E nós, na verdade, com justiça, porque recebemos o que os nossos feitos mereciam; mas este nenhum mal fez.
42 Ba꞉bene ebete Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Ya꞉su, ama꞉ Ko Gawadubu heloago da꞉kapemena꞉, ba꞉ba tetelo na malemalelo na꞉pemalagidoloniya꞉!”
42 E disse a Jesus: Senhor, lembra-te de mim, quando entrares no teu reino.
43 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ka꞉lo hegelalo ama꞉ nago Kalakala Habalo kolutama꞉na꞉ta.”
43 E disse-lhe Jesus: Em verdade te digo que hoje estarás comigo no Paraíso.
44 Ba꞉bene hegelate tuli teta꞉mo dutiya꞉, hegeloeno a꞉la꞉mina komote ekelamete hopo konomote ba꞉bo duya꞉. Iyo, du komote hegeloeno alo ba mula꞉, hegelate a꞉hiwate nanekela꞉mo a꞉nihitigatepaniya꞉, hegela tuli tetene tupuimiti 3 koloko teta꞉mo, ba꞉bene Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno kaliko ubiliti tulituliya ba꞉bo bolagaleniya꞉.
44 E era já quase a hora sexta, e houve trevas em toda a terra até à hora nona, escurecendo-se o sol;
45 — ausente —
45 E rasgou-se ao meio o véu do templo.
46 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti konomamo goewatanate na꞉goeniya꞉, “Nabiwi! Nale naeno gobogobo amia꞉no kokotamo ihatemo!” Ebete ba꞉moe tabo goenate hoenomo ba꞉bo hoeniya꞉.
46 E, clamando Jesus com grande voz, disse: Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito. E, havendo dito isto, expirou.
47 Ba꞉bene alaholohopino gawadubuti ba꞉be komo uminate ebete Godokono mahilo ba adipatena na꞉goeniya꞉, “Hibila, ba꞉moe dubu tuputupudawama꞉ ba eda꞉na eta kuba komo kododiha꞉!”
47 E o centurião, vendo o que tinha acontecido, deu glória a Deus, dizendo: Na verdade, este homem era justo.
48 Ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sukunu hoe komo umima꞉ da꞉pelamiya꞉, kebe komate kikulihoniya꞉ iba꞉te ba꞉bi komo ulamenate ko tola꞉go bodolo alukula꞉go ibino genamamo ba꞉ dito tolameniya꞉,
48 E toda a multidão que se ajuntara a este espetáculo, vendo o que havia acontecido, voltava batendo nos peitos.
49 huiyatiya Ya꞉sukunu mabulubi hiliyonomo ba꞉gala kebe kamenakamenate Ga꞉lili hopone ebe da꞉ta꞉mahiya꞉, iba꞉te muhuluni putitatanate ba꞉bi hiya꞉hiya꞉ komokomo ba꞉bene pulameniya꞉.
49 E todos os seus conhecidos, e as mulheres que juntamente o haviam seguido desde a Galiléia, estavam de longe vendo estas coisas.
50 Ba꞉ba tetelo eta dubu nemedenami, ebeno mahilo Yausepetela, ebe Yudiya hopoeno A꞉limitiya habanapila, ba꞉gala ebe ba꞉ tuputupudawala, ebete Godokono Ko Gawadubuino pe tete belatiminami. Ebe Yunapi Ka꞉nisolo dubu etala, huiyatiya komo Ka꞉nisolo dubate Ya꞉suku anakapumi tabo da꞉ga꞉lutiya꞉, ebete iba꞉go ukui kapiyama꞉ keditiya꞉ha꞉,
50 E eis que um homem por nome José, senador, homem de bem e justo,
51 — ausente —
51 Que não tinha consentido no conselho e nos atos dos outros, de Arimatéia, cidade dos judeus, e que também esperava o reino de Deus;
52 ba꞉bene ba꞉be dubuti Paeletekono holoholo hapuamo tonate Ya꞉sukunu ape lawenama꞉ ebe ba꞉bo nikiyameniya꞉.
52 Esse, chegando a Pilatos, pediu o corpo de Jesus.
53 Ba꞉bene ebete Ya꞉sukunu ape hopamo padipotenate, hido keyakeya kalikamo a꞉wa꞉tinate nakola bobo ipuwamo dito nihateniya꞉, tawakaluba꞉te ba꞉be bobo iya꞉ha꞉midale nakola haka ya꞉lo aligiya꞉ huiyatiya eta hoe lumagi dopamo kihatiya꞉ha꞉.
53 E, havendo-o tirado, envolveu-o num lençol, e pô-lo num sepulcro escavado numa penha, onde ninguém ainda havia sido posto.
54 Ba꞉ba tetelo kebe kamenakamenate Ya꞉sukuba꞉ Ga꞉lili hopone da꞉pelamiya꞉, iba꞉te Yausepeko bobo habamo ta꞉matanate, ba꞉be nakola bobo ba꞉gala Yausepete Ya꞉sukunu ape keba ka꞉na dihateniya꞉, iba꞉te ba꞉bi komokomo ba꞉bo nulamelemeniya꞉. Ba꞉be hegela ba꞉ Palaide hegelala, Yunapino talona hegeloeno ilina hiduilame tetela, mabu dumutu ba꞉ ibino okoha꞉ talona hegelala.
54 E era o dia da preparação, e amanhecia o sábado.
55 — ausente —
55 E as mulheres, que tinham vindo com ele da Galiléia, seguiram também e viram o sepulcro, e como foi posto o seu corpo.
56 Ba꞉bema꞉ ba꞉bi kamenakamenate genamamo katolamenate hidohido nibo ilina ba꞉bo nihiduilameniya꞉ eta hegelalo Ya꞉sukunu apa꞉mo kopabutilamelemema꞉, huiyatiya iba꞉te Yunapino okoha꞉ hegelalo eta komo kododiya꞉ha꞉, mabu Godokono tutumu tabote talona ba꞉ma ka꞉na ihatelamenami.
56 E, voltando elas, prepararam especiarias e ungüentos; e no sábado repousaram, conforme o mandamento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.