Lucas 15
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NVT
1 Eta hegelalo ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatepi ba꞉gala Godokono Tutumu Tabo uwateha꞉pi komo ibi hiliyonomate Ya꞉sutamo pelamiya꞉ ebeno tabo kopulihoma꞉.
1 Cobradores de impostos e outros pecadores vinham ouvir Jesus ensinar.
2 Ba꞉bene Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te ba maubaha na꞉ga꞉luya꞉, “Numa꞉la꞉, ba꞉moe dubuti kuba tawakalubi kalakalago uwatete iba꞉go baa꞉ ba꞉bo nanako!”
2 Os fariseus e mestres da lei o criticavam, dizendo: “Ele se reúne com pecadores e até come com eles!”.
3 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ba꞉moe iya꞉tulame uwi iba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉,
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 “La꞉ ipuwalo eta lumagi ebeno 100 sipi-goegoe da꞉pola꞉ma꞉na, ba꞉bene kapiyate dalatidimini ebete keba ka꞉na na꞉kewagelemene? Iyo, ebete komo 99 sipi-goegoe hido hemo naha bahilo miya꞉palete, eta dalatidi ba꞉be sipi-goe kapiya ohowadinatote konumima꞉ne.
4 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove no pasto e buscará a perdida até encontrá-la?
5 Ebete da꞉numimini ba꞉ba tetelo ebete aguti kalakalago komagahema꞉ne.
5 E, quando a encontrar, ele a carregará alegremente nos ombros e a levará para casa.
6 Ba꞉bene ebete gala genamamo kapete ebeno mabulubi ba꞉gala ebe tamelo demedena, ba꞉bi tawakalubi peka꞉lamiti iba꞉tamo kopegoema꞉ne, ‘La꞉ nago kapimilo na꞉kalakalahala꞉, mabu naeno sipi-goe tumulu dalatidi nale gala a꞉kalawemo!’”
6 Quando chegar, reunirá os amigos e vizinhos e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida!’.
7 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Nale la꞉ begoelamemata, kapiya lumagiti ebeno kubane ohobigate ukui hiya꞉ma꞉ da꞉midimini, ba꞉ba tetelo Godokono Hunu Habalo kalakala konomote kitanama꞉ne. Huiyatiya komo 99 tawakalubi iba꞉te ha꞉kiya ibi tuputupupima꞉ da꞉ga꞉lana, ibi mabuma꞉ Godokono kalakalate hibilo a꞉kitanamene.”
7 Da mesma forma, há mais alegria no céu por causa do pecador perdido que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam se arrepender.”
8 “Ba꞉gala eta komo ba꞉ma ka꞉nala. Eta kamenoeno ta꞉ni mani da꞉pola꞉ma꞉na, ba꞉bene kapiyate dalatidimini ebe keba ka꞉na na꞉kewagelemene? Ebete ebeno alo pa꞉titi ba꞉gala genama gu hidamo ba moda꞉mida mani ohowadinatote ba꞉bo konumima꞉ne.
8 “Ou suponhamos que uma mulher tenha dez moedas de prata e perca uma. Acaso não acenderá uma lâmpada, varrerá a casa inteira e procurará com cuidado até encontrá-la?
9 Ba꞉bene ebete da꞉lawemene ba꞉ba tetelo ebeno mabulubi ba꞉gala ebe tamelo demedena, ebete ba꞉bi tawakalubi ka꞉lamiti iba꞉tamo kogoema꞉ne, ‘La꞉ nago kapimilo na꞉kalakalahala꞉, mabu dalatidi ba꞉be mani nale gala a꞉kalawemo!’”
9 E, quando a encontrar, reunirá as amigas e vizinhas e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei a minha moeda perdida!’.
10 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Na la꞉ begoelamemata, kapiya lumagiti ebeno kubane ohobigate ukui hiya꞉ma꞉ da꞉midimini, Godokono Hunu Habalo ebeno nopopa꞉te atumu koamo kokalakalahama꞉na꞉.”
10 Da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus quando um único pecador se arrepende”.
11 Ba꞉bene Ya꞉suti eta tabo gala na꞉kagoiya꞉, “Kuhi netewagoeno dubuti nemedenami,
11 Jesus continuou: “Um homem tinha dois filhos.
12 ba꞉bene amogate ebeno nabiwitamo na꞉goi, ‘Ama꞉le hoe tetelo natamo ikanamema꞉ da꞉goi, ba꞉bi ilina ba꞉gala haka ka꞉lo natamo nikanama꞉.’ Ba꞉ba tetelo nabiwiti ebeno ilina ba꞉gala mani tulituliya anagiya꞉midalelamete ebeno gugudi netewatamo hiya꞉hiya꞉ ba꞉bo ikalameholi.
12 O filho mais jovem disse ao pai: ‘Quero a minha parte da herança’, e o pai dividiu seus bens entre os filhos.
13 “Ba꞉bene amogate hiliyo hegela kalutiha꞉. Ebete nabiwigodone da꞉lawi ba꞉be haka konomo kolowamiti mani lawete muhulu hopamo ba꞉ dito tui, ba꞉bolo ebete daedae ukuilo kubakuba komo ba nododili ebeno mani ba꞉ dito nupula꞉li.
13 “Alguns dias depois, o filho mais jovem arrumou suas coisas e se mudou para uma terra distante, onde desperdiçou tudo que tinha por viver de forma desregrada.
14 Ba꞉bene ba꞉be muhulu hopo konomolo baa꞉ wibo komote tawakaluba꞉tamo ba꞉bo uluhukui, ba꞉bema꞉ baa꞉ kape komote ebe konomamo lawi.
14 Quando seu dinheiro acabou, uma grande fome se espalhou pela terra, e ele começou a passar necessidade.
15 Ba꞉bema꞉ ebete tote ba꞉be hoponapino eta dubugodolo oko ba nelawe, ebete ebe tumamo dito oemi ebeno goegoe konulamenama꞉.
15 Convenceu um fazendeiro da região a empregá-lo, e esse homem o mandou a seus campos para cuidar dos porcos.
16 Ba꞉ba tetelo tawakaluba꞉te nena꞉mo da꞉miya꞉tenakui ba꞉bi baa꞉ goegoa꞉tamo da꞉pikalameholenakui, ebete hiliyonomo tetelo ba꞉bi baa꞉ nahama꞉ ubi nihatenami, huiyatiya eta lumagiti ebetamo naha ilina kikamenakuiha꞉.
16 Embora quisesse saciar a fome com as vagens dadas aos porcos, ninguém lhe dava coisa alguma.
17 “Ba꞉bene komo hegelate da꞉wibui ebete ebeno ukui hiya꞉ma꞉ miditi na꞉goi, ‘Naeno nabiwino okopa꞉godolo naha ilina konomo ba꞉pola꞉na, iba꞉te ha꞉kiya nahana modoboha꞉. Na huiyatiya ba꞉malo baa꞉ kapelo hoema꞉ ewagelenamo!
17 “Quando finalmente caiu em si, disse: ‘Até os empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui, morrendo de fome.
18 Wadiyala na tote naeno nabiwitamo ba꞉ma ka꞉na konegoema꞉nemo, ‘Nabiwi, na Godotamo ba꞉gala ama꞉tamo kuba komokomo a꞉nododilimo,
18 Vou retornar à casa de meu pai e dizer: Pai, pequei contra o céu e contra o senhor,
19 ba꞉bema꞉ na hidoenoha꞉ ama꞉le na amia꞉no guduma꞉ ka꞉nami. Wadiyala ama꞉ na huiyatiya amia꞉no eta okodawama꞉ na꞉midina꞉.’ ’
19 e não sou mais digno de ser chamado seu filho. Por favor, trate-me como seu empregado’.
20 Ba꞉ba tetelo ebete mahigate ebeno nabiwitamo ba꞉bo tui. “Ba꞉bene ebete muhuluni ba pita, ebeno nabiwiti ebe numiti ebe konomamo malemaletelo ebetamo nipuligate ebe ba na꞉pa꞉watameho ba꞉bo naboetehui.
20 “Então voltou para a casa de seu pai. Quando ele ainda estava longe, seu pai o viu. Cheio de compaixão, correu para o filho, o abraçou e o beijou.
21 Ebeno guduti na꞉goi, ‘Nabiwi, na Godotamo ba꞉gala ama꞉tamo kuba komokomo a꞉nododilimo, ba꞉bema꞉ na hidoenoha꞉ ama꞉le na amia꞉no guduma꞉ ka꞉nami.’
21 O filho disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra o senhor, e não sou mais digno de ser chamado seu filho’.
22 “Huiyatiya ebeno nabiwiti eta okodawatamo na꞉goi, ‘Hidonomo kaliko tiyolo adahemete naeno kuhitamo na꞉pepulima꞉, ba꞉gala kakaeto ebeno kokotamo pipulimiti nato ilina akona꞉pupulimiya꞉.
22 “O pai, no entanto, disse aos servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa da casa e vistam nele. Coloquem-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés.
23 Ba꞉bene ama꞉ tote uli ape kau-goe gadinomo nelawete na꞉nanagalimiya꞉. Ale poko baa꞉ ba nahana kokalakalahanama꞉nema꞉,
23 Matem o novilho gordo. Faremos um banquete e celebraremos,
24 mabu ba꞉moe naeno gudu da꞉hoi ebete ka꞉lo gala na꞉kaka꞉ka꞉, ebete gobogobamo dalatidi huiyatiya nale ebe gala a꞉kalawemo.’ Ba꞉bene ba꞉ba tetelo iba꞉te kalakala ba꞉bo tupuimiya꞉.
24 pois este meu filho estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’. E começaram a festejar.
25 “Huiyatiya ba꞉ba tetelo naniwiti nabiwino pali habalo oko benowatiti. Da꞉gapogapohoni ebete oko habane genama tatalia꞉mo ba puluhukuna moe diyamo ba꞉gala kalakala ohaleno diyamo ba꞉bo pulihoni,
25 “Enquanto isso, o filho mais velho trabalhava no campo. Na volta para casa, ouviu música e dança,
26 ba꞉bema꞉ ebete eta okodawa ebetamo ka꞉minate nalateda꞉ni, ‘Moe komo keba ka꞉nala꞉ka꞉?’
26 e perguntou a um dos servos o que estava acontecendo.
27 “Okodawate ebetamo na꞉goeni, ‘Amia꞉no amoga a꞉pa꞉ka, ba꞉bema꞉ amia꞉no nabiwiti uli ape kau-goe gadinomo anagalima꞉ka. Kalakala konomote itana mabu ebete olalatihino a꞉kapuluhukaka!’
27 O servo respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, pois ele voltou são e salvo!’.
28 “Ba꞉be mabuma꞉ naniwiti maubanate genama guamo odolo ubiha꞉ma꞉ eda꞉ni, ba꞉bene ebeno nabiwiti puluhukunate ebe na꞉petoemehoni genamamo kopodolonama꞉.
28 “O irmão mais velho se irou e não quis entrar. O pai saiu e insistiu com o filho,
29 Ebete huiyatiya ebeno nabiwitamo na꞉goeni, ‘Ama꞉ numa꞉, na gogo hiliyonomolo amia꞉no okodawama꞉ ba eda꞉na, ama꞉le da꞉goenamenakui nale ubiha꞉ma꞉ keda꞉nakuiha꞉. Ama꞉ huiyatiya natamo bada ilina kikanamiui? A꞉iye! Ama꞉ natamo deha꞉poto gautu-goe kikanameha꞉, nale naeno mabuluba꞉go ba naha kokalakalahama꞉!
29 mas ele respondeu: ‘Todos esses anos, tenho trabalhado como um escravo para o senhor e nunca me recusei a obedecer às suas ordens. E o senhor nunca me deu nem mesmo um cabrito para eu festejar com meus amigos.
30 Huiyatiya ba꞉moe amia꞉no eta guduti amia꞉no ilina uwatete, dubu bilibili kamenakamenago kuba ba nododili amia꞉no mani a꞉newatulateli. Ba꞉bene ba꞉be lumagiti da꞉pa꞉ka, ama꞉ ebe kokalakaluimima꞉ uli ape kau-goe ebetamo anagalimima꞉kata!’
30 Mas, quando esse seu filho volta, depois de desperdiçar o seu dinheiro com prostitutas, o senhor comemora matando o novilho!’.
31 “Ebeno nabiwiti ebetamo na꞉huiyani, ‘Naeno gudu, ama꞉ emedena tetelo nago emedenata, naeno ilina hiliyonomo ba꞉ amia꞉nola.
31 “O pai lhe respondeu: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo que eu tenho é seu.
32 Huiyatiya ba꞉moe amia꞉no amogate da꞉hoi ebete ka꞉lo gala a꞉kaka꞉ka꞉, iyo, ebete gobogobamo dalatidi ale ebe gala a꞉kalawema꞉. Ba꞉bema꞉ wadiyala a baa꞉ kapimilo ba nahana kokalakalahanama꞉nema꞉.’”
32 Mas tínhamos de comemorar este dia feliz, pois seu irmão estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.