Lucas 20
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH
1 Eta hegelalo Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo tawakalubi ba iya꞉tulamita Godokono Hido Tabo dolamagitiya꞉, ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te ebe duhimima꞉ ba꞉bo pelamiya꞉.
1 Certo dia, Jesus estava no pátio do Templo ensinando o povo e anunciando o evangelho . Então chegaram ali alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei, junto com alguns líderes do povo,
2 Iba꞉te ebe ba꞉ma ka꞉na palatediya꞉, “A na꞉kiyaa꞉ma꞉, ama꞉ ba꞉moi komo pokono heloamo kododiliona? Ba꞉gala ba꞉moe helo ama꞉tamo pote kikameti?”
2 e perguntaram: — Diga para nós: com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
3 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Nale la꞉ dopamo kapiya komoma꞉ kalateda꞉lema꞉nemata. Wadiyala la꞉le na na꞉ga꞉lanamiya꞉la꞉,
3 Jesus respondeu:
4 Yonete tawakalubi beyamo da꞉wadulatelenakui, ba꞉be helo ebetamo pote kikami? Godotela꞉ka꞉ o eta lumagitila꞉ka꞉?”
4 Quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas?
5 Ba꞉bema꞉ ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, “Ale da꞉ga꞉lama꞉ Godote Yonetamo helo ikami, ebete kogoema꞉ne, ‘Bada mabuma꞉ la꞉le ebeno tabo hibima꞉ kamidiha꞉?’
5 Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — O que é que vamos dizer? Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
6 Ba꞉gala a modoboha꞉ ebe ba꞉ma ka꞉na ga꞉lame, hopo lumagiti Yonetamo helo ikami. Tawakaluba꞉te ba꞉be tabo uliti a nakolamo mapea꞉mete kanakapua꞉mema꞉na꞉, mabu iba꞉te na꞉ga꞉lana Yoneko ba꞉ Godokono ukui hawakalimidawala.”
6 Mas, se dissermos que foram pessoas, esta multidão vai nos apedrejar, pois eles acham que João era profeta .
7 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ibino tepo ipuwoeno ukui ugumuililo Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Yonekono helo mabu a iya꞉tawaha꞉.”
7 Por isso responderam: — Nós não sabemos quem deu autoridade a João para batizar.
8 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉bema꞉ nale la꞉ atumu a꞉kakiyalama꞉mata nale ba꞉moi komo pokono heloamo dododilinamo.”
8 Jesus disse:
9 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉moe iya꞉tulame uwi tawakaluba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Dubuti pali ododiti tupina gao keha ba꞉bo amihui, ba꞉be gaoeno mahilo ba꞉ gala꞉ipi gaola. Ba꞉bene ebete ebeno pali komo lawamepi dubatamo dito miya꞉pui, iba꞉te ba꞉bolo oko ba owatina ba꞉be pali hidamo umilo ebeno gao kuwateholemenakoma꞉, ba꞉bene ebete muhulu hopamo tote tete ga꞉ga꞉dopo benemeda꞉tepui.
9 Depois Jesus contou esta parábola para o povo:
10 Gao tapiho tetelo ebete pali lawamepa꞉tamo huiyaha꞉ okodawa na꞉poemi, ebete iba꞉godone gaoeno mani ipuwane ebeno namutudawoeno komo kopelawema꞉, huiyatiya iba꞉te ba꞉be okodawa kukamo anagalimihote ilinaheno dito noemiya꞉.
10 Quando chegou o tempo da colheita, ele mandou um empregado para receber a sua parte. Mas os lavradores bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
11 Ba꞉bene ebete eta huiyaha꞉ okodawa gala da꞉kapoemi, iba꞉te ebe ba kanagalimiho ebe hilopo ikamete atumu dito koemiya꞉.
11 O dono mandou outro empregado, mas eles também bateram nele, depois o trataram de modo vergonhoso e o mandaram de volta sem nada.
12 Ba꞉bene ebete gala eta da꞉kapoemi, ba꞉be ba꞉ netewa-kapiya tete dubula, huiyatiya iba꞉te ebe bugumu miya꞉temete pali ipuwane ebe ba꞉ dito na꞉da꞉nuya꞉.
12 Então ele enviou um terceiro empregado, mas os lavradores também bateram nele e o expulsaram.
13 Ba꞉ba tetelo pali namutudawate na꞉goi, ‘Na keba ka꞉na na꞉kewagelemo? Wadiyala nale koamo demalagidolonamo ba꞉be gudu konoemema꞉nemo. Diyala, iba꞉te ebetamo da꞉ papamila꞉halemena꞉.’
13 Aí o dono da plantação pensou: “O que vou fazer? Já sei: vou mandar o meu filho querido. Tenho certeza de que vão respeitá-lo.”
14 “Huiyatiya ba꞉be pali lawamepi dubate ba꞉be gudu pitalo dumi iba꞉te ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, ‘Numa꞉la꞉, ba꞉moe guduti nabiwino ilina namutudawama꞉ deda꞉mene, ba꞉be guduti ba꞉ na꞉pe. Ba꞉bema꞉ wadiyala ale ebe anakapumiti ebeno pali lawenomo kolawema꞉nema꞉.’
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
15 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ebe lawete palino kala ipuwane na꞉da꞉nate ba꞉ dito nanakapumiya꞉.” Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ulihopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Pali namutudawate bada komo na꞉ka꞉pododimini lawamepi dubatamo?
15 — Então eles jogaram o filho para fora da plantação e o mataram. Aí Jesus perguntou:
16 Hibila, ebete pete ibi panakapulamete ebeno pali komopa꞉tamo kopikalamema꞉ne.” Tawakaluba꞉te ba꞉be tabo uliti na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, ba꞉be kubate a꞉kuluhukamene!”
16 Ele virá, matará aqueles homens e dará a plantação a outros lavradores. Então as pessoas que estavam ouvindo disseram: — Que Deus não permita que isso aconteça!
17 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibi ulamelo na꞉goiya꞉, “Godokono Bukalo ditana ba꞉moe taboeno ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉?
17 Mas Jesus olhou bem para eles e disse:
18 Numa꞉la꞉, ba꞉be hototoeno kodakoda ba꞉ nakola huiyala. Iyo, ba꞉moe nakola hunamo da꞉gamene ba꞉be lumagiti kota꞉ta꞉pula꞉tihoma꞉ne, ba꞉gala ba꞉moe nakolate lumagi dihita꞉timini kotakotakuimima꞉ne.”
18 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
19 Ba꞉bene Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Godotamo hawa꞉goeno ikamehopi gawadubu, iba꞉te iya꞉tawahuya꞉ Ya꞉suti ba꞉be uwi ibino komoma꞉ goiya꞉, ba꞉bema꞉ ibi ubila ba꞉ba tetenomolo ebe lawe, huiyatiya tawakalubi ba tolelame gala dito kekelalamiya꞉.
19 Os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes sabiam que era contra eles que Jesus havia contado essa parábola e queriam prendê-lo ali mesmo, porém tinham medo do povo.
20 Ba꞉bene Yu watowatopa꞉te Ya꞉suku lawema꞉ gabo ba ohowadi komo dubatamo mani ba꞉bo ikalamiya꞉ iba꞉te Ya꞉sutamo tolamete ebe kuba gabamo konemogabuimima꞉. Ibi ubila ebegodolo hiya꞉ tabo uliti ba꞉be taboeno komoma꞉ Loma gabomanino kapela Ko Gawadubutamo magatate, ebete ebe ba꞉bolo kanakapumima꞉.
20 Então começaram a vigiar Jesus. Pagaram alguns homens para fazerem perguntas a ele. Eles deviam fingir que eram sinceros e procurar conseguir alguma prova contra Jesus. Assim os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes teriam uma desculpa para o prender e entregar nas mãos do Governador romano.
21 Ba꞉bema꞉ ba꞉bi dubate Ya꞉sutamo pelamete ha꞉da amiho gabodo ebe na꞉pega꞉lamiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a iya꞉tawahala ama꞉le dolamaginaka ba꞉bi komokomo ba꞉ hibila, ba꞉gala ama꞉ tawakalubi hunu nikapa꞉mo kulamenaha꞉, ba꞉ma ka꞉na eta lumagi miya꞉palo eta lumagi ebo a꞉kalawa꞉la꞉ta. Iyo, ama꞉ tawakalubi Godokono gabo hidamo iya꞉tulamenata,
21 Esses homens perguntaram: — Mestre, sabemos que aquilo que o senhor diz e ensina é certo. Sabemos também que o senhor não julga pela aparência e ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige.
22 ba꞉bema꞉ a na꞉kiyaa꞉ma꞉, Loma tawakalubino Konomo Gawadubu Sisatamo ta꞉kese mani ikameho hidola꞉ka꞉ o kubala꞉ka꞉? A ebetamo ba꞉kikamehoma꞉ o a꞉kikamehama꞉?”
22 Diga: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
23 Ya꞉suti ibino ma꞉lapila netewa komo iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉goiya꞉,
23 Mas Jesus percebeu a má intenção deles e disse:
24 “La꞉ mani kapiya natamo nadaha꞉la꞉. Ba꞉be manilo da꞉pola꞉na, mahilo ba꞉gala holoholo pokonola꞉ka꞉?” Iba꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Konomo Gawadubu Sisakonola.”
24 — Tragam aqui uma moeda. De quem são o nome e a cara que estão gravados nela? — São do Imperador! — responderam eles.
25 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Sisakono ilina Sisatamo nikamehala꞉, huiyatiya Godokono ilina Godotamo nikamehala꞉.”
25 Então Jesus disse:
26 Ba꞉bene ba꞉bi dubate kamodobuya꞉ha꞉ tawakalubino holoholo hapulu Ya꞉suku kuba gabamo kemogabuimima꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ba hanohanoho eta tabo kaga꞉luya꞉ha꞉.
26 Eles não puderam conseguir nenhuma prova contra Jesus diante do povo. Por isso ficaram calados, admirados com a resposta dele.
27 Hoe ipuwane mahila꞉haleha꞉ma꞉ da꞉ga꞉lana, ba꞉bi tawakalubi ba꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipila.Komo iba꞉te Ya꞉sutamo pelamete tabo ba꞉ma ka꞉na pega꞉luya꞉,
27 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus
28 “Iya꞉tulamedawa, Godokono Bukamo Mosesete tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, ‘Dubuti hoete kamena gugudihino da꞉miya꞉pamene, ebeno ekawiti ba꞉be hamole lawete ebeno naniwi mabuma꞉ gugudi nododilima꞉mene.’
28 e disseram: — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte
29 Dopamo tetelo kapiya dubuino sa꞉ba꞉ni kuhia꞉te nemedenama꞉. Ibi ipuwalo dopo guduti kamena lawete gugudi ulameheno hoiya꞉,
29 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
30 ba꞉bene ebeno ekawiti ebeno hamole kalawete ba꞉ba ka꞉na kewageliya꞉.
30 Então o segundo casou com a viúva,
31 Ba꞉gala eta tetedawate ba꞉ atumu kewageliya꞉, ba꞉bene ba꞉bi sa꞉ba꞉ni badininipalate gugudihino ba꞉ba ka꞉na ha꞉lahuya꞉,
31 e depois, o terceiro. E assim a mesma coisa aconteceu com os sete irmãos, isto é, todos morreram sem deixar filhos.
32 huiyatiya kamenate galane dito hoiya꞉.
32 Depois a mulher também morreu.
33 Ba꞉bema꞉ iba꞉te hoe ipuwane ka꞉ka꞉mo da꞉mahila꞉halemena꞉, ba꞉be Ko Hegelalo ba꞉be kamenate pokono kamenama꞉ na꞉keda꞉mene, mabu ebe sa꞉ba꞉ni dubate a꞉lawa꞉tepahuya꞉?”
33 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
34 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Numa꞉la꞉, ba꞉moe hopolo dubate kamenakamena uwateholete, ba꞉bene kamenakamenate atumu dubu akuwateholenaka,
34 Jesus respondeu:
35 huiyatiya Godokono Hunu Habalo eba ka꞉naha꞉. Ebete pui ebeno hidohido ga꞉limapi gugudima꞉ da꞉ka꞉lamimini, ba꞉ba꞉te hoe ipuwane hibinomolo ka꞉ka꞉mo komahila꞉halema꞉na꞉, ba꞉bene ba꞉ba tetelo iba꞉te gala kamenakamena a꞉kapuwatehola꞉mena꞉ ba꞉gala dubu a꞉kapuwatehola꞉mena꞉.
35 Mas as pessoas que merecem alcançar a ressurreição e a vida futura não vão casar lá,
36 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, iba꞉te hoe ipuwane a꞉mahila꞉haliya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te Godokono nopopimo ba emedena gala a꞉kaha꞉lahamena꞉, iyo, iba꞉te Godokono gugudima꞉ ba eda꞉ha wiboha꞉ ka꞉ka꞉go bemedehonamena꞉.
36 pois serão como os anjos e não poderão morrer. Serão filhos de Deus porque ressuscitaram.
37 Numa꞉la꞉, tawakaluba꞉te hoe ipuwane da꞉mahila꞉halemena꞉, ba꞉be komo Mosesete a hidamo iya꞉tua꞉miya꞉. Iyo, ebete ba꞉moe komo Godokono Bukamo ihatiya꞉, ba꞉ma ka꞉na koete kehalo da꞉woitiya꞉ huiyatiya kehate ka꞉mutigutiya꞉ha꞉, ba꞉ba tetelo Mosesete Kodawa Godoko ka꞉milo na꞉goiya꞉, ‘A꞉ibalahamako, Aisa꞉keko, Ya꞉ikoboko iba꞉te emedena tetelo poko kadikumina, ama꞉ ba꞉be Godotela.’
37 E Moisés mostra claramente que os mortos serão ressuscitados. Quando fala do espinheiro que estava em fogo, ele escreve que o Senhor é “o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.”
38 Ba꞉bema꞉ la꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipi, la꞉eno ukuilo na꞉kemalagidolonama ba꞉bi iniwalino ka꞉ka꞉te a꞉wibuya꞉? Ao, kawibuya꞉ha꞉, mabu ha꞉lahapa꞉te Godoko a꞉kadikuma꞉la꞉ huiyatiya puya꞉te da꞉ka꞉ka꞉halena ba꞉bi tawakalubinomate ebe badikumina, iyo, a hiliyonomate ebeno wiboha꞉ ka꞉ka꞉go bemedenama꞉!”
38 Isso mostra que Deus é Deus dos vivos e não dos mortos, pois para ele todos estão vivos.
39 Ba꞉ba tetelo komo Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Iyo, Iya꞉tulamedawa, ama꞉ hidamo gaa꞉ta.”
39 Aí alguns mestres da Lei disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetene tupuimiti tawakaluba꞉te Ya꞉suku eta komoma꞉ alateda꞉ma꞉ na꞉toletolehutiya꞉.
40 E não tinham coragem de lhe fazer mais perguntas.
41 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Tawakaluba꞉te na꞉ga꞉lana Godokono Oemedawa Kelisoko ba꞉ Da꞉ibidikono hogola, ebeno eyoni gugudi ipuwane komahigama꞉ne. Huiyatiya ba꞉moe komoeno ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉?
41 Em seguida Jesus perguntou a eles:
42 La꞉ numa꞉la꞉, Da꞉ibiditi Sam Ohale Bukamo tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉,
42 Pois o próprio Davi diz assim no livro de Salmos:
43 — ausente —
43 até que eu ponha os seus inimigos
44 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Wadiyala, la꞉ ba꞉moe tabo ba emalagidolo na na꞉kiyanama꞉la꞉, Da꞉ibiditi ebeno hogo Kelisoko ebeno Kodawama꞉ ka꞉milo ebete Godokono tu hapuamo emedema꞉ goiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be komote keba ka꞉na na꞉kuluhukumini?”
44 Se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
45 Ba꞉bene hiliyonomo tawakaluba꞉te ebeno tabo ba ulihuta Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉,
45 O povo todo estava escutando, e Jesus disse aos discípulos:
46 “La꞉le Godokono Tutumu iya꞉tulamepi hidamo nulama꞉la꞉. Ibi ubila ga꞉ga꞉ga꞉ kaliko pupuliti kolowami habalo ba wapata꞉lame tawakaluba꞉te ibi ba꞉bo kawagaminalema꞉. Iyo, ibi ubila a Yunapino baidi ibubulamehole genama gulu koko dubuino habalo kogagahidima꞉, ba꞉gala ibi ubila poko ododi tetelo koko habalo ahiditi kopola꞉nama꞉.
46 — Cuidado com os
47 Ba꞉gala iba꞉te hamolehamoleno ilina ha꞉da amihoho komodo ba uwate ba꞉bo wibuilamelelamenaka, ba꞉bene iba꞉te ba꞉be komo kubaha꞉ma꞉ ga꞉lalo tolamete Godotamo baidi ba nibubulamehole ga꞉ga꞉ga꞉ toetoe tabo ba꞉bo nega꞉lanaka, mabu ibi ubila tawakaluba꞉te ibino komo umilo ibi hidohidopima꞉ koga꞉lama꞉. Ba꞉bema꞉ hibila, iba꞉te kuba huiya konomo kolawema꞉na꞉!”
47 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçar, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.