Lucas 16

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Eta ko dubuti eta dubu bihati ebeno ilina hiliyonomo hidamo kulamelemenama꞉. Ba꞉bene komo hegela hiliyonomo da꞉petohui, komo tawakaluba꞉te ba꞉be dogodogo dubu na꞉pega꞉lamiya꞉, ‘Numa꞉, ama꞉le dihati ba꞉be okodawate amia꞉no ilina pilo gabodo ba puwate ba꞉bo newatulatelenako.’
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 “Ba꞉ba tetelo ko dubuti ebeno okodawa ka꞉miti ebetamo na꞉goi, ‘Na ka꞉lo dulimo, ba꞉be komo kebanala꞉ka꞉? Ama꞉le naeno oko ba owatina kebako kuba dododilinama꞉, wadiyala ama꞉ ba꞉bi komokomo hiliyonomo amia꞉no oko bukalo hidamo netuputupuilamete ba꞉bo nadahiya꞉ nale kiya꞉tawama꞉. Mabu ama꞉ modoboha꞉ naeno ilina ulamedawama꞉ eda꞉, ba꞉bema꞉ ama꞉ ka꞉lo oko kekelamema꞉na꞉ta.’
2 Por isso ele o chamou e disse: “Eu andei ouvindo umas coisas a respeito de você. Agora preste contas da sua administração porque você não pode mais continuar como meu administrador.”
3 “Ba꞉bene ba꞉be okodawate ebeno oko habamo ba to tepo ipuwalo na꞉negoi, ‘Ko dubuti naeno oko a꞉duhimi, ba꞉bema꞉ na keba ka꞉na na꞉kewagelemo? Na ubihinola siwi aligili oko owati, na helohenola. Ba꞉gala na tawakaluba꞉tamo manima꞉ da꞉toetoemo na kohilopoma꞉nemo.
3 — Aí o administrador pensou: “O patrão está me despedindo. E, agora, o que é que eu vou fazer? Não tenho forças para cavar a terra e tenho vergonha de pedir esmola.
4 Ehe, na iya꞉tawala! Naeno namutudawa ha꞉da ba amihome komo tawakalubi naeno mabulubima꞉ komidilima꞉nemo. Nale ba꞉ba ka꞉na dododimo, naeno okone uluhuku tetelo ba꞉bi mabuluba꞉te naeno modoboha꞉ komokomo ipuwalo kalakalago bowalubininakomena꞉.’
4 Ah! Já sei o que vou fazer… Assim, quando for mandado embora, terei amigos que me receberão nas suas casas.”
5 “Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetelo ebete ebeno namutudawa ha꞉da ba꞉ma ka꞉na amihomi. Puya꞉te ba꞉be ko dubutamo mani huiyahaleheno, ebete ibi hiliyonomo ka꞉lamiti dopodawatamo na꞉goi, ‘Ama꞉ naeno namutudawatamo kebako mani kahuiyaha꞉?’
5 — Então ele chamou todos os devedores do patrão e perguntou para o primeiro: “Quanto é que você está devendo para o meu patrão?”
6 “Ebete na꞉goi, ‘Nale 100 dolomo aloeno beyaduwatimo, nale kahuiyaha꞉.’ “Ba꞉bene ko dubuino ilina ulamedawate ebetamo na꞉goi, ‘Mola, ama꞉le duwati ba꞉be pepa. Ama꞉le 100 kuititi egebolete huiyatiya 50 dolomo na꞉miya꞉ta꞉.’
6 — “Cem barris de azeite!” — respondeu ele.
7 “Ba꞉bene ebete eta tetedawatamo na꞉goi, ‘Ama꞉ kebako mani kahuiyaha꞉?’ “Ebete na꞉huiyui, ‘Nale 1,000 witi-laisa baikaduwatimo, nale kahuiyaha꞉.’ “Ba꞉bene ko dubuino ilina ulamedawate ebetamo na꞉goi, ‘Mola, ama꞉le duwati ba꞉be pepa. Ama꞉le 1,000 kuititi egebolete huiyatiya 800 baika na꞉miya꞉ta꞉.’ Ba꞉bene ko dubuino ilina ulamedawate huiyahaleha꞉pi hiliyonomatamo ba꞉ma ka꞉na goenakui, iyo, ebete ba꞉moe ba꞉be gabodo ebeno namutudawa ha꞉da ba amihome komo hiliyonomo tawakalubi ebeno mabulubima꞉ ba꞉ dito midili.
7 — Para o outro ele perguntou: “E você, quanto está devendo?”
8 “Galane ko dubuti ebeno ilina ulamedawoeno ododi komo iya꞉tawate na꞉goi, ‘Ehe, ebe bada mulu kodawala꞉ka꞉! Ebete na ba kubahiname ebe ha꞉kiya ebe bowalubi.’” Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno iya꞉tulame uwino ipuwa ba꞉ma ka꞉na hawakalimiya꞉, “Ba꞉moe hopolo hibima꞉ midiha꞉ tawakaluba꞉te mulunomoma꞉ ba eda꞉hana ibino mana꞉mo hiya꞉hiya꞉ komokomo bododilinaka ibi kowalubilinama꞉. Huiyatiya alo ipuwalo demedehona ba꞉bi tawakaluba꞉te komo tetelo mulu ukui emalagidoloheno ibi ha꞉kiya ibino mana꞉mo ibi kowalubilinaha꞉.
8 — E o patrão desse administrador desonesto o elogiou pela sua esperteza. E Jesus continuou:
9 Nale la꞉ begoelamemata, wadiyala la꞉ ba꞉moe hopoeno mana꞉mo tawakalubi la꞉eno mabulubima꞉ na꞉midilinala꞉, ba꞉bema꞉ la꞉eno ha꞉laha tetelo ba꞉moe hopoeno ilina da꞉wiboholamemena꞉, Godokono Hunu Habalo la꞉eno mabuluba꞉te la꞉ atumu kalakalago kuwatema꞉na꞉ta.
9 Por isso eu digo a vocês: usem as riquezas deste mundo para conseguir amigos a fim de que, quando as riquezas faltarem, eles recebam vocês no lar eterno.
10 “Ba꞉ hibila, kebe lumagiti deha꞉poto komo hidamo dododimini, ebete ko komo atumu hidamo kakododima꞉ne, ba꞉gala ebete deha꞉poto komo ipuwalo ha꞉da damihomene, ebete ko komo ipuwalo atumu ha꞉da kakamihoma꞉ne.
10 Quem é fiel nas coisas pequenas também será nas grandes; e quem é desonesto nas coisas pequenas também será nas grandes.
11 Ba꞉bema꞉ la꞉ ba꞉moe hopolo la꞉eno ilina tuputupu gabodo ulamenaheno, Hunu Habalo da꞉pola꞉na ba꞉bi hidohido komo Godote la꞉tamo a꞉kikalamehola꞉mena꞉ta,
11 Pois, se vocês não forem honestos com as riquezas deste mundo, quem vai pôr vocês para tomar conta das riquezas verdadeiras?
12 ba꞉gala la꞉le komopino ilina tuputupu gabodo ulamelelamenaheno, eta dawate la꞉eno ilinanomo la꞉tamo a꞉kikalamehola꞉mena꞉ta!
12 E, se não forem honestos com o que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 “Ba꞉gala ba꞉moe ba꞉ eta komola, lumagiti netewa gawadubatamo okodawama꞉ eda꞉ modoboha꞉. Ebete ba꞉ba ka꞉na dewagelemene etatamo ba maubana eta malemalelo bemalagidolonamene, ba꞉gala ebete etatamo ba utina eta ubiha꞉ma꞉ beda꞉namene. Ba꞉bema꞉ ama꞉ ba꞉ atumu, Godotamo ba꞉gala manitamo kapiya tetelo papamiwata modoboha꞉.”
13 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
14 Yu tawakalubi ipuwalo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te mani konomamo emalagidolenama꞉, ba꞉bema꞉ komo iba꞉te Ya꞉sukunu tabo uliti ebe na꞉walititiya꞉.
14 Os fariseus ouviram isso e zombaram de Jesus porque amavam o dinheiro.
15 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ tawakalubino holoholo hapulu la꞉eno hunu tama bihiduilamenamata, huiyatiya Godote la꞉eno tepo ipuwa komo iya꞉tawala, mabu tawakaluba꞉te kebe komokomo hunamo ba wadiya꞉paa꞉latele hidohidoma꞉ da꞉ga꞉lana, huiyatiya Godote ba꞉bi komokomo kuba abale niboma꞉ goena.
15 Então Jesus disse a eles:
16 “Godote ebeno Tutumu Tabo Moseseko ipuwado tawakaluba꞉tamo dikalamiya꞉ ba꞉gala ebeno ukui hawakalimipa꞉te Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉be pakala komoeno tabote pete Yoneko teta꞉mo ba꞉bo puluhukui. Huiyatiya Yoneko tetene tupuimiti Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be uli komoeno tabote ba꞉ a꞉pe, ba꞉bene komopa꞉te ba꞉moe Hido Tabo ba olamagimina, komo tawakalubi hiliyonomate uliti ibi ubila Godokono Hido Habamo ibi ha꞉kiya ibino heloamo na꞉pa꞉la꞉ha.
16 — A
17 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila. Ba꞉moe hopo ba꞉gala alomo ibino ilinate tete ga꞉ga꞉nomolo ba pola꞉na galane ha꞉kiya kowibohoma꞉na꞉, huiyatiya Godokono Tutumu Tabo hiliyonomo ipuwalo eta madodo deha꞉potonomote a꞉kawibamene, ebeno tabote emedena emedena tetelo bitanamene.”
17 — É mais fácil o céu e a terra desaparecerem do que ser tirado um simples acento de qualquer palavra da Lei.
18 Ba꞉bene Ya꞉suti eta tabo bekagoiya꞉, “Kebe dubuti ebeno kamena ibukiti eta da꞉lawemene ebete Godokono holoholo hapulu pilo komo kododima꞉ne, ba꞉gala dubuti ebeno kamena ibukiti, etate ba꞉be kamena da꞉lawemene ebete pilo komo kododima꞉ne.”
18 — Se um homem se divorciar e casar com outra mulher, comete adultério. E quem casar com a mulher divorciada também comete adultério.
19 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉moe uwi bikiyahuya꞉, “Eta ilina dogodogo dubuti nemedenami, ebete huiya koko kaliko bepupulinakui ba꞉gala tete hiliyonomolo hidohido naha ilina benahanakui,
19 Jesus continuou:
20 huiyatiya ebeno genama gigiho tetelo awae dubuti watitanakui, ebeno mahilo Lasalesitila, ebeno apelo kuma kokote pola꞉ma꞉nami.
20 Havia também um homem pobre, chamado Lázaro, que tinha o corpo coberto de feridas, e que costumavam largar perto da casa do rico.
21 Ebete ilina dogodogo dubuino baa꞉ naha habane hopamo da꞉peguditanakui, ba꞉be baa꞉ ugiugi nahama꞉ ubi nihatitanakui, huiyatiya gahagahate da꞉pelamenakui ebeno kuma ba꞉bo pa꞉loma꞉nalemenakuya꞉.
21 Lázaro ficava ali, procurando matar a fome com as migalhas que caíam da mesa do homem rico. E até os cachorros vinham lamber as suas feridas.
22 “Ba꞉bene eta hegelalo awae dubuti da꞉hoi, Godokono nopopa꞉te ebeno gobogobo pelawete Hunu Habamo A꞉ibalahamatamo dito magatuya꞉, huiyatiya ilina dogodogo dubuti da꞉hoi, tawakaluba꞉te ebeno ape pelawete bobamo dito nihatiya꞉.
22 O pobre morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão, na festa do céu. O rico também morreu e foi sepultado.
23 Ba꞉bene ilina dogodogodawate Koe Habalo temeteme ipuwalo ba nemede, muhulunomone negahimite A꞉ibalahamako binumi, Lasalesikoba꞉ da꞉lumutiti.
23 Ele sofria muito no
24 Ba꞉ba tetelo ebete konomamo ba negoewata na꞉goi, ‘Nabiwi A꞉ibalahama! Ama꞉ na malemalenatenelo Lasalesiko na꞉poema꞉. Wadiyala ebete ebeno kokoto nege beyamo adutiti naeno ma꞉lapila na꞉pegibagibuimina, mabu na ba꞉moe Koe Habalo temeteme konomo a꞉pelawemo!’
24 Então gritou: “Pai Abraão, tenha pena de mim! Mande que Lázaro molhe o dedo na água e venha refrescar a minha língua porque estou sofrendo muito neste fogo!”
25 “Huiyatiya A꞉ibalahamate na꞉goi, ‘Gudu, ama꞉ nemalagidola. Ama꞉le hopo habalo demedenama꞉ ba꞉ba tetelo ama꞉ hidohido ilina bewatenama꞉ta, huiyatiya Lasalesiko kubakuba ilina bewatenami. Ba꞉bema꞉ numa꞉, ka꞉lo ebete hido kalakalago piluta, ama꞉ huiyatiya ko temeteme ipuwalo pilutata.
25 — Mas Abraão respondeu: “Meu filho, lembre que você recebeu na sua vida todas as coisas boas, porém Lázaro só recebeu o que era mau. E agora ele está feliz aqui, enquanto você está sofrendo.
26 Gudu, ba꞉moe ba꞉ eta komola. Aeno tetetetelo konomo bolagale bitana, ba꞉bema꞉ ale ba꞉moene la꞉tamo pa꞉hiwale gabo puliyala, ba꞉gala la꞉le atamo pa꞉hiwale gabo atumu kitanaha꞉.’
26 Além disso, há um grande abismo entre nós, de modo que os que querem atravessar daqui até vocês não podem, como também os daí não podem passar para cá.”
27 “Ba꞉bene ilina dogodogo dubuti na꞉goi, ‘Nabiwi A꞉ibalahama, nale ama꞉ betoemehomata, ama꞉ naeno nabiwino genamamo Lasalesiko na꞉noemiya꞉,
27 — O rico disse: “Nesse caso, Pai Abraão, peço que mande Lázaro até a casa do meu pai
28 mabu naeno paibo ekaki ba꞉pola꞉na. Wadiyala ebete iba꞉tamo tote na꞉nikiyahalama꞉mene, iba꞉te ba꞉moe ko temeteme habamo pelamekapoma꞉.’
28 porque eu tenho cinco irmãos. Deixe que ele vá e os avise para que assim não venham para este lugar de sofrimento.”
29 “A꞉ibalahamate huiyatiya na꞉goi, ‘Ao! Godokono tabote iba꞉godolo bitana, ebete Moseseko ipuwado tawakaluba꞉tamo dikalamiya꞉ ba꞉gala ebeno ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi koko tabo. Wadiyala iba꞉te ba꞉bi komokomo ulihote Godokono ubi komamo na꞉papamila꞉mena꞉.’
29 — Mas Abraão respondeu: “Os seus irmãos têm a
30 “Ilina dogodogo dubuti na꞉goi, ‘Ao, Nabiwi A꞉ibalahama! Etate hoene ka꞉ka꞉mo mahigate iba꞉tamo da꞉tomene, iba꞉te ba꞉be hanohano komo umiti ibino kubane ohobila꞉te ukui hiya꞉ma꞉ ba꞉bo komidilima꞉na꞉.’
30 — “Só isso não basta, Pai Abraão!”, respondeu o rico. “Porém, se alguém ressuscitar e for falar com eles, aí eles se arrependerão dos seus pecados.”
31 “A꞉ibalahamate tabo ba huiya na꞉goi, ‘Iba꞉te Moseseko ba꞉gala komo Godokono ukui hawakalimipi dubagodone tabo ulihoheno, eta lumagiti hoene iba꞉tamo da꞉nemahigamene, iba꞉te ba꞉be komo dumimina꞉ ba꞉be lumagino tabo atumu hibima꞉ a꞉kamida꞉mena꞉.’”
31 — Mas Abraão respondeu: “Se eles não escutarem Moisés nem os profetas, não crerão, mesmo que alguém ressuscite.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.