Lucas 23

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ba꞉bene ibi hiliyonomate mahila꞉halete Ya꞉suku lawete Paeletetamo ba꞉ dito magatuya꞉.
1 Kou’ay tutufin etei himisir Jesu hibai hina Pilate nanamaim hitit.
2 Iba꞉te ebeno komo ba anagilameleme Paeletetamo na꞉ga꞉luya꞉, “A ba꞉moe dubu umima꞉ ebete aeno tawakalubi ba iya꞉tulamita da꞉kubahilamiti, ebete ibi ba꞉ma ka꞉na duhilami iba꞉te Konomo Gawadubu Sisatamo ta꞉kese mani ikamehoma꞉, ba꞉gala ebete iba꞉tamo na꞉goenako ebe ba꞉ Kelisotela, Ko Gawadubula.”
2 Nati’imaim ubar hitin hio, “Iti orot i ma kakaf bai na ai sabuw nawiyih tafaram hiti’afiyimih aki atita’ur, naatu sabuw eo’otanih Caesar isan kabay men hinibaiyan, naatu i taiyuwin isan eo, ‘Ayu i Keriso aiwob orot.’”
3 Ba꞉bema꞉ Paeletete ebe nalatediya꞉, “Ama꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula꞉ka꞉?” Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Ama꞉le ba꞉ a꞉gaa꞉ta.”
3 Imaibo Pilate Jesu ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Nati kuo.”
4 Ba꞉bene Paeletete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala tabo ulihoma꞉ da꞉pelamiya꞉ ba꞉bi tawakalubi hiliyonomatamo na꞉goiya꞉, “Na ba꞉moe dubuino eta kuba kumitaha꞉.”
4 Pilate firis ukwarih naatu sabuw hiru’ay hibatabat iuwih eo, “Iti orot baimakiyin isan anunuwet men ana kakafin ta atita’urimih.”
5 Huiyatiya iba꞉te helonomamo gala na꞉kaga꞉luya꞉, “Ebete dopamo Ga꞉lili hopone tupuimiti ba꞉mamo puluhuku tawakalubi kubamo iya꞉tulamenakui, ba꞉ma ka꞉na Yudiya hopo konomolo ebete ibi na꞉kiyalamenako iba꞉te gabomana꞉tamo alaholoho komo kododima꞉.”
5 Baise abisa hio i hiukikin. “Iti orot i kougeyageyayan, ana bai’obaiyenamaim Galilee wanawanan busuruf sabuw etei hai ma bi’a’afiy boun na Judea wanawanan sabuw etei kugiyigiyih hai ma eafe’af.”
6 Paeletete ibino tabo uliti ebe ha꞉kiya ebetamo na꞉goiya꞉, “Ehe, ba꞉moe dubu ba꞉ Ga꞉lili hoponapila!”
6 Pilate iti na’atube hio nonowar ufunamaim, ibatiyih eo, “Iti orot i Galilee matuwan?”
7 Ba꞉ba tetelo Paeletete iya꞉tawuya꞉ Heloditi Yelusalema ko habalo emeda꞉tepama꞉ da꞉piya꞉, ba꞉bema꞉ ebete Ya꞉suku ebetamo ba꞉ dito noemiya꞉ mabu Helodiko Ga꞉lili hopoeno Ko Gawadubula ba꞉gala Ya꞉suku ba꞉be hopone piya꞉.
7 Pilate nati ana veya’amaim so’ob Jesu i Herod ana aiwob babanamaim ma’am, imih Herod isan iyafar hibai hin. Anayabin nati ana veya Herod auman i na Jerusalem ma’am.
8 Ba꞉bene Heloditi Ya꞉suku umiti konomamo kalakaluya꞉, mabu ebete Ya꞉sukunu ododili komokomo ulihote tete ga꞉ga꞉nomolo ebe umima꞉ ubi ba ihatena ba꞉ma ka꞉na emalagidolonami, “Diyala, Ya꞉suti naeno holoholo hapulu eta hanohano komo da꞉ ododimini.”
8 Herod Jesu i’itin ana maramaim yansisir gagamin maiyow, anayabin ana tur marasika nowar naatu kok kwanekwan Jesu taitin, ina’inan auman ta tiwa’an ta’itin.
9 Ba꞉be mabuma꞉ Heloditi Ya꞉suku hiliyonomo komokomoma꞉ nalateda꞉huya꞉, huiyatiya Ya꞉suti ebetamo eta tabo kapiya kagoiya꞉ha꞉.
9 Imih Herod tur moumurih maiyow Jesu ibabatiy, baise Jesu men iya’afut tur ta eomih.
10 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te mahila꞉halete Ya꞉sukunu komo ba anagilameleme ebe kuba lumagima꞉ ga꞉lalo helonomamo ga꞉luya꞉,
10 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hitit tur fokarin maiyow hio ubar hitin hiu kwanikwaniy.
11 ba꞉gala ba꞉be atu tetelo Heloditi ebeno alaholohopa꞉go Ya꞉suku iduduputimilo niya꞉da꞉titiya꞉. Ba꞉be iya꞉da꞉ ipuwalo iba꞉te koko gawadubate da꞉pupulinaka ba꞉bako kaliko ebetamo pulimiti, ba꞉bene Heloditi ebe Paeletetamo gala ba꞉ba ka꞉na kanoemiya꞉.
11 Imaibo Herod ana baiyowayah bairi Jesu hi’iyab hiu kwanikwaniy. Naatu faifuw gewasin hibai hi’us hiyafar maiye matabir in Pilate biyan tit.
12 Ba꞉gala ba꞉moe ba꞉ eta komola. Helodiko ba꞉gala Paeleteko ibi netewapa꞉te dopamo etate etatamo maubanakui ba꞉ba ka꞉na ewagelenama꞉, huiyatiya ba꞉moe hegelane tupuimiti iba꞉te mabulubima꞉ hibinomolo ediya꞉.
12 Nati ana veya’amaim Herod Pilate hairi hitounuw, baise marasika i hairi rakit na’atube nanabih hima’am.
13 Ba꞉bene Paeletete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Yunapino komo koko dubu, ba꞉gala puya꞉te ibino tabo ulihoma꞉ da꞉pelamiya꞉, ibi hiliyonomo ebetamo ka꞉lamiti,
13 Firis ukwarih naatu bonawiyenayah, sabuw ukwarih etei’imak Pilate e’af ayuwih hina
14 iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉moe dubu natamo tawakalubi kubahilamedawamo magahemata, huiyatiya nale la꞉eno holoholo hapulu ebeno komokomo danagilamelememo ebegodolo eta kuba kumiha꞉.
14 iuwih eo, “Iti orot kwabai kwana biyou kwatit sabuw nawiyih kakaf kwarouw kwa’o, naatu ayu kwa etei namaim ai babatiy kwa’itin, baise ana kakafin kwao anonowar na’atube men ta atita’urimih.
15 Ba꞉gala Heloditi atumu ebegodolo eta kuba kumimiha꞉, ebete ebe atamo ba꞉bema꞉ kapoeme. Hibila, ebete eta ko kuba kododiha꞉ ebete ebema꞉ hoela.
15 Na’atube Herod nunuwet ana kakafin men tatita’ur, imih iyafar maiye matabir na. Anayabin men abisa kakafin ta sinaf boro namorob.
16 Ba꞉bema꞉ wadiyala nale ebe giya꞉pa꞉pa꞉mo a꞉na꞉miga꞉titi dito koemema꞉nemo.”
16 Isan imih ayu boro anarab naatu anabotait natit nan.”
17 Paeletete ba꞉moe tabo begoiya꞉ mabu ebeno ododi komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala, hiliyonomo gogo ipuwalo Yunapino Adaguila꞉ Poko tetelo iba꞉te du genamalo kapiya lumagi mahilamo da꞉ka꞉minakui, Paeletete ba꞉be lumagi ebeno kuba huiyane ba꞉ dito oemenakui.
17 Matan fufur Tar Nowaten hiyuw ana veya, Pilate mar etei dibur orot ta’imon sabuw isah ebobotait.
18 Huiyatiya tawakalubi hiliyonomate Paeletetamo ga꞉ga꞉lo na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, Ya꞉suku nanakapuma꞉! A ubila ama꞉ Balabasiko dito noema꞉!”
18 Baise sabuw rou’ay gagamin na’in hibatabat hiwow hio, “Nati orot i na morob! Aki akokok Barabas inabotait natit!”
19 Balabasikono komo ba꞉ma ka꞉nala. Dopamo ebete Loma gabomana꞉tamo alaholo komo ba ododi komo tawakalubi Yelusalemalo ba꞉bo anakapulamiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe du genamamo dito a꞉da꞉nuya꞉.
19 (Barabas i Jerusalemamaim kukugeyagey, naatu orot babin ta easabun momorob isan dibur hiyai ma’am.)
20 Ba꞉ba tetelo Paeleteko ubila Ya꞉suku dito koemema꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebeno tabo madodo adipatelo tawakalubi hiliyonomo gala na꞉kakiyalamiya꞉,
20 Pilate kok kwanekwan i Jesu tabotait tatit, imih fanan aumetawat na’in eafare maiye sabuw ifefeyanih.
21 huiyatiya ibi hiliyonomate ibulunomo na꞉ga꞉luya꞉, “Keha pihigamo pihomotete, ikoko nalukulima꞉!”
21 Baise sabuw fah sib hinow hi’af ra’at hio, “Ku’onaf! Ku’onaf!”
22 Ba꞉bene netewa-kapiya teta꞉mo Paeletete gala na꞉kagoiya꞉, “Mabu keka꞉? Ebete bada kuba kododi? Na ebegodolo eta kuba kumitaha꞉, nale ebe hoea꞉mo ebema꞉ oemela! Wadiyala nale ebe giya꞉pa꞉pa꞉mo a꞉na꞉miga꞉titi dito koemema꞉nemo.”
22 Pilate iban mar baitounin ibatiyih maiye, “Abisa kakafin sinaf? Ayu ana kakafin men ta a’itin boro namorob, imih ayu boro anarab naatu anabotait.”
23 Huiyatiya iba꞉te ekelalameheno konomamo na꞉ga꞉gitiya꞉ Ya꞉suku keha pihigamo kopihomotema꞉, ba꞉bene ibino ga꞉ga꞉ komote konomoma꞉ dediya꞉ Paeletete iba꞉tamo dito papamiwatuya꞉,
23 Baise sabuw fanah sib Jesu morobomih hiwow hio hinan yomaninamaim hai kok na yabin matar.
24 iyo, iba꞉te ebe keba ka꞉na ka꞉kiyahamiya꞉, Paeletete ba꞉ba ka꞉na ododiti Ya꞉suku hoea꞉mo oeme tabo ba꞉bo goiya꞉.
24 Basit sabuw hio na’atube hai kokomaim Pilate sinaf, Jesu morob isan ibasit.
25 Ba꞉bene iba꞉te du genamalo lumagi mahilamo da꞉ka꞉miya꞉, ba꞉be dubu ba꞉ tawakalubi anakapulamedawa ba꞉gala gabomana꞉tamo alaholodawala, Paeletete ebe ebeno kuba huiyane dito oemiya꞉, huiyatiya ebete Ya꞉suku tawakaluba꞉tamo dito ikalamiya꞉ iba꞉te ibino ubi komo kododima꞉.
25 Naatu orot kougeyageyayan naatu asbunuwayan dibur ma’am isan hibifefeyan i botait, naatu Jesu isan abisa sinafumih hikokok na’atube bai itih.
26 Alaholohopa꞉te Ya꞉suku hoe habamo ba magata, Saimonoko Sailiniya habanapi dubula, ebete gobogobone ko habamo ba꞉be gabodo pitiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe heloamo lawete na꞉ga꞉lamiya꞉, Ya꞉suku dopamo ba tuta Saimonote ebeno keha pihiga kagatamema꞉.
26 Roman baiyowayah Jesu onafinamih hibai hitit hinan efamaim, Sairini orot wabin Simon ana barene na au Jerusalem rur bairi hitar. Naatu hikwarar tatab, onaf hibai hitin e’abar Jesu ufun bairi hin.
27 Ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebe ba ta꞉matuta, ibi ipuwalo komo kamenakamenate Ya꞉suku mabuma꞉ ihima꞉go tolamitiya꞉.
27 Sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan wanawanahimaim baibin afa Jesu hi’itin yah baban hirerey.
28 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo ohobigate na꞉goiya꞉, “Yelusalemanapi kamenakamenala꞉, la꞉ na mabuma꞉ kihimitala꞉, la꞉ ha꞉kiya la꞉ ba꞉gala la꞉eno gugudi mabuma꞉ nihimitala꞉!
28 Jesu tatabir itih eo, “Jerusalem baibin ayu isau men kwanarerey, baise kwa taiyuw isa naatu natunat isah kwaniyababan kwanarerey.
29 Mabu kuba tete ba꞉ na꞉pe tawakaluba꞉te ba꞉ma ka꞉na koga꞉lama꞉na꞉, ‘Hogoha꞉ kamenakamena ba꞉gala lamituma꞉ eda꞉haha꞉ kamenakamena ba꞉gala guguda꞉tamo nono ikalameha꞉ kamenakamena, iba꞉te olalati tetelo modobodopoma꞉ keda꞉hama꞉na꞉, huiyatiya guguda꞉gopi konomo tepo temeteme kiya꞉tawahama꞉na꞉!’
29 Anayabin mar boro enan sabuw boro hinao, ‘Baibin iyab a’arih, taubu’e tema’am naatu kek men tibitotomanen boro hiniyasisir.’
30 Ba꞉ba tetelo tawakaluba꞉te temeteme ipuwalo hunuhunu hakatamo koga꞉lama꞉na꞉, ‘La꞉ a hunamo na꞉peguda꞉la꞉!’ ba꞉gala hegehege hakatamo koga꞉lama꞉na꞉, ‘La꞉ a na꞉pihia꞉tea꞉la꞉!’
30 Nati ana veya’amaim sabuw boro oyaw isah hinao,
31 Ba꞉bema꞉ kamenakamenala꞉, la꞉ ba꞉moe komo nemalagidolala꞉. Kehate kaloloma꞉ eda꞉haha꞉ tetelo kubapa꞉te natamo ba꞉mako ko kuba bododita, ba꞉bema꞉ galane tetelo kehate kaloloma꞉ deda꞉hamena꞉, la꞉ hidamo! Diyala, ba꞉ba tetelo ibino tepo ipuwoeno kubate konomoma꞉ eda꞉lamete la꞉tamo ba꞉gala la꞉eno guguda꞉tamo hiya꞉hiya꞉ kokonomo kuba da꞉ ododilimina꞉.”
31 Anayabin sawar iti na’atube ai biyan ahiy ana veya’amaim tisisinaf, baise ai nakekerer ana veya’amaim hinasisinaf boro mi’itube?”
32 Ba꞉ba tetelo iba꞉te kuba ododilipi dubu netewa Ya꞉sukuba꞉ magataliya꞉, iba꞉te ibi kapimilo hoea꞉mo konimiya꞉tema꞉.
32 Nati ana veya’amaim orot kakafih rou’ab auman Jesu bairi morobomih hinawiyih hitit hin.
33 Ba꞉bema꞉ iba꞉te eta haka hunamo nikuliya꞉, ba꞉be hakoeno mahilo ba꞉ Wato Gohala, ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku kehamo ba꞉bolo nipihomotete ikoko ba꞉bo nalukulimiya꞉, ba꞉gala kuba ododilipi dubu netewa atumu kuwatete, eta tu hapuamo, eta pele hapuamo, hiya꞉hiya꞉ keha pihigamo ba꞉ba ka꞉na kapihomolateliya꞉.
33 Hitit hina efan wabin Gifow imaim hitit naatu Jesu hi’onaf orot kakafih rou’ab auman, orot ta ana asukwafune, orot ta ana beyawane. Jesu orot kakafih ro’ab bairi koros afe’en|alt="Jesus and thieves on the cross" src="CN01836B.TIF" size="col" loc="Luk 23.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.33-35"
34 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Nabiwi, ama꞉ ibino kuba egebolelamete nadodolelama꞉, mabu iba꞉te bada komo kododita ibi iya꞉tawaha꞉.” Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku anakapumipa꞉te nakola hegehege iya꞉hekeholo iya꞉da꞉mi komo ba ododi ebeno kaliko hiya꞉hiya꞉ ba꞉bo alabahamiya꞉.
34 Imaibo Jesu eo, “Tamai hai bowabow kakafih kunotawiyen men hiso’ob abisa tisisinaf.” Naatu ana faifuw hibosairen arowamaim hifaram hibow.
35 Ba꞉bene tawakaluba꞉te utitatate ebe ba umita, Yu watowatopi dubate ebe walitilo na꞉ga꞉luya꞉, “Ebete komo tawakalubino olalati komo bemula꞉lelamenakui, ba꞉bema꞉ ebete Godokono hibi Kelisoma꞉ deda꞉na, wadiyala ebe ha꞉kiya ebeno ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉na!”
35 Sabuw nati’imaim hibat hi’i’itin ana maramaim, bonawiyenayah orot ukwarih Jesu hi’iyab hio, “Sabuw afa iyawasih bo i Keriso God narurubin na’at taiyuwin niyawasiban tana’itin.”
36 Ba꞉gala alaholohopa꞉te ebe atumu iya꞉da꞉telo na꞉kaga꞉lutiya꞉, “Ama꞉ Yu tawakalubino hibi Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉!” Ba꞉bene iba꞉te kaka gao beya ebetamo ba꞉bo ikamiya꞉ ebete konima꞉,
36 Roman baiyowayah auman hi’iyab, naatu wine tenakuyakuy tomamih hitin
37 — ausente —
37 hio, “O Jew sabuw hai aiwob na’at taiyuw kwiyawasi!”
38 ba꞉gala iba꞉te Ya꞉suku da꞉pihomotiya꞉ ba꞉be keha hunamo tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, “Ba꞉moe dubu ba꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula.”
38 Naatu ukwarinamaim hikirum hio, “Iti I Jew Sabuw Hai Aiwob.”
39 Ba꞉ba tetelo eba꞉go keha pihigamo da꞉pihomolateliya꞉, ibi netewapi ipuwalo eta dubuti ebe konomamo iduduputimilo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Aba꞉, ama꞉ ba꞉ Godokono Oemedawa Kelisotela꞉ka꞉? Ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ka꞉ka꞉ mula꞉te, aeno ka꞉ka꞉ atumu na꞉kamula꞉lea꞉ma꞉!”
39 Orot kakafin ta hi’onaf inu’in Jesu isan eafabon tur kakafih eo. “O Keriso na’at kwiyawas kure naatu aki auman kwiyawasi.”
40 Huiyatiya eta dubuti ebe ba duhimi na꞉goiya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ Godoko tolemeha꞉ma꞉ kediuta? A netewa-kapiyate ba꞉ kapiya hoe huiya ba lawita,
40 Baise orot ta rounane inu’in turan kwarar iu, “O God isan kubirubir ai en? It etei i baimakiy ta’imon tabaib.
41 alaholohopa꞉te atamo kuba huiya hidamo ikaa꞉mita mabu a kuba komokomo bododilinamima꞉, huiyatiya Ya꞉suti eta kuba kododiha꞉.”
41 It airit biyababan tabaib i ana efamaim tabaib, anayabin atasisinaf kwanekwanemaim wan tama ra’at biyat ebababan. Baise iti orot i men kafa’imo kakafin ta sinaf, asir biyababan ebaib.”
42 Ba꞉bene ebete Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Ya꞉su, ama꞉ Ko Gawadubu heloago da꞉kapemena꞉, ba꞉ba tetelo na malemalelo na꞉pemalagidoloniya꞉!”
42 Naatu Jesu isan eafabon eo, “Jesu a aiwobomaim inarur ayu inanuhu.”
43 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ka꞉lo hegelalo ama꞉ nago Kalakala Habalo kolutama꞉na꞉ta.”
43 Jesu iya’afut eo, “Ao’omatani, boun ayu Paradise imaim ana rur o boro airit tanarun.”
44 Ba꞉bene hegelate tuli teta꞉mo dutiya꞉, hegeloeno a꞉la꞉mina komote ekelamete hopo konomote ba꞉bo duya꞉. Iyo, du komote hegeloeno alo ba mula꞉, hegelate a꞉hiwate nanekela꞉mo a꞉nihitigatepaniya꞉, hegela tuli tetene tupuimiti 3 koloko teta꞉mo, ba꞉bene Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno kaliko ubiliti tulituliya ba꞉bo bolagaleniya꞉.
44 Veya yen na i’ouyit, veya rararan matan gugum tafaram etei fobe inu’in veya re three korok na’atube bai.
45 — ausente —
45 Basit faifuw gagamin Tafaror Bar wanawan hitaiy re efan kakafiyin, kakafiyin hirafut inu’in taseb rou’ab himatar.
46 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti konomamo goewatanate na꞉goeniya꞉, “Nabiwi! Nale naeno gobogobo amia꞉no kokotamo ihatemo!” Ebete ba꞉moe tabo goenate hoenomo ba꞉bo hoeniya꞉.
46 Imaibo Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Tamai umamaim ayubu abit inab.” Iti na’atube eo basit morob.
47 Ba꞉bene alaholohopino gawadubuti ba꞉be komo uminate ebete Godokono mahilo ba adipatena na꞉goeniya꞉, “Hibila, ba꞉moe dubu tuputupudawama꞉ ba eda꞉na eta kuba komo kododiha꞉!”
47 Baiyowayah hai ukwarin nati’imaim bat abisa mamatar itin, God wabin bora’ara’ah eo, “Turobe iti orot i gewasin.”
48 Ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sukunu hoe komo umima꞉ da꞉pelamiya꞉, kebe komate kikulihoniya꞉ iba꞉te ba꞉bi komo ulamenate ko tola꞉go bodolo alukula꞉go ibino genamamo ba꞉ dito tolameniya꞉,
48 Sabuw nati’imaim hiru’ay hibat abisa mamatar hi’itin, dogoroh hirab yababan auman hai ubar himatabitabir hin.
49 huiyatiya Ya꞉sukunu mabulubi hiliyonomo ba꞉gala kebe kamenakamenate Ga꞉lili hopone ebe da꞉ta꞉mahiya꞉, iba꞉te muhuluni putitatanate ba꞉bi hiya꞉hiya꞉ komokomo ba꞉bene pulameniya꞉.
49 Sabuw afa Jesu hisusu’ub, naatu baibin afa Galilee ine hi’ufunun bairi hina hibibais, nabinamaim hibat Jesu momorob hi’itin.
50 Ba꞉ba tetelo eta dubu nemedenami, ebeno mahilo Yausepetela, ebe Yudiya hopoeno A꞉limitiya habanapila, ba꞉gala ebe ba꞉ tuputupudawala, ebete Godokono Ko Gawadubuino pe tete belatiminami. Ebe Yunapi Ka꞉nisolo dubu etala, huiyatiya komo Ka꞉nisolo dubate Ya꞉suku anakapumi tabo da꞉ga꞉lutiya꞉, ebete iba꞉go ukui kapiyama꞉ keditiya꞉ha꞉,
50 — ausente —
52 ba꞉bene ba꞉be dubuti Paeletekono holoholo hapuamo tonate Ya꞉sukunu ape lawenama꞉ ebe ba꞉bo nikiyameniya꞉.
52 Na Pilate nanamaim tit Jesu biyan bai na ya’in isan ifefeyan naatu aiwob orot ibasit.
53 Ba꞉bene ebete Ya꞉sukunu ape hopamo padipotenate, hido keyakeya kalikamo a꞉wa꞉tinate nakola bobo ipuwamo dito nihateniya꞉, tawakaluba꞉te ba꞉be bobo iya꞉ha꞉midale nakola haka ya꞉lo aligiya꞉ huiyatiya eta hoe lumagi dopamo kihatiya꞉ha꞉.
53 Joseph na Jesu biyan onaf afe’en inu’in bosair bai re faifuw boubunamaim sum bai in hub boubun to naiwanamaim tar numin inu’in imaim yai.
54 Ba꞉ba tetelo kebe kamenakamenate Ya꞉sukuba꞉ Ga꞉lili hopone da꞉pelamiya꞉, iba꞉te Yausepeko bobo habamo ta꞉matanate, ba꞉be nakola bobo ba꞉gala Yausepete Ya꞉sukunu ape keba ka꞉na dihateniya꞉, iba꞉te ba꞉bi komokomo ba꞉bo nulamelemeniya꞉. Ba꞉be hegela ba꞉ Palaide hegelala, Yunapino talona hegeloeno ilina hiduilame tetela, mabu dumutu ba꞉ ibino okoha꞉ talona hegelala.
54 Naatu nati veya i Friday, Baiyarir busurufin isan ana veya nakabom.
55 — ausente —
55 Baibin Galilee ine Jesu hi’ufunun bairi hinan i Joseph bairi hin hubemaim hitit, Jesu biyan mi’itube ya’iyai i hi’itin.
56 Ba꞉bema꞉ ba꞉bi kamenakamenate genamamo katolamenate hidohido nibo ilina ba꞉bo nihiduilameniya꞉ eta hegelalo Ya꞉sukunu apa꞉mo kopabutilamelemema꞉, huiyatiya iba꞉te Yunapino okoha꞉ hegelalo eta komo kododiya꞉ha꞉, mabu Godokono tutumu tabote talona ba꞉ma ka꞉na ihatelamenami.
56 Naatu himatabir hin bar hitit Jesu biyan yabuna’in isan ana raiy hibogaigiwas naatu mar to Baiyarir Ana Veya i hima hiyarir hai ofafar eo na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.