Lucas 18

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ba꞉bene Ya꞉suti eta iya꞉tulame uwi ebe ta꞉matapa꞉tamo nolamagiya꞉, mabu ebe ubihinola iba꞉te hiliyonomo tetelo Godotamo toetoe tabo ga꞉la ipuwalo iba꞉te huiya tabo tiyolo laweheno heloha꞉ma꞉ eda꞉hakapoma꞉.
1 E contou-lhes também uma parábola sobre o dever de orar sempre e nunca desfalecer,
2 Ebete na꞉goiya꞉, “Eta habalo tabo anagilamedawa dubuti nemedenami, ebete Godotamo kapapamiwatanakuiha꞉ ba꞉gala ebete tawakalubi kamalemalelatelenakuiha꞉.
2 dizendo: Havia numa cidade
3 Ba꞉be atu habalo eta hamole kamenate na꞉kemedenami, ebete hiliyonomo tetelo tabo anagilamedawatamo penakui ba꞉ma ka꞉na pegoenakui, ‘Ama꞉le nago dalaholohona, ba꞉be lumagitamo kuba huiya nikama꞉!’
3 Havia também naquela mesma cidade
4 “Ba꞉bene tabo anagilamedawate tete ga꞉ga꞉dopolo ebeno tabo kulinakuiha꞉, huiyatiya galane ebete ebeno ukuilo ba꞉ma ka꞉na goi, ‘Na Godotamo a꞉kapapamiwatalemo ba꞉gala na tawakaluba꞉tamo malemale a꞉kihata꞉lemo,
4 E, por algum tempo, não quis; mas, depois, disse consigo: Ainda que não temo a Deus, nem respeito os homens,
5 huiyatiya ba꞉moe kamenate tete ga꞉ga꞉lo natamo ko temeteme bikanamena. Nale ebe owalubihino ba꞉moe temeteme komote a꞉kekelamene, ba꞉bema꞉ wadiyala nale ebeno ubi komamo papamiwatalo eba꞉go alaholohodawatamo kuba huiya kikamema꞉nemo!’”
5 todavia, como esta viúva me molesta, hei de fazer-lhe justiça, para que enfim não volte e me importune muito.
6 Ba꞉bene Kodawa Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe tabo anagilamedawa ebe ba꞉ kuba lumagila, huiyatiya ebete da꞉goi, wadiyala la꞉ ba꞉be tabo hidamo nemalagidolala꞉.
6 E disse o Senhor: Ouvi o que diz o injusto juiz.
7 La꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Godokono tawakalubi ipuwalo puya꞉te du tetelo ba꞉gala hegela tetelo ebetamo toetoeholo dihimina, ebete iba꞉tamo huiya ikalameha꞉ma꞉ ba꞉keda꞉mene? Ba꞉gala ebete ibi owalubili ubiha꞉ma꞉ eda꞉lo tete ba꞉ka꞉ga꞉gima꞉tepamene?
7 E Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que clamam a ele de dia e de noite, ainda que tardio para com eles?
8 Ao! Nale la꞉ begoelamemata, ebete ibi owalubililo iba꞉go dalaholohona ba꞉bi tawakaluba꞉tamo kuba huiya tiyonomo kopikalamema꞉ne, huiyatiya Tawakalubino Naniwiti da꞉pemene, ba꞉ba tetelo ebete hopo habanapa꞉godolo hibima꞉ midi komo ba꞉ka꞉pumimini?”
8 Digo-vos que, depressa, lhes fará justiça. Quando, porém, vier o Filho do Homem, porventura, achará fé na terra?
9 Ya꞉suti ba꞉moe eta iya꞉tulame uwi komo tawakaluba꞉tamo kolamagiya꞉, mabu ibi ha꞉kiya ibi tuputupupima꞉ ba ga꞉lana komopi tawakalubiha꞉ma꞉ ga꞉lanakuya꞉.
9 E disse também esta parábola a uns que confiavam em si mesmos, crendo que eram justos, e desprezavam os outros:
10 Ebete na꞉goiya꞉, “Dubu netewate Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo nodoluya꞉ Godotamo toetoehoma꞉, eta Pa꞉lisi kapiyuimidawa dubula, eta ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatedawala.
10 Dois homens subiram ao templo, a orar; um, fariseu, e o outro, publicano.
11 Ba꞉bene Pa꞉lisi dubuti ebe ha꞉kiya utiti ebeno komoma꞉ ba꞉ma ka꞉na goi, ‘Godo, na ama꞉tamo kalakala tabo bolamagimo, mabu na ba꞉moi komo tawakalubidopoha꞉. Ba꞉ma ka꞉na na ilina pilolo a꞉kuwata꞉lemo, ha꞉da gabodo a꞉kapata꞉lemo, ba꞉gala eta dubuino kamena pilolo kalaweha꞉. Ba꞉gala ba꞉moe ta꞉kese uwatedawate hiya꞉hiya꞉ kuba dododilina, na eba ka꞉naha꞉.
11 O fariseu, estando em pé, orava consigo desta maneira: Ó Deus, graças te dou, porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros; nem ainda como este publicano.
12 Na kapiya wuiki ipuwalo nale netewa hegelalo amia꞉no oko owatima꞉ baa꞉ naheno lutanakomo, ba꞉gala nale duwatenakomo ba꞉bi ilina hiliyonomo anagilameholete, komo ta꞉ni komokomo ipuwane eta kapiya kalawe, eta kapiya kalawe, amia꞉no komo ama꞉tamo hibinomolo ikamenakomata.’
12 Jejuo duas vezes na semana
13 “Huiyatiya ta꞉kese uwatedawate muhuludopone nutiti, ebeno wato hopamo toda꞉miduimiti ba la꞉na ebete hilopago bodolo anagalimilo na꞉goi, ‘Godo, na koko kuba ama꞉tamo ododilimo, huiyatiya nale ama꞉ betoemehomata, natamo kuba huiya ikanameheno na na꞉malemalenatena꞉!’”
13 O publicano, porém, estando em pé, de longe, nem ainda queria levantar os olhos ao céu, mas batia no peito, dizendo: Ó Deus, tem misericórdia de mim, pecador!
14 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo na꞉goemo, Godote ba꞉moe awagaha꞉ lumagino kuba egebolemete ebete ebeno genamamo ba꞉bo tui, huiyatiya Pa꞉lisi dubu eba ka꞉na kewageleha꞉. Godote ebeno komo katuputupuimimiha꞉, ebete ebeno kubago ba꞉ba ka꞉na tui. Mabu hibila, lumagiti ebe ha꞉kiya ebe koma꞉ da꞉midimini Godote ebe deha꞉potoma꞉ komidima꞉ne, ba꞉gala kebe lumagiti ebe ha꞉kiya ebe deha꞉potoma꞉ da꞉midimini Godote huiyatiya ebe koma꞉ komidima꞉ne.”
14 Digo-vos que este desceu justificado para sua casa, e não aquele; porque qualquer que a si mesmo se exalta será humilhado, e qualquer que a si mesmo se humilha será exaltado.
15 Ba꞉bene tawakaluba꞉te gugudi hegehege Ya꞉sutamo na꞉magaheliya꞉, ebete ebeno kokoto iba꞉tamo ba emowatilame Godoko kogoemema꞉ ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo umiti tawakalubi kiyahalamelo gugudi na꞉duhilamiya꞉,
15 E traziam-lhe também crianças, para que ele as tocasse; e os discípulos, vendo isso, repreendiam-nos.
16 huiyatiya Ya꞉suti gugudi ebetamo ba ka꞉lami ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Gugudi natamo pelame wadiyala. Akaduhilama꞉la꞉, mabu ba꞉mako tawakaluba꞉te Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be habamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉na꞉.
16 Mas Jesus, chamando-as para si, disse: Deixai vir a mim os pequeninos e não os impeçais, porque dos tais é o Reino de Deus.
17 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, kebe lumagiti gudu deha꞉poto huiyamo aeno Ko Gawadubu Godoko laweheno, ba꞉be lumagiti ebeno Kalakala Habamo a꞉kana꞉pa꞉gamene.”
17 Em verdade vos digo que qualquer que não receber o Reino de Deus como uma criança não entrará nele.
18 Ba꞉bene Yu tawakalubino eta watodawate Ya꞉suku ba alateda꞉ na꞉goemiya꞉, “Hido Iya꞉tulamedawa, na bada komo ododiti wiboha꞉ ka꞉ka꞉ ebo na꞉ka꞉lawemo?”
18 E perguntou-lhe um certo príncipe, dizendo: Bom Mestre, que hei de fazer para herdar a vida eterna?
19 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉le na hidodawama꞉ badama꞉ ka꞉ka꞉nama꞉wa? Eta hidodawa puliyala, Godoko kapiyate hidodawanomola.
19 Jesus lhe disse: Por que me chamas bom? Ninguém há bom, senão um,
20 Ama꞉ Godokono Tutumu Tabo iya꞉tawala. Eta lumagino kamena pilolo akalawa꞉la꞉, lumagi akanakapuma꞉la꞉, ilina pilolo akuwata꞉la꞉, eta lumagino komoma꞉ ha꞉da tabo akolamaga꞉la꞉, ba꞉gala amia꞉no nabiwi menoko ibino tabamo na꞉papamiwatanakuya꞉.”
20 Sabes os mandamentos: Não adulterarás, não matarás, não furtarás, não dirás falso testemunho, honra a teu pai e a tua mãe.
21 Huiyatiya ebete Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Na deha꞉poto tetene tupuimiti ba꞉moi hiliyonomo tutumu kodakodalo uwatete eta kapiya kadikanaliya꞉ha꞉.”
21 E disse ele: Todas essas coisas tenho observado desde a minha mocidade.
22 Ya꞉suti ebeno tabo uliti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉godolo kapiya komote kamodobonaha꞉. Wadiyala komopa꞉te amia꞉no hiliyonomo ilina mana꞉mo uwatehomete ama꞉le ba꞉bi mani komo awaepa꞉tamo na꞉nalabahalama꞉. Ba꞉ba tetelo ama꞉ gala kapete na na꞉ta꞉maheniya꞉, ba꞉bene amia꞉no ilina hiliyonomate Godokono Hunu Habalo konepola꞉nama꞉ne.”
22 E, quando Jesus ouviu isso, disse-lhe: Ainda te falta uma coisa: vende tudo quanto tens, reparte-
23 Ebete ba꞉be tabo uliti ebeno tepo ipuwalo menemenenomoma꞉ ediya꞉ mabu ebe ilina dogodogodawanomola.
23 Mas, ouvindo ele isso, ficou muito triste, porque era muito rico.
24 Ya꞉suti ebe umiti na꞉goiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ilina hiliyonomagopa꞉te ba꞉be habamo na꞉pa꞉la꞉hama꞉ kodakodanomola!
24 E, vendo Jesus que ele ficara muito triste, disse: Quão dificilmente entrarão no Reino de Deus os que têm riquezas!
25 Numa꞉la꞉, ka꞉molo-goetekaliko akohomehoeno ola gugudu nilupiga kodakodama꞉ eda꞉na, gabohenola. Ba꞉ atumu ilina hiliyonomagodawate Godokono Ko Gawadubu habamo na꞉pa꞉ga kodakodanomola, gabote hibinomolo a꞉kitanamene.”
25 Porque é mais fácil entrar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no Reino de Deus.
26 Ba꞉bene Ya꞉sukunu tabo ulihopa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ da꞉gaa꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ deda꞉na, puya꞉te modobola꞉ka꞉ Godote ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamema꞉?”
26 E os que ouviram isso disseram: Logo, quem pode salvar-se?
27 Ya꞉suti iba꞉tamo ba huiya na꞉goiya꞉, “Tawakaluba꞉godolo da꞉kodakodahana ba꞉bi komokomo huiyatiya Godogodolo kodakoda hibiha꞉.”
27 Mas ele respondeu: As
28 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ numa꞉, aeno genamoeno ilina hiliyonomo miya꞉palete ama꞉ na꞉ta꞉mahenata.”
28 E disse Pedro: Eis que nós deixamos tudo e te seguimos.
29 Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, kebe lumagiti ebeno genama, o ebeno kamena, o ebeno nani ekaki ba꞉gala ebeno menokobi nabi gugudi, ba꞉bi komokomo Ko Gawadubu Godoko mabuma꞉ da꞉miya꞉palemene,
29 E ele lhes disse: Na verdade vos digo que ninguém há, que tenha deixado casa, ou pais, ou irmãos, ou mulher, ou filhos pelo Reino de Deus
30 ebete ba꞉ma tetelo huiyatiya Godogodone ba꞉bi atu hiliyonomo komokomo gala kakuwatema꞉ne, ba꞉gala galane ebete wiboha꞉ ka꞉ka꞉ kakalawema꞉ne.”
30 e não haja de receber muito mais neste mundo e, na idade vindoura, a vida eterna.
31 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapi dubu ebetamo ka꞉lamiti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ nulia꞉la꞉, a Yelusalemamo tolamitama꞉. Ba꞉bolo Godokono ukui hawakalimipa꞉te Tawakalubino Naniwi mabuma꞉ Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi hiliyonomo komate kopikulihoma꞉na꞉.
31 E, tomando consigo os doze, disse-lhes: Eis que subimos a Jerusalém, e se cumprirá no Filho do Homem tudo o que pelos profetas foi escrito.
32 Iyo, Godote ebe Yuha꞉pa꞉tamo kikalamema꞉ne, ba꞉bene iba꞉te ebe iduduputimilo ba iya꞉da꞉te ebetamo kowe komehoholema꞉na꞉,
32 Pois há de ser entregue aos gentios e escarnecido, injuriado e cuspido;
33 ba꞉gala iba꞉te giya꞉pa꞉pa꞉mo ebe a꞉na꞉miga꞉titi ba꞉bene ebe dito kanakapumima꞉na꞉, ebe huiyatiya netewa-kapiya hegelalo hoene gala kakamahigama꞉ne.”
33 e, havendo-
34 Huiyatiya Ya꞉suti dolamagiya꞉, ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉be taboeno ipuwa hidamo kalawiya꞉ha꞉. Ba꞉be komote awalelalo itanuya꞉ ba꞉bema꞉ iba꞉te hidamo kemalagidoluya꞉ha꞉.
34 E eles nada disso entendiam, e esta palavra lhes era encoberta, não percebendo o que se lhes dizia.
35 Ba꞉bene Ya꞉suti Yeliko ko haba tama꞉mo ba penape, baidi tamihome dubuti gabo tamelo emedete manima꞉ tawakalubi betoelameholitiya꞉.
35 E aconteceu que, chegando ele perto de Jericó, estava um cego assentado junto do caminho, mendigando.
36 Ebete tawakalubi hiliyonomo gabodo da꞉petolamitiya꞉, ba꞉be komo uliti komopi ba꞉bo alateda꞉liya꞉, “Bada komote ka꞉pita?”
36 E, ouvindo passar a multidão, perguntou que era aquilo.
37 Iba꞉te na꞉huiyuya꞉, “Nasaletenapi dubu Ya꞉suti pita.”
37 E disseram-lhe que Jesus, o Nazareno, passava.
38 Ba꞉bene ebete tabo konomamo goelo na꞉goiya꞉, “Ya꞉su, Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ na na꞉malemalenatena꞉!”
38 Então, clamou, dizendo: Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
39 Ba꞉ba tetelo dopamo da꞉petolamitiya꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉te ebe kiyahamelo na꞉duhimiya꞉ ebete tatabalo kolutama꞉, huiyatiya ebete gala ibulunomamo na꞉kagoiya꞉, “Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ na na꞉malemalenatena꞉!”
39 E os que iam passando repreendiam-no para que se calasse; mas ele clamava ainda mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
40 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bamo utiti baidi tamihome dubuino komoma꞉ na꞉goiya꞉, “Ebe na꞉magaha꞉la꞉.” Ebete tama꞉mo da꞉piya꞉, ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe nalatediya꞉,
40 Então, Jesus, parando, mandou que lho trouxessem; e, chegando ele, perguntou-lhe,
41 “Ama꞉ bada ubi kihatiuta nale ama꞉tamo kododima꞉?” Ebete na꞉goiya꞉, “Kodawa, na ubila ilina hidamo kulamema꞉.”
41 dizendo: Que queres que te faça? E ele disse: Senhor, que eu veja.
42 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ baidi na꞉gahima꞉! Amia꞉no hibima꞉ midi komote ama꞉ a꞉hiduima꞉ta.”
42 E Jesus lhe disse: Vê; a tua fé te salvou.
43 Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉ba tetenomolo ebeno baiditi da꞉hidohidohuya꞉, ebete Godoko ba milimiho Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉, ba꞉bene hiliyonomo tawakaluba꞉te ba꞉be komo umiti iba꞉te atumu Godokono mahilo hunamo ba꞉bo adipatiya꞉.
43 E logo viu e seguia-o, glorificando a Deus. E todo o povo, vendo isso, dava louvores a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.